Pero Kovačević osoba je koju šira javnost prepoznaje po otvorenim i glasnim nastupima u zastupanju njezinih interesa, pa sigurno nije slučajno što je svojedobno proglašen i najaktivnijim saborskim zastupnikom petog saziva Hrvatskog sabora. Danas je nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, gdje je također pokrenuo niz važnih pitanja remeteći tako mir vladajućim i opozicijskim strukturama okupljenim oko velikih hrvatskih stranaka. Izravni povod za ovaj razgovor je prijedlog koji je Pero Kovačević prošli tjedan uputio Gradskoj skupštini po kojem bi se Zagrepčani na dan lokalnih izbora odlučili na referendumu za promjenu imena Trga maršala Tita. Prijedlog nije prošao po hitnoj proceduri, ali po redovnoj proceduri još jednom će se pred gradskim zastupnicima naći 31. ožujka. Osim o temama vezanim uz referendum, s Perom Kovačevićem razgovarali smo i o lokalnim izborima na kojima će nastupiti sa svojom nezavisnom listom. Kovačević je istaknuo važnost okupljanja i ne rasipanja glasova, a posebno se osvrnuo na medijsku blokadu kojoj su izložene sve nezavisne inicijative. Blokada je na njegovom primjeru toliko temeljita da je nedavno s naslovnice T-Portala maknut popularni blog koji je pisao skoro dvije godine. Slično, u aferi s javnim zahodima u Gradu Zagrebu po cijeni od 11.600 EUR/m2 o kojoj je prošli tjedan brujala cijela Hrvatska, mediji su "propustili" navesti kako je upravo Pero Kovačević potaknuo ovo pitanje.

 

 

Povodom petog po redu održanog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo razgovor s dr. Milanom Vukovićem, jednim od najzaslužnijih ljudi u smislu same organizacije skupova o Haagu, kao i za izdavanje Zbornika izlaganja s istih. Evo što je na dan održavanja petoga po redu stručnoga skupa rekao za Portal HKV-a: "Dok hrvatski generali ne budu oslobođeni, dok Haaški sud ne baci od sebe iskonstruiranu Optužnicu za "zajednički zločinački pothvat" na strani pobjednika nad srpsko-crnogorskim agresorom i njegovim pobunjenim trabantima diljem Hrvatske, nastojat ćemo održavati i dalje ove stručno znanstvene susrete, jer je nemoguće dozvoliti da se Hrvatska, i njezina borba za samostalnost i slobodu u samostalnoj Hrvatskoj, kao subjektu međunarodnog prava, kvalificira srpskom izmišljotinom "zajedničkog zločinačkog pothvata" koji je isključivo imao za cilj "etničko čišćenje Srba iz Hrvatske".

 

 

Povodom petog po redu održanog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo razgovor s predsjednikom Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvojem Hitrecom. U njemu Hitrec iznosi svoja razmišljanja o tragu koji će ovi naši stručni skupovi ostaviti u hrvatskoj javnosti, smjeru trenutne vanjske politike, kao i početku tjesnije suradnje HKV-a i HIZ-BIH-a. U svezi angažmana HKV-a oko Haaškog suda, Hitrec je poručio: "Uz četiri već tiskana zbornika i peti koji je u pripremi, bit će to osam stotina stranica tekstova koje nitko ne će moći zaobići u proučavanju novije hrvatske povijesti. Ti tekstovi ostavit će, uvjeren sam, dubok trag. Bit će s jedne strane svjedočanstvo o zrelosti i hrabrosti hrvatskih intelektualaca, a s druge o bijedi i infantilnom podaništvu hrvatske službene politike, te s treće strane, naravno, o sramotnoj međunarodnoj priči o kaznenom sudu u Haagu. S vremenom će i hrvatska javnost saznati o čemu smo to govorili i što joj je to (i tko joj je to) prešućivao. Svaka sila za vremena. Nas se može prešućivati, ali nas se ne može prešutjeti. Niti ćemo zastati sve dok hrvatski generali ne budu oslobođeni, a pozvani na odgovornost oni koji su izručivali ljude i dokumente mimo Ustava i zakona, i oni koji su po uputama Hrvatskoj nesklonih velesila sastavljali optužnice te protiv hrvatske države i hrvatskoga naroda, usuprot Povelji i rezolucijama Ujedinjenih naroda".

 

 

Donosimo razgovor s članom Hrvatskog kulturnog vijeća Jadrankom Cigelj. U njemu se gospođa Cigelj osvrnula na mnoge zanimljive pojedinosti iz svog života, otvoreno govoreći i o zbivanjima koje su pratila njezinu smjenu s mjesta predstojnice Vladinog ureda za udruge. U razgovoru smo se dotakli i današnjeg stanja u Hrvatskoj, koje na prvi pogled opterećuju mnogi politički problemi bez izgledne šanse za rješenjem. Po ovom pitanju Jadranka Cigelj nije izgubila vjeru: "Možemo li promijeniti našu stvarnost onako kako otvaramo prozor lijepom i sunčanom danu? Mislim da možemo. I stoga želim sudjelovati u ovakvim promjenama, a one mogu, naravno ne preko noći, nastupiti uz trud svih ljudi koji se nisu pojavljivala na naslovnicama, koji nisu obećavali nemoguće misleći isključivo na svoj probitak. Treba okupiti ljude koji imaju cilj, snagu i ljubav prema Domovini, odnosno ljude koji ne zaboravljaju niti jednog trenutka koliko je golema cijena plaćena za njezinu samostalnost.".