Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2011.

Kako bismo u ovim nemirnim političkim vremenima dobili bolji uvid u to kako mlađe generacije gledaju na aktualne brojne probleme koji pritišću hrvatsko društvo, razgovarali smo s Davorom Dijanovićem, studentom Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dijanović je jedan od najproduktivnijih mladih autora čiji se komentari mogu naći u brojnim hrvatskim medijima, tiskanim i elektonskim, pa tako nerijetko i na Portalu HKV-a. Iz razgovora izdvajamo: "Nisam sklon vjerovanju da će Hrvatska tako skoro biti primljena u EU. Ugovor o pristupanju moraju ratificirati zakonodavna tijela svih zemalja članica. A nisam siguran da se do tada Britanija ili Slovenija ne će dosjetiti nekoga novog uvjeta, ili da se Švedska ili Litva ili netko treći ne će sjetiti da s Hrvatskom imaju neka neriješena pitanja. Čak i da nekim divnim čudom Hrvatska uđe u EU, sumnjam da će biti primljena u statusu punopravnog člana. Vjerojatno će joj se postaviti neki dodatni uvjet kakav do sada nije bio predviđen ni jednoj članici, a koji će biti povezan s ulaskom Srbije u EU."

Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2011.

U povodu smrti našeg istaknutog člana, filmskog i televizijskog redatelja, dugogodišnjeg urednika na Hrvatskoj televiziji, Miroslava Mikuljana, ponovo objavljujemo razgovor nastao u travnju 2009. godine. Ono što smo tada zapisali ništa nije izgubilo na aktualnosti i dotiče se mnogih tema koje su danas isto tako, kao i 2009., važne za hrvatsko društvo. U ovom uvodu izdvojimo dvije rečenice iz zaključnog dijela razgovora: „Mladima poručujem da ostanu doma i da je obitelj najvažnija stvar u životu. Hrvatsku vidim kao sigurnu, naprednu i bogatu zemlju s dvostruko više djece nego što ih sada ima." I što drugo reći, osim neka se ove želje ispune, do jedno veliko - hvala.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2011.

Donosimo razgovor s diplomiranom liječnicom Željkom Markić, predsjednicom nedavno osnovane političke stranke HRAST, majkom četvero djece, koja je postigla uspjeh na više profesionalnih područja dokazavši tako da brojna obitelj ne mora biti preprekom ostvarivanja uspješne poslovne karijere. Tijekom 1991. bila je ratna reporterka za HTV a potom je radila kao producentica za strane kompanije poput CBS-a, BBC-a, RAI-a i mnoge druge. Na HTV se vratila nakratko kao urednica dnevnog informativnog programa, a potom je tri godine uređivala Dnevnik Nove TV. Zadnjih godina vlasnica je tvrtke koju uspješno vodi sa svojim suprugom, također liječnikom, urologom, Tihomirom Markićem. Recimo još u ovom uvodu kako je Željka Markić  isto dopredsjednica udruge Glas roditelja za djecu – GROZD.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2011.

Biskup gospićko-senjski msg. dr. Mile Bogović, ujedno i član Upravnog odbora HKV-a, dao je intervju za Hrvatski list koji  prenosimo u nastavku. Između više vrlo zanimljivih odgovora, u ovom uvodu odlučili smo se za onaj gdje su jasno posloženi neki osnovni prioriteti: "Zdravo zajedništvo može se postići samo onda ako se kao polazište uzme dobro i volja naroda. Naša službena politika nastoji stvoriti u Hrvatskoj pokret za Europsku zajednicu. Međutim, na prvom mjestu svima nam - politički gledano - treba biti formiranje pokreta za Hrvatsku u kojoj će svima biti zaštićena prava koja im pripadaju po Božjem i ljudskom zakonu. Ne kažem da nam u tome ne može pomoći i EU, ali je opasno ako svoju povijesnu afirmaciju opet tražimo u naslanjanju na druge. Dostojevski opisuje jednu osobu koja je dobila slobodu. Nije znala što bi s njome pa ju je nudila okolo da je se riješi. Do zajedničkih tema može se doći samo onda kada se narod ove države stavi na prvo mjesto, a ne EU, svoju stranku ili sebe. "

Detalji

Objavljeno: 24. siječnja 2011.

Razgovarali smo s kroatistom, sociolingvistom iz Rusije, dr. sc.  Arturom Bagdasarovom, dobitnikom Inine 16. nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2009. godinu. Po pitanju hrvatskoga jezika Bagdasarov nema puno dvojbi: "Svaki narod, i hrvatski, ima nepobitno pravo na naziv svojega jezika, pravo na vlastiti lingvonim i nitko mu ga ne može ničim uskratiti, preinačiti ili uvjetovati. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik. Materinski je jezik Hrvata kao jedina mati koju se ne može i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati. Cijenim borbu Hrvata da sačuvaju jezik i narječja svojih predaka, svoje domovine te svojih matera."(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2011.

Donosimo razgovor s Rokom Šikićem, predsjednikom novoosnovane udruge "Volim Hrvatsku, ne u EU".  "Formulacija o traženju alternative ulasku u EU je zapravo teza koja je plasirana od strane političkih struktura koje se ponašaju ovako samovoljno i neodgovorno, da upotrijebim najblažu formulaciju njihovog djelovanja. Ono što nema alternativu je suverena Hrvatska. Naš je program vrlo jasan, i kao takav pronalazi put k srcu i razumu svakog dobronamjernog stanovnika Hrvatske, bez obzira na nacionalnu, političku ili vjersku pripadnost. Za ovu ću ga priliku opisati kao program koji kroz jasne i nedvosmislene točke objedinjuje teme socijalne pravde, brige za nadolazeće generacije kroz posebnu pažnju razvoju školstva, ali i gospodarstva, koje će nam svima osigurati dostojan život."

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2011.

Donosimo razgovor s Đurom Vidmarovićem - književnim kritičarom, pjesnikom, prevoditeljem, povjesničarom, političarom, diplomatom i članom Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. Izdvajamo: "Dakako, kao «barakaša» veoma me žalosti sve ovo što se događa s HDZ-om. Na žalost, pokazalo se da je komunistički sindrom političkog razmišljanja duboko prožeo ne samo naš politički stalež, već i naš mentalni sklop. I onda kada ljudi toga nisu svjesni. Ako pođemo od ove neugodne činjenice (a s njome se moramo suočiti, kako bi ju odstranili!) tada bivaju jasniji politički procesi kojima smo svjedoci. Zato neka nas ne čude afere, jer su posljedice navedenoga sindroma. Taj gnojni čir puknuo je na najvišoj razini. Bivši predsjednik Vlade RH čedo je komunističkog sindroma i njegov će slučaj još dugo poput otrovnoga oblaka lebdjeti nad ovom državom i ovim narodom."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2011.

Donosimo razgovor s Ladislavom Ilčićem, akademskim glazbenikom i predsjednikom udruge građana Glas roditelja za djecu - GROZD, koja se priključila prije nekoliko tjedana predstavljenom političkom pokretu pod nazivom «Hrvatski rast» - «Hrast». Izdvajamo: "Ovo je prilika svim organizacijama i pojedincima koji promoviraju općeljudske i nacionalne vrijednosti da pokažu spremnost na zajedništvo. Zašto baš na platformi Hrasta? Jer jedini daje mogućnost da svatko realno izmjeri svoju snagu, da provjeri koliko ljudi cijeni njega i njegove zamisli. U Hrastu nema koalicijskih dogovora i ucjenjivanja. Svi su u ravnopravnom položaju."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 10. siječnja 2011.

Razgovaramo s Nenadom Piskačem, donedavnim glavnim urednikom Hrvatskoga slova. Pitali smo ga koji su razlozi njegova napuštanja Hrvatskog slova, kao i o njegovom novom projektu regionalnom mjesečniku Panorama, stanju na hrvatskoj kulturnoj i političkoj sceni... U svezi skorog dolaska Svetoga Oca Piskač primjećuje: "Da ne zaboravim, pratim i to kako ćemo ove godine u lipnju ugostiti papu Benedikta XVI., a gdje drugdje negoli na zagrebačkom Trgu maršala Tita, to jest na budućem postkomunističkom Kazališnom trgu. Tamo će se u Hrvatskom narodnom kazalištu susresti s kulturnom elitom – nadam se ne i rszizovski probranom. I papa Ivan Pavao II. susreo se svojedobno u Zagrebu s hrvatskom kulturnom elitom, ali na primjerenijoj adresi. Očito, taj susret nije donio željenoga ploda, pa sad kulturi slijedi ponavljanje gradiva, ali, jao, na najnekulturnijoj zagrebačkoj adresi".

Detalji

Objavljeno: 19. prosinca 2010.

Donosimo razgovor s Vladimirom Gredeljom, istaknutim hrvatskim pravnim stručnjakom, koji je u razdoblju od 1997. do 2004. obnašao funkciju predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS), a do 2002. godine predsjedao je i Županijskim sudom u Bjelovaru. Nakon napuštanja sudbene vlasti, zbog stalnih sukoba s predstavnicima izvršne vlasti i napuštanja od strane najbližih suradnika Gredelj se započeo baviti odvjetništvom. Na temu Sanadera kaže: "Meni se čini da je sramota što je Hrvatska, po svemu sudeći, imala na čelu države lopova, koji je nakon što je napunio džepove novcem svojih građana, odlučio tom istom narodu okrenuti leđa. Možda zato što ga više nije mogao gledati u oči? Meni se ne čini važnim gdje se lopova hapsi, s kim sjedi u ćeliji, od kud mu dolazi hrana? Da li mu cimer hrče i gleda li mu prozor ćelije na ulicu? Više me zanima koliko je još takvih Sanadera u Hrvatskoj i možemo li se nadati da će Bajić nastaviti jednako revno hapsiti ostale propalice?"(mmb)

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2010.

Visokotiražne tiskovina ne zanimaju teme kojima se bavi HKV. To su ozbiljne teme koje dodiruju najbolnije točke hrvatske prošlosti i sadašnjosti, a prezentiraju se na način koji spomenutim medijima nikako ne odgovara jer razotkriva i njihove očite tendencije prema destrukciji hrvatske države, nacije i kulture, ili pak nevoljkost da se zbog licemjerne "političke korektnosti" bave esencijalnim problemima. No ono što ih uvijek zanima, to su skandali i afere. Prijavu koju je HKV podnio protiv Ministarstva kulture u svezi s knjigom "Jezik i nacionalizam" svrstali su u svojoj internoj nomenklaturi kao aferu koja će privući čitatelje, možda povećati nakladu i donijeti profit. Eto, odatle to novo zanimanje za HKV, nakon pedesetak tribina i stručno-znanstvenih skupova od 2006. do danas – koje su uglavnom prešutjeli.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 12. listopada 2010.

Mislim da će se HDZ morati preobraziti, a u stvaranje nekih novih stranaka se ne pouzdajem i to na temelju dosadašnjih iskustava, ali i teoretskih prosudbi. HDZ je naime previše velika stranka s desecima tisuća ljudi koji su i egzistencijalno vezani za nju, ona vlada u stotinama gradova, županija, općina, tako da ići protiv HDZ-a može samo biti veliki trošak energije, a rezultat će biti takav da će se uspjeti jedino njih skinuti s vlasti, a nekim drugima omogućiti dolazak na vlast. Svi mi ostali, iz domoljubne i suverenističke struje, tu ostajemo izvan igre i postajemo nečije 'dobre budale'! Dakle, mi imamo s tim malim strančicama dovoljno snage da HDZ maknemo sa vlasti, ali (bez njega) nemamo snage doći na vlast!(N.Mogorović)

Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2010.

Donosimo razgovor s Romanom Solom, bivšim glavnim urednikom informativnog portala HRsvijet.net, kojeg je u listopadu prošle godine osnovao zajedno sa svojim kolegom i sadašnjim direktorom portala, Goranom Majićem. U razgovoru između ostalog obrazlaže razloge svoje odluke te govori o planovima aktivnog uključivanja u političke procese u Hrvatskoj, ponajprije putem inicijative "Volim Hrvatsku - ne u EU". Izdvajamo: "Kako je po mom mišljenju neulazak naše domovine u bilo kakve integracije i federacije s drugim državama (zar nas povijest nije dovoljno podučila svim negativnostima i tragičnim posljedicama takvih udruživanja) osnovni preduvjet hrvatske slobode i nezavisnosti, tako sam odlučio prihvatiti poziv predsjednika udruge "Volim Hrvatsku - ne u EU, Roka Šikića, i preuzeti jednu od vodećih odgovornih funkcija u toj organizaciji, koja ima namjeru biti aktivan glas svih onih Hrvata koji ulazak u tu umjetnu tvorevinu europskih naroda smatraju pogubnim činom i realnom opasnošću za hrvatsku državotvornost, slobodu i nacionalni suverenitet. S dubokom vjerom u ponos i državotvornu svijest hrvatskog naroda, odlučio sam sve svoje kapacitete u političkom i organizacijskom smislu, uložiti u uspjeh ove nevjerojatno važne inicijative te sam bio odmah svjestan da jednostavno više neću imati vremena za aktivno bavljenje novinarstvom."(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2010.

Donosimo razgovor Mate Ćurića s Kontraadmiralom Antom Budimirom, koji je od 1991. do 1998. bio zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice za sjeverni Jadran, te je umirovljeni inspektor HRM pri Glavnom stožeru OS RH. Razgovor je vođen u povodu 19. obljetnice osnutka HRM-a. Izdvajamo: "Dolaskom gospodina Stjepana Mesića na čelo države, počelo je provođenje politike detuđmanizacije, a to je značilo raspisivanje međunarodnog tendera kako bi se izabrao najbolji okupator za Republiku Hrvatsku, jer Hrvati ne smiju imati samostalnu i neovisnu državu. Znamo da su tisuću godina služili tuđinu i nisu imali mogućnosti da nauče kako treba biti svoj na svome i da sami upravljaju svojim prostorima i resursima. Okupator to može u ime njih bolje, a Hrvati trebaju biti „šćavi" na prostoru koji se zove Hrvatska. Istog dana HTV je u udarnom terminu dnevnika kriminalizirao sve hrvatske generale koji su bili pravi vojnici i koji su zapovijedali postrojbama, a te su se postrojbe uspješno suprotstavile armiji kojom je zapovijedao gospodin Mesić 1991. I kojiu je plaćao gospodin Ante Marković. Planer njenih djelovanja bio je gospodin Kadijević, a četničke formacije vodio je „vojvoda bez brade". Sva četvorica „Hrvata" su osporavala osamostaljenje i stvaranje države Hrvatske, ali su voljeli i ljubili hrvatsku imovinu."

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2010.

Marijan Majstorović je punih pet godina bio glavni urednik tjednika Fokus, čiji je zadnji broj tiskan sredinom travnja prošle godine. U međuvremenu njegovom zaslugom pokrenut je portal www.hrvatski-fokus.hr, koji, kako se na prvi pogled čini, uglavnom nastavlja tamo gdje je prošli Fokus stao. O daljnjim planovima glede ovoga projekta postavili smo nekoliko pitanja Marijanu Majstoroviću, glavnom uredniku ovoga portala. Izdvajamo: "Kako mu i ime glasi, radi se o nastavku tjednika Fokus, koji je, nakon deset godina, naprasno nestao s hrvatske medijske scene u travnju 2009. godine. No, nije portal Hrvatski Fokus samo to. Imamo u cilju, koliko god je moguće, popuniti ispražnjenu središnju i desnu hrvatsku medijsku crtu, budući je hrvatski medijski prostor otišao u krajnje lijeve protuhrvatske vode. Za sada putem portala, a uskoro, nadam se, i u drugim oblicima."(hkv)

Detalji

Objavljeno: 10. kolovoza 2010.

Damir Borovčak rođen je 1949.g., odrastao u središtu Zagreba. Po zanimanju je diplomirani inženjer strojarstva. U veljači 1991. prekinuo je život u Torontu i vratio se u domovinu, u obranu hrvatske države. Od 1991. do 1993. politički i društveno je djelatan. U ratnom razdoblju 1991. i 1992., u informacijskoj blokadi tijekom agresije na Vukovar i Dubrovnik, uz poslove u državnoj službi, izvješćuje iz Zagreba o događajima u Hrvatskoj za hrvatske radijske emisije u Torontu. Godine 1993. i 1994. radi volonterski na poslovima humanitarne skrbi za hrvatske ratne stradalnike. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je s tri državna odličja. Za svoj rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja. Bavi se publicistikom od 1998.g.  Izdvajamo: "Što sam više putovao Hrvatskom i bilježio, sve sam više shvaćao tragediju hrvatskih prešućenih stradanja. Poglavito iz najnovije komunističke prošlosti. Naravno, sve su te istine u hrvatskim medijima prešućene ili samo marginalno objavljivane. Veliki je broj mjesta koje sam opisao u knjizi «Voliš li Hrvatsku», koji su u stvari simboli hrvatske patnje i stradanja u bližoj i daljnjoj povijesti. No, ne smatram da je knjiga tragična, već samo poticajna na upoznavanje hrvatske istine iz prošlosti."(D.Dijanović)