Razgovor s novinarom i publicistom Gojkom Borićem

O rezultatima parlamentarnih izbora u Njemačkoj, političkoj ostavštini Angele Merkel, ostavci Sebastijana Kurza i političkoj situaciji u Hrvatskoj razgovarali smo s novinarom i publicistom Gojkom Borićem.

Kako komentirate rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj? Je li ovo jedan od najvećih poraza CDU/CSU grupacije? Hoće li funkcionirati koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a, posebno s obzirom na određene razlike zelene i liberalne opcije?

Izbori za Njemački Bundestag završili su iznenađenjem jer se nitko nije nadao da će socijaldemokrati biti pobjednici, BOrićpremda s tankom većinom pred kršćanskim strankama Unije CDU/CSU. Iznenađenje je bilo i treće mjesto Zelenih koji su nekoliko tjedana prije izbora vodili u anketama ispred stranaka Unije i socijaldemokrata. Uzroci ovako velikog poraza kršćanskih stranaka bili su višestruki; one su se predugo natezale za vrijeme predizborne kampanje o tome tko bi trebao biti njihov kancelarski kandidat, predsjednik CDU-a Laschet ili predsjednik bavarske vlade i stranke CSU-a Söder koji je bio popularniji od Lascheta, potom sadašnja kancelarka Merkel ostavila je iza sebe veliku ideološku i kadrovsku "pustinju", jednostavno predugo je vladala; treba uzeti u obzir i činjenicu da je kancelarski kandidat socijaldemokrata Scholz vrlo mudro nastupao: mirno, razborito i sa činjenicama u rukama, nešto kao muška varijanta iz prva tri mandata Angele Merkel zvane "Mutti", majčica.

Pitanje hoće li funkcionirati buduća koalicijska vlada triju stranaka, socijaldemokrata, zelenih i liberala FDP je "pitanje od milijun dolara", kako se kaže američki, pogotovo kad se zna da između zelenih i liberala postoje velike razlike u financijskim i socijalnim pitanjima, no pobjednici su prešli iz preliminarnih u konkretne pregovore u kojima će tražiti kompromise, pa budući da je biti na vlasti mnogo "slađe" nego u oporbi postoji velika mogućnost da će se sporazumjeti, a kako će to funkcionirati kasnije kad budu na vlasti teško je predvidjeti. Budući da koalicionari obećavaju golemo prestrukturiranje njemačke društvene i gospodarske arhitekture, najveće u posljednjih više od sto godina, može se pretpostaviti da će ti napori umanjiti njihove sadašnje programske razlike.

S obzirom na smjenu vlasti, možemo li očekivati promjenu njemačke vanjske politike, posebno, prema jugoistočnoj Europi?

Njemačku vanjsku politiku oduvijek je odlikovao stanoviti kontinuitet bez obzira tko je bio na vlasti. To je bila politika usklađena s francuskom i europskom vanjskom politikom, dakako uz neke njemačke posebnosti koje nisu bile ddodlučujuće. No postoje razlike unutar buduće koalicije između socijaldemokrata i zelenih glede odnosa prema Rusiji, pri čemu su socijaldemokrati mekši spram Moskve od načelno oštrijih zelenih.

Ako zeleni preuzmu ministarstvo vanjskih poslova možemo očekivati principijelniju politiku prema Rusiji i jugoistočnoj Europi, što znači politiku poštivanja ljudskih prava, pacifizma i ekologije. Hrvatska bi se trebala pripremiti na nešto drukčiju nego dosadašnju politiku glede rečenih načela. No na mjesto šefa vanjske politike škilje i liberali, a oni su tu "elastičniji" nego zeleni i socijaldemokrati. No još je prerano govoriti o raspodjeli fotelja u budućoj trostranačkoj vladi u Berlinu .

Kako u globalu ocjenjujete četiri mandata Angele Merkel, što je bilo dobro, a što loše?

Ovo je kratko pitanje koje bi zahtijevalo mnogo opširniji odgovor, a dao sam ga na stranci velikog formata dvotjednika "Vijenac" . No pokušajmo ipak dati odgovor na vaše pitanje. Četiri razdoblja vladavine Angele Merkel bila su u globalu uspješna, Nijemci su kroz to vrijeme osjetljivo materijalno napredovali. No "Mutti" je napravila nekoliko fatalnih pogrješaka. Ona je u tzv. emigrantskoj krizi širom otvorila vrata afroazijski izbjeglicama, njih više od jednoga milijuna, Merkelšto se revoltiralo dio njemačkog pučanstva i oživjelo prethodno gotovo umrtvljenu ekstremno desničarsku "Alternativu za Njemačku" koja je u posljednjem mandatu gospođe Merkel postala prva oporbena stranka.

Vlada "velike koalicije" kršćanskih stranaka i socijaldemokrata, osim toga, sasvim je nepotrebno ubrzala obustavu proizvodnje struje iz nuklearki što će rezultirati velikim financijskim troškovima nadoknade vlasnicima i akcionarima tih poduzeća, potom ukinula je vojnu obvezu i time učinkovitost njemačke vojske Bundeswehra, dopustila zakonsko izjednačavanje jednospolnih s dvospolnim brakovima što je uznemirilo konzervativnu frakciju u kršćanskim strankama itd.

Ona je, kako rekoh, uglavnom bila uspješna jer je jamčila i provodila samo male korake u modernizaciji zemlje i time ljudima sugerirala postojanost i stalnost što Nijemci vole prema njihovoj izreci: "Polij me ali me ne smoći". No takva politika na kraju ipak nije bila toliko učinkovita da je mogla pomoći njezinoj stranci da na posljednjim izborima ne padne toliko nisko kao nikad u svojoj povijesti. Merkelici spočitavaju mnogi Nijemci "socijaldemokratiziranje" Vladine politike što je na kraju mnogo više pomoglo Scholzovu SPD-u nego kršćanskim strankama. Bila je to politika u stilu bumeranga.

Zbog istrage za korupciju Sebastian Kurz podnio je ostavku na mjesto saveznog kancelara. Za one koji nisu detaljnije pratili, o čemu se zapravo radilo?

Ovdje je riječ o akcijama skupine političara i managera oko kancelara Sebastiana Kurza koji su novčanim sredstvima Kurzvlade, dakle novcima poreznih obveznika, "kupovali" povoljne ankete u korist svoga miljenika i naručivali pohvalne članke o njemu u popularnim novinama, i to gotovo cijelo vrijeme njegova kometskoga uspona na ljestvici političke karijere, nešto do tada jedinstveno u austrijskoj politici. To se jednostavno može nazvati korupcijom, premda Kurz tvrdi da o tome nije "ni luk jeo, ni luk mirisao", kako se kaže na hrvatskom što mu je teško vjerovati. On je bio velika nada austrijske Narodne stranke, a sad je doživio poraz svoga života premda je ušao u parlament i postao šefom parlamentarnog kluba Narodne stranke.

Ostaje li Kurz i dalje šef u sjeni i je li moguć njegov povratak na čelo vlade?

Na to je pitanje teško odgovoriti. Vidjet ćemo kako će se ponašati na toj funkciji, on još ima mnogo svojih velikih obožavatelja u parlamentu i stranci, ali istraga u "causi Kurz" još nije završena, zapravo tek je na početku i tu se možemo nadati svakakvim za njega neugodnim iznenađenjima. Teško je zamisliti da bi Kurz ponovno mogao postati EPPaustrijskim saveznim kancelarom. Za Hrvate i okolne narode važno je zapamtiti da se i Austrija nalazi na Balkanu ili kako se kaže u Beču da "balkanska granica seže do petog kotara u Beču".

Nakon što je CDU izgubio izbore, a Orban napustio EPP, broj država u kojima je ova grupacija na vlasti je sve manji. Svjedočimo li određenoj krizi tzv. demokršćanske opcije?

U krizi se nalaze sve pučke stranke, ne samo demokršćanske. To da su socijaldemokrati "pobijedili" na posljednjim izborima u Njemačkoj "zaslužni" su prije svega oni koji su izgubili, a ne samo "crveni" čija je pobjeda nad demokršćanima zaista minimalna. Pučke stranke sve više gube svoje pristaše jer se mijenja socijalni krajolik stanovništva, on se sve više fragmentira i time postaje atraktivan za manje i agresivnije partije bilo na desnici ili ljevice, stranke koje nude brza i učinkovita rješenja svih pitanja, tzv. populističke partije koje govore ono što narod rado sluša, a ne ono što stvarno mogu ostvariti, a to je vrlo opasna politika koja bi prije ili kasnije mogla dovesti do autoritativnih režima pa čak i diktatura u slobodnoj Europi.

Nakon pritisaka na Varšavu i Budimpeštu, u ovim se državama počelo špekulirati o mogućem izlasku tih zemalja iz Unije. Je li taj izlazak realan ili se radi o taktici političkih struktura tih zemalja u prijeporima s Bruxellesom?

Mislim da je prerano govoriti o izlasku Mađarske i Poljske iz Europske Unije. Bila bi to kamikaze politika jer one Poljska Madjarskadobivaju iz europskih fondova tako velika sredstva da bez njih ne mogu ostvarivati svoje gospodarske uspjehe, a ako bi izašli iz EU-a ubrzo bi izgubili svoja uporišta u narodu. Mislim da će se Varšava uskoro sporazumjeti s Bruxellesom negdje po sredini prijepora, naime možda će zaključiti da su poljsko i europsko pravo jednako važni, da jedno, to jest europsko ne nadmašuje drugo, to jest poljsko kako tvrdi Bruxelles. Nešto slično bi se moglo dogoditi glede ljudskih prava u sukobu između Mađarske i Europske Unije. Pretpostavljam da je Brexit dovoljno zastrašujući za obje zemlje i da su poljski i mađarski političari dovoljno realistični da znaju odvagati što bi ih stajalo ako bi napustili Uniju. Na čelu oporbe u Poljskoj i Mađarskoj nalaze se iskusni i popularni političari pa bi i to mogla biti kočnica vladajućima da se ne upuste u vratolomiju općeg sukoba s Bruxellesom.

Kako gledate na političku situaciju u Hrvatskoj, je li HDZ ostao bez relevantne oporbe?

I prije kamikaze Socijaldemokratske partije Plenkovićev HDZ je mogao bezbrižno vladati jer je oporba bila Saborrazjedinjena i sustav radi nedemokratskog izbornog zakona nepokretan do krajnjih granica. Sadašnja oporba bi mogla uzdrmati Vladu ako bi sastavila minimalan zajednički program, prije svega pravedan izborni zakon kojim bi bile zabranjene predizborne koalicije, ukinuti privilegirani izborni okruzi za dijasporu, zapravo b-h Hrvate, i nacionalne manjine, i onda putem referenduma bili iznuđeni izbori za Hrvatski sabor prema tom novom izbornom zakonu koji bi rezultirali manjim brojem parlamentarnih klubova i jasnim granicama između oporbe i vlade kako bi se mogla formirati nova većina u Saboru s dovoljnim brojem zastupnika koja bi onda kao jaka Vlada lakše i brže provela neophodne reforme na svim područjima mjerodavnima za izvršnu vlast.

Ako do toga ne dođe sadašnje će se političke prilike ustaliti na štetu naroda i države, a unutarnje i vanjske ugroze bit će još opasnije jer kao što vidimo, u krizi je ne samo Europska unija nego i cijeli slobodni svijet, a protivne snage u susjedstvu, Europi i svijetu bivaju sve opasnije.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 19-05-2022, 14:11:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.