Razgovor s novinarom i publicistom Gojkom Borićem

Krajem ovoga mjeseca održat će se izbori za Europski parlament. Izbori se održavaju u trenutku migrantske krize, jačanja tzv. populističkih i desnih stranaka te sve većih prijepora o modelima uređenja Europske unije. O ovim temama razgovarali smo s novinarom i publicistom Gojkom Borićem.

Ususret izborima za Europski parlament, sve se više govori o mogućemu velikom uspjehu desnih i tzv. populističkih stranaka. Kako komentirate te najave?

Nesumnjivo će tzv. populističke i nacionalističke stranke ojačati u novom Europskom parlamentu što je rezultat Gojko Boric23njihovih sve većih uspjeha u svojim državama, ali one se ne će onako ponašati kako su najavljivale i najavljuju u SupsidijarnostObjektivni promatrači odavno su uočili da se Europski parlament i Europska komisija naveliko upliću u unutarnje poslove država članica EU-a ignorirajući načelo supsidijarnosti, što znači da se problemi rješavaju tamo gdje je to najučinkovitije, od provincija, preko nacionalnih država do Unije kao cjeline, a ne samo u Bruxellesu. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati izbora za Europski parlament i onda ćemo moći govoriti o mogućim promjenama u njegovu radu.predizbornoj kampanji. Predstavnik "Alternative za Njemačku" nedavno je izjavio kako stranke s predznakom populizma ne žele ukinuti Europski parlament i Europsku uniju nego će ih nastojati preoblikovati u smjeru većeg prebacivanja suvereniteta iz Bruxellesa u države članice EU-a. No u tome nije bio konkretan.

Ako "populisti" osvoje trećinu glasova u Europskom parlamentu moći će utjecati na njegove brojne odluke, no ne na sve. Objektivni promatrači odavno su uočili da se Europski parlament i Europska komisija naveliko upliću u unutarnje poslove država članica EU-a ignorirajući načelo supsidijarnosti, što znači da se problemi rješavaju tamo gdje je to najučinkovitije, od provincija, preko nacionalnih država do Unije kao cjeline, a ne samo u Bruxellesu. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati izbora za Europski parlament i onda ćemo moći govoriti o mogućim promjenama u njegovu radu.

Možemo li, kad pogledamo politički krajobraz današnje EU, govoriti o desnim populistima u negativnome smislu ili se tu, zapravo, radi o proskribirajućem vokabularu tzv. mainstreama?

Da, u pravu ste. Kad se govori o populističkim strankama onda se u javnim medijima misli samo na one na desnoj Politikastrani političkoga spektra, a to nije točno. Pogledajmo dvije vladajuće stranke u Italiji, obje su populističke. Ona koja se naziva "Pet zvijezda" je ljevičarska, "Lega" je desničarska, pa ipak dobro surađuju u vladinoj koaliciji. Ja bih populizam nazvao politikom koja govori ono što narod rado sluša premda zna da to većim dijelom nije moguće ostvariti. Po toj definiciji komunisti su bili najveći populisti jer su obećavali "raj na zemlji", a stvorili su "pakao".

Osim toga, populisti su često nacionalisti i time jedni od drugih različiti jer zastupaju uglavnom interese svojih zemalja, a za njih je teško naći zajednički nazivnik. Primjerice, najveći populist u svijetu je američki predsjednik Donald Trump, a njegova politika naveliko se riječju i djelom razlikuje od svih ostalih politika unutar Zapada i šire, štio znači da populizam nije i ne može biti sadržajno svjetski poredak. Mislim da bi analitičari i javni djelatnici trebali biti oprezniji u uporabi riječi "populizam" jer je često diskriminirajuća. I nacionalizam PopulizamMislim da bi analitičari i javni djelatnici trebali biti oprezniji u uporabi riječi "populizam" jer je često diskriminirajuća. I nacionalizam ima negativni naboj još iz doba komunizma. Ja ga dijelim od rodoljublja jer nacionalizam je, po mome shvaćanju, stavljanje interesa vlastite nacije iznad svih ostalih ljudskih vrjednota, a to često zna biti pogubno. Osim toga, nacionalizam velikih naroda opasniji je od nacionalizma malih naroda koji je često samo obramben.ima negativni naboj još iz doba komunizma. Ja ga dijelim od rodoljublja jer nacionalizam je, po mome shvaćanju, stavljanje interesa vlastite nacije iznad svih ostalih ljudskih vrjednota, a to često zna biti pogubno. Osim toga, nacionalizam velikih naroda opasniji je od nacionalizma malih naroda koji je često samo obramben.

Rimsko Carstvo kao pouka

Koliko je odnos prema masovnim migracijama ključan za pozicioniranje stranaka unutar EU-a?

Masovne migracije, a ja bi ih nazvao nove selidbe naroda, igraju dominirajuću ulogu u politici brojnih stranaka i još MIgrantiviše država Europske unije. Premda je odavno znala što se u tome pogledu "iza brda valja" Unija nije ništa poduzela da spremno dočeka navalu izbjeglica iz Azije i Afrike. Savezna kancelarka Angela Merkel najprije je rekla "Wir schaffen dass", mi ćemo to svladati, da bi nakon žestokih sukoba s posestrimskom bavarskom Kršćansko-socijalnom Unijom odustala od toga zagovarajući dvije stvari: rješavanje uzroka bijega i pravednu raspodjelu bjegunaca po europskim državama. U oba slučaja doživjela je fijasko. Zapravo morala je dati ostavku jer je svojom izbjegličkom politikom prekršila nekoliko njemačkih zakona i izazvala rascjep unutar EU-a, no nije se ništa dogodilo.

Bilo je dobrih ideja glede rješavanja izbjegličke krize, primjerice da se osnuje novi Marshallov plan za pomoć državama iz kojih dolaze bjegunci, no to nije palo na plodno tlo. Mislim da će ova problematika i dalje biti ključna za pozicioniranje stranaka i još više država u Europskoj Uniji. Ne smijemo zaboraviti da je negdašnje moćno Rimsko Carstvo propalo pod udarcima selidbe "divljih" naroda, što bi se moglo dogoditi i današnjoj Europi.

Globalisti i suverenisti

Prijepori se sve više vode i na relaciji tzv. globalista/federalista i tzv. suverenista. Njemačku i Francusku se optužuje za pokušaje daljnje federalizacije EU, a tome se protive suverenisti koji žele veće ovlasti država članica. Kako to komentirate?

Mislim da bismo ovdje trebali biti oprezni glede definiranja globalista i suverenista, jer su granice među njima vrlo nesigurne. Oni koji zagovaraju globalizam neprekidno misle na interese svojih država, primjerice glede angažiranja strane radne snage u svojim zemljama, i time su itekako suverenisti, a potonji ne bi imali ništa protiv korištenja pogodnosti globalizma. Njemačkoj je potrebno godišnje oko 250 do 300 tisuća radne snage stoga se ponaša globalistički, Francuska bi htjela skupa s Njemačkom igrati vodeću ulogu u Europskoj Uniji i zato zagovara EUfederalizaciju Unije, ali jedno i drugo sadrži opasnosti i izaziva protivnosti jer srednje i manje države bivšeg istočnoga bloka ne žele zamijeniti hegemoniju Sovjetskoga Saveza za francusko-njemačku hegemoniju čega su svjesni političari u Berlinu i Parizu i stoga nastupaju oprezno sa svojim prijedlozima, pri čemu predsjednik Macron igra ulogu napadača, a gospođa Merkel braniča u europskoj "nogometnoj ekipi".

Na malim je narodima da budu složni i oprezni glede namjera spomenutih "velikih igrača" jer oni unatoč "idealističkih riječi" igraju svoje egoistične igre za koje su ih izabrali njihovi narodi. Ovdje moramo naglasiti da Europska unija nije ni federacija, a niti konfederacija, i da Ujedinjene Države Europe kao Sjedinjene Američke Države, nikad ne će biti ostvarene, jer EU je savez država koje su dijelove svoga suvereniteta, (naglašavam dijelove (!)) dragovoljno delegirale na SuverenitetEuropska unija nije ni federacija, a niti konfederacija, i da Ujedinjene Države Europe kao Sjedinjene Američke Države, nikad ne će biti ostvarene, jer EU je savez država koje su dijelove svoga suvereniteta, (naglašavam dijelove (!)) dragovoljno delegirale na Europski parlament i Komisiju EU-a. One imaju mogućnost da povrate taj dio svoga suvereniteta i time izađu iz Unije, ili pak da ga preformuliraju u svoju korist što bi se moglo dogoditi ako tzv. populističke ili suverenističke stranke dobiju natpolovičnu većinu u Europskom parlamentu, bilo kad, u nekoj dalekoj budućnosti.Europski parlament i Komisiju EU-a. One imaju mogućnost da povrate taj dio svoga suvereniteta i time izađu iz Unije, ili pak da ga preformuliraju u svoju korist što bi se moglo dogoditi ako tzv. populističke ili suverenističke stranke dobiju natpolovičnu većinu u Europskom parlamentu, bilo kad, u nekoj dalekoj budućnosti.

Brexit

Kao gledate na peripetije u vezi s Brexitom? Koliko će sve zavrzlame oko britanskog izlaska iz EU-a biti na neki način porukama i drugim državama da izlazak nije baš jednostavan akt?

Slučaj Brexita je dosad neviđen i u mnogim stvarima vrlo poučan. Ponajprije moramo ustvrditi da su brexisti pobijedili zahvaljujući nevjerojatno lažnoj promidžbi svojih protivnika i lijenosti pobornika ostanka Velike Britanije u Europskoj uniji. Za ostanak u Uniji bili su Londonci, mlađi pametni ljudi, Škoti i Sjeverni Irci, oni koji su bili za Brexit nasjeli su Brexitlažima i većim dijelom žive u britanskoj prošlosti jedne svjetske sile u kojoj "nije zalazilo sunce". To je mješavina tragedije i gluposti. No što je tu je.

Brexit je poučan i radi toga što se tek u nekoliko posljednjih godina vidi koliko je gospodarstvo Velike Britanije žilama kucavicama povezano s ekonomijom "Kontinenta", kako oni nazivaju ostali dio EU-a. Kidanje tih žila je bolno i vjerojatno nikad ne će zacijeliti, osim ako se u novim pregovorima ne uspostavi režim u međusobnim odnosima Britanija-Europska unija koji će biti sličan ili istovjetan s poveznicama između EU-a i Norveške, odnosno Švicarske, a ti su vrlo bliski.

Možda bi se moglo dogoditi da Britanija nakon nekoliko godina "soliranja" ponovno zakuca na vrata Unije, a tada će uvjeti za novi prijam biti vrlo strogi. Može će se dogoditi da Škoti dobiju pravo na referendum o secesiji i postanu neovisna država unutar EU-a, pa Velika Britanija postane "Mala Britanija". Nisam previše u to uvjeren isto tako kao ni u "sanjarije" nekih promatrača da bi britanski narodi mogli izvojevati novi referendum koji bi bio za ostanak u Uniji .U svakom slučaj primjer Brexita može biti poučan za one države koje imaju slične namjere, no takve još ne vidim.

Možemo li reći da se EU sve više pretvara u instrument njemačke političke i ekonomske moći?

Ne slažem se s tom tvrdnjom. Njemačku gospodarsku snagu precjenjuje se jer je strahovito zavisna od izvoza, a eksporti su uvijek podložni velikim oscilacijama svjetske politike. Čak i sprijateljena Francuska stalno kritizira velike PrijedloziVisoki njemački političari predložili da Francuska odustane od svoga mjesta stalne članice Vijeća sigurnosti u korist Europske unije što je Pariz s prijezirom odbio. I prijedlog izgradnje zajedničkog francusko-njemačkoga nosača aviona naišao je na čuđenje u Parizu."viškove" u njemačkom izvozu kao da oni nisu nastali voljom kupaca u inozemstvu koji su još uvijek zadivljeni robama "Made in Germany". Isto tako u tome pogledu Njemačku kritizira Amerika. No da kažem jednom ovdašnjom izrekom Njemačka"Nije sve zlato što sja" u Njemačkoj. Dovoljno je da dođe do ekonomske krize u nekim važnim državama u koje Njemačka izvozi svoje proizvode da to odmah rezultira gubitkom na stotine tisuća radnih mjesta.

Politički utjecaj Njemačka ni izdaleka nije sličan njezinoj gospodarskoj snazi. Njemačka je još uvijek ekonomski div i politički patuljak, dakako u nešto manjem obliku nego prije nekoliko desetaka godina, ali ipak. Tako su visoki njemački političari predložili da Francuska odustane od svoga mjesta stalne članice Vijeća sigurnosti u korist Europske unije što je Pariz s prijezirom odbio. I prijedlog izgradnje zajedničkog francusko-njemačkoga nosača aviona naišao je na čuđenje u Parizu.

Niz prijedloga francuskog predsjednika Macrona o većoj "europeizaciji" EU-a putem uvođenja novih institucija, hladno je primljen u Berlinu pa je odbojni stav Njemačke formulirala u jednom novinskom članku (!) predsjednica Kršćansko-demokratske Unije Annegret Kramp-Karrenbauer, a ne gospođa Merkel kao neposredna partnerica šefa francuske države koji se u posljednjih nekoliko mjeseci nalazi pod pritiskom demonstracija tzv. "žutih prsluka" na čijim rubovima dolazi do kriminalnih radnji, a kad na njih silom reagira policija to ide na štetu "svemogućeg" predsjednika Republike Francuske. Njemačko-francuska europska lokomotiva nije u najboljem stanju, a drugih lokomotiva za ubrzanje europskoga vlaka nema.

Uoči ovotjednog summita u Rumunjskoj čelnici EU-a sastavili su deklaraciju za buduću „sjedinjenu i jednaku Europu“. Može li se, međutim, EU voditi na način da se i dalje dokidaju nacionalni suvereniteti, da se negira načelo supsidijarnosti i ignorira volja europskih naroda, što se posebno očituje oko migranata?

Pročitao sam deset obveza za budućnost Europske Unije pred neformalni sastanak u rumunjskom Sibiu, i mogu ih MerkelMacronocijeniti kao "sve dosad viđeno" i "preopćenito". Nema govora o dokidanju nacionalnog suvereniteta i načela supsidijarnosti. Problem migracija drukčije se sagledava u Grčkoj i Italiji nego u Njemačkoj i Francuskoj, drukčije u Mađarskoj i Slovačkoj nego u Španjolskoj i Portugalu itd. Dugo će se raditi na donekle zajedničkim stavovima EU-a u tom pitanju i nisam uvjeren da će neko jedinstvo bilo kad biti uspostavljeno. Europska Unija sada plaća stare račune bivših kolonijalnih sila. Probleme selidbe afroazijskih naroda moguće je donekle rješavati, (upotrebljavam namjerno trajni glagol) samo u suradnji EU-a s arapskim zemljama, Amerikom i Rusijom. To je svjetsko pitanje i treba ga rješavati na toj razini.

Afrika je zapravo bogat kontinent, ali je upropaštavaju domaće elite s korupcijom, nepotizmom i neznanjem, te jeftini europski proizvodi koji preplavljuju kontinent i uništavaju domaću proizvodnju, pogotovo u poljoprivredi. Europska Unija može primati godišnje stanoviti broj izbjeglica, no taj broj mora biti limitiran i oni se moraju prilagoditi domaćim zakonima i običajima. To odavno sa svojim kvotama za izbjeglice prakticiraju Amerika i Australija. Nikad Europa ne će RHNe bih se htio upustiti u prognoziranja tko će biti u Hrvatskoj izabran za zastupnika/cu u Europskom parlamentu. Mogu samo požaliti preveliki utjecaj političkih stranaka na kandidatske liste. Trebalo je u njih unijeti i neke neovisne, ali sposobne kandidate. U Hrvatskoj je još uvijek premoćna partitokracija koja narušava demokratski karakter naše države.moći apsorbirati onoliko afro-azijskih bjegunaca koliko ih želi doći u naš navodni "raj zemaljski" koji to nije, ali ti ljudi vjeruju u takove priče.

Što bi po Vama trebalo reformirati unutar EU-a?

Joj, to je kratko pitanje na koje bi trebalo odgovoriti dugim razglabanjem. Prije svega odgovorni državnici Unije trebali bi se sporazumjeti o striktnoj primjeni načela supsidijarnosti s točnim opisima mjerodavnosti europske zajednice država da se zna što pripada organima EU-a, a što nacionalnim državama. Trebalo bi uspostaviti instituciju koja bi Upitniktočno pazila kako funkcionira dogovoreno u praksi. Apsolutno ne dolazi u obzir da se Komisija EU-a upliće u poslove za koje nije nadležna. No i države članice moraju se pridržavati dogovorenih odluka Komisije i zakona Europskoga parlamenta.

Jedan njemački znanstvenik predložio je drukčiji sastav E-parlamenta koji bi se sastojao od 50 posto neposredno izabranih zastupnika i 50 posto podjednakoga broja delegata nacionalnih parlamenata država članica, nešto kao što je američki Kongres, sastavljen od Senata i Predstavničkoga doma. O tome se dosad u Bruxellesu nije razgovaralo. Također bi se moglo još više delocirati neke europske institucije koje su koncentrirane uglavnom u "starim" državama članicama, jer Unija se proširila prema istoku pa bi bilo normalno da neke njezine ustanove budu u Pragu, Bratislavi, Budimpešti, Ljubljani i Zagrebu. Proširenje EU-a na tzv. Zapadni Balkan mora uslijediti isključivo tako da te države ispune sve obveze za članstvo do posljednjeg zareza i točke. Prednost nitko ne bi trebao imati. Ne bi bilo dobro da u Uniju uđu nove rumunjske i bugarske.

Kako gledate na europske izbore u hrvatskom kontekstu? Kako procjenjujete izglede kandidata?

Ne bih se htio upustiti u prognoziranja tko će biti u Hrvatskoj izabran za zastupnika/cu u Europskom parlamentu. Mogu samo požaliti preveliki utjecaj političkih stranaka na kandidatske liste. Trebalo je u njih unijeti i neke neovisne, ali sposobne kandidate. U Hrvatskoj je još uvijek premoćna partitokracija koja narušava demokratski karakter naše države.

Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 17-08-2019, 13:41:38

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.