U nazočnosti velikog broja ljudi, u dvorani «Vijenac» na Kaptolu večeras je predstavljena knjiga hrvatskog svećenika, mučenika i robijaša don Ante Bakovića. O zadnjoj knjizi ovog plodnog pisca svećenika i svjedoka jednog olovnog vremena iz komunističkog režima u Jugoslaviji govorili su sisački biskup Vlado Košić, profesor emeritus Zvonimir Šeparović, profesor Mate Rupčić i sam autor. (A. Babić)

Add a comment        
 

 

Prvu godinu mandata predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović obilježila je u subotu 20. veljače “Danom otvorenih vrata“ na Pantovčaku u Svečanom salonu prijemom za 200-tinjak građana iz svih dijelova Hrvatske. Skup je započeo dostojanstveno, kako i priliči uz hrvatsku himnu koju je predvodila Klapa "Sv. Juraj" Hrvatske ratne mornarice. Pjevali su svi zajedno, građani, djeca, medijski izvjestitelji i savjetnici Predsjednice. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 
Jučer navečer u Kinu Europa održana je svečana premijera dokumentarnog filma "Sve je bio dobar san – Le Frenchie de Vukowar" Branka Ištvančića, za koji je od samog početka vladao golem interes, pa je dvorana kina skupila više od 700 ljudi, tako da su mnogi cijeli film odgledali na nogama ili na podu, odnosno nisu uopće uspjeli ući u dvoranu. (hkv)
Add a comment        
 

 

Sabor Udruge Macelj 2016Izvještajni sabor Udruge Macelj 1945. održan je u subotu u prostorima Kulturnoga centra Dubrava u Zagrebu. Nakon izbora radnoga predsjedništva Saboru su se obratili gosti svojim pozdravnim govorima. Predsjednik udruge dr. Stjepan Bačić uručio zahvalnice pojedinim članovima udruge za iznimni rad oko otkrivanja masovnih grobišta, među kojima i ratnom ministru zdravstva Andriji Hebrangu.(Lj. Škrinjar, NN)

Add a comment        
 

 

ministar Crnoja biskup Košić ministrica JuretićNa Trgu braniteljice Nevenke Topalušić jutros se okupio veliki broj hrvatskih branitelja. Međutim, kao i uvijek najdirljiviji je susret sa postavom 100% HRVI branitelja. Oni čekaju taj sudbonosni dan od 20. listopada 2014. do danas, što čini točno 462 dana. I danas se dogodilo: U Ministarstvu branitelja slijedi primopredaja između bivšeg ministra Predraga Matića i novog ministra branitelja Mije Crnoje.(D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Povodom obilježavanja 25. obljetnice Prve mirovne inicijative majki pokrenute 18. siječnja 1991. kao apela majki Generalštabu JNA i generalu Veljku Kadijeviću, u zagrebačkom muzeju Mimara održan je svečani koncert kojem su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, izaslanik predsjednice RH Goran Groššinić, gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor, pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić, gospođa Sanja Orešković supruga mandatara vlade, general Željko Sačić... (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Ovogodišnje hodočašće u Gvozdansko održalo se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Misi i komemoraciji su nazočili izaslanik predsjednice Ante Deur, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora ak. Željka Rainera, zastupnik u Hrvatskom saboru Antun Vidaković, a kao domaćin nazočio je župan Ivo Žinić, predvodivši višečlano izaslanstvo Sisačko-moslavačke županije. Na hodočašće je pristiglo stotinjak ratnih vojnih veterana, članova udruga hrvatskih branitelja iz raznih mjesta i preko tisuću hodočasnika iz svih dijelova Hrvatske. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Sinoć je u dvorani Tribina grada Zagreba na Kaptolu održano predstavljanje knjige Javora Novaka „Beogradska Hrvatska“.Knjiga obuhvaća članke, eseje i kolumne koji su od početka 2012. do rujna ove godine objavljivani na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća, a u knjigu je uvršten i određeni broj tekstova iz prve knjige Novakove publicističke analitike „Da sam imao Hrvatsku“ koji prema ocjeni urednika knjige Davora Dijanovića korespondiraju s današnjim vremenom i pomažu u razumijevanju povijesnog trenutka u kojemu se nalazimo. Knjigu su predstavili književnik Nenad Piskač, novinar i publicist Davor Dijanović i književnik Hrvoje Hitrec. (hkv)

Add a comment        
 

 

0 bolnica Novi ZagrebZa izgradnju Kliničke bolnice Novi Zagreb izdvojeno je 860 milijuna njemačkih maraka, a u gradnju je uloženo tek oko 330 milijuna maraka. Što je tu problematično? Puno toga, ali najviše to što se ne zna gdje je završilo 530 milijuna maraka (265 milijuna eura): u džepovima peraća tanjura iz radničkog restorana ili u džepovima uglednih partijskih dužnosnika čija su djeca danas enormno bogata. Političkom odlukom vlade "reformiranog" komuniste Račana o rekonstrukciji i nadogradnji bolnice Rebro definitivno je KB Novi Zagreb ("Sveučilišna bolnica") postala gradski infrastrukturni otpad. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

6 Rebro Erber 1935Izrada izvedbenih nacrta Zakladne bolnice s 843 kreveta zaključena je u veljači 1935. sklapanjem izravne pogodbe s arhitektima Franjom Gabrićem i Stankom Kliskom. Projekt četverokatnog monobloka s osnovom u obliku slova ‘H’, s četiri južna krila s bolesničkim sobama i 12 odjela dovršen je u prosincu 1935. Rudolf Erber, zagrebački gradonačelnik i pročelnik Zakladnog odbora, prvom lopatom otvara gradilište 19. prosinca 1935., no stvarno su građevinski radovi počeli tek 6. kolovoza 1936.(Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Zidovska bolnicaNatječaj za rušenje bolnice započelo je 16. veljače 1931. i trajalo je dva mjeseca. Pristiglo je pet ponuda. Ugledne građevinske tvrtke zagrebačkih Židova "Pollak & Bornstein", "Adolf i Ernest Ehrlich" i "Dubsky i drug" tražile su po milijun dinara, a nepoznati građevinski poduzetnik Dragutin Peška iz Soblinca pokraj Sesveta samo 135.000 dinara. Bila je to senzacionalna ponuda, pa se i zagrebački tisak pitao otkud milijunska razlika među ponudama za rušenje stare Zakladne bolnice.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZvekanUz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija za atraktivno zemljište porušene stare bolnice Milosrdne braće. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Krizar Jelacic mVeć je Eugen Kvaternik u zabranjenoj knjizi »Hrvatski glavničar« (1863.) zahtijevao da se novac zarađen u Hrvatskoj u Hrvatsku i ulaže i da se ne odnosi iz zemlje; da kredit bude dostupan i obrtniku i malom čovjeku i malom seljaku, a ne samo veleposjedniku. Neshvatljivo mu je da narod koji živi između Dunava i Jadranskog mora, čije bi gospodarstvo, zbog povoljnoga prometnog položaja, trebalo cvasti - tone u siromaštvo (pauperizaciju)! Osjećam se glupavo dok slušam (pred)izborna obećanja... (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Kralj TomislavJeste li znali da je zagrebački Grk Dimitrij Demetar bio glavni pokretač nastojanja da se hrvatskom banu Jelačiću podigne spomenik u Zagrebu? Da je spomenik prvog hrvatskoga kralja Tomislava bio izložen na Rokovu perivoju od 12. svibnja do svršetka lipnja 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 ljudi, i da je »Društvo Zagrebčana« bilo najžešći protivnik postavljanju spomenika u Zagrebu, i da je predsjednik toga društva na Uskrs 1942. sudjelovao u svečanosti otvaranja bolnice Rebro? "Mi Hrvati" to bi morali znati, zar ne? (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Trg bana Jelacica ZagrebPitamo li se ikada zašto u Hrvatskoj već više od dvjesto (200!) godina TRAJU rasprave (1791.-2015.) o nužnosti izrade razvojne strategije, o komparativnim prednostima zemljopisnog položaja Hrvatske i pomorskoj orijentaciji, o potrebi modernizacije cestovne i željezničke infrastrukture, o potrebi oživljavanja riječnog prijevoza...? Ili: Zašto naša aristokracija (vlastelini/plemići) nije uspjela, kao primjerice stranci, u Hrvatskoj pokrenuli vlastitu trgovinu, obrte i tvornice? Zašto nema nade za odgoj naše mladeži u domovini? (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 KBC RebroU pripremi reportaže o zagrebačkoj bolnici Rebro naišao sam na podatak koji me zaintrigirao i potaknuo na istraživanje "uzroka i posljedica", na analizu pozadine "podatka". O naizgled nepovezanim događajima koji prate izgradnju najveće bolnice na hrvatskom ozemlju - bolnice Milosrdne braće sv. Ivana od Boga na Harmici (1800.) i njezine slijednice bolnice Rebro u Zagrebu (1942.-2015.) - moguće je temeljem činjenica iz relevantne literature odgovoriti i na prešućivana pitanja: "Zašto su knjige o hrvatskoj gospodarskoj i bankarskoj suverenosti »Ogledalo zemlje« D. Seljana (1843.), »Hrvatski glavničar« E. Kvaternika (1863.) ili »Ekonomska podloga hrvatskog pitanja« R. Bičanića (1938.) netom po tiskanju uništene?" (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

U prepunoj Dvorani Franjevačkog samostana u Krapini održana je 13. listopada 2015. godine tribina i predstavljanje knjige slovenskog istraživača arhivske građe Romana Leljaka: HUDA JAMA. Nakon što je knjiga objavljena u Sloveniji, prevedena je i na hrvatski jezik te je sada dostupna i čitateljstvu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te diljem svijeta gdje Hrvati žive. (I. Jaklin)

Add a comment        
Ned, 15-09-2019, 08:33:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.