Hrvatsko kulturno vijeće zgroženo je nad činjenicom da se u demokratskoj državi Hrvatskoj nastup jednoga pjevača sprječava terorističkim aktom, kao što se dogodilo u Pazinu. Sada se više ne radi o birokratskim izigravanjima Ustavom zajamčenih sloboda, niti o različitim stajalištima koja zadržavaju barem privid civiliziranosti, nego o aktu sirovoga nasilja koje je moglo prouzročiti i stradanje nedužnih građana. Držimo da su za ovu eskalaciju nasilja odgovorni i oni političari koji se javno zalažu za zabrane nastupa njima nepoćudnih osoba , čime promiču metode totalitarnoga sustava, posve neprimjerene vremenu u kojemu živimo.(H.Hitrec)

 

 

Kao predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća, osjećam potrebu obratiti se vama, poštovanim članovima HKV-a, u svezi s djelovanjem i poteškoćama u radu naše udruge. Aktivnost i kreativnost HKV-a ima, na žalost, brojna ograničenja u tehničko-financijskim okolnostima, koje su se ove godine i pogoršale. Hrvatsko kulturno vijeće od svoga postanka do danas nije imalo vlastiti prostor za rad. Od utemeljenja do danas nismo dobili ni jednu jedinu kunu ni od države (Zaklada za udruge), niti od Grada Zagreba, premda smo nudili vrijedne programe, koji su ignorirani. Naša prepiska s mjerodavnima u Zagrebu, oko dobivanja jedne jedine, nevelike, prostorije u koju bi se smjestilo tajništvo i održavali sastanci Upravnog odbora – traje već skoro dvije godine, bez rezultata. Po zaključku naše zadnje Godišnje skupštine, uputili smo i zahtjev Hrvatskom saboru, odnosno odgovarajućem odboru, da razmotri uzroke i razloge ignorantskoga odnosa prema udruzi koja okuplja više od tisuću hrvatskih intelektualaca, među kojima su (nota bene) mnogi bivši narodni zastupnici. Odgovora nije bilo.(H.Hitrec)

 

 

U petak, 24. listopada, predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec boravio je u Jagodnjaku, baranjskom mjestu nedaleko od Osijeka. Kao što je javnosti poznato, zbivanja u Osnovnoj školi Jagodnjak bila su neko vrijeme u središtu pozornosti medija, poradi odnosa bivšega ravnatelja M. Ležaje prema hrvatskim đacima i hrvatskim nastavnicima, kojima je bio onemogućavan rad i učenje na hrvatskom jeziku, te su hrvatski učenici stanovito vrijeme pohađali nastavu u obližnjem Čemincu. Roditelji hrvatskih đaka u Jagodnjaku prosvjedovali su protiv takvoga stanja i obraćali se na mnoge adrese. Jedna od tih adresa bilo je Hrvatsko kulturno vijeće, koje im je dalo punu potporu, a nakon izvjesnoga oklijevanja i pod snažnim pritiskom medija, u rješavanje slučaja upustilo se i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, u Jagodnjak je bio došao i ministar Primorac osobno.(hkv)

 

 

Hrvatsko kulturno vijeće je s dubokim žaljenjem i punom osudom prihvatilo vijest o atentatu na Ivu Pukanića i Niku Franića, te izražava iskrenu sućut njihovim bližnjima. HKV ujedno izražava duboku zabrinutost zbog naglog širenja bezakonja, straha i kaosa u Hrvatskoj, jer drži da je to samo nova faza procesa degradacije hrvatske državnosti koja je započela 2000. godine, a na koju HKV upozorava, i od koje i samo trpi od svog osnutka. Osnovna je poluga tog procesa potpuno neopravdano proglašavanje hrvatskog domoljublja nacionalizmom, te konsenzus vodećih političkih stranaka da se tako definirani nacionalizam i njegovi nosioci onemogućuju u javnom životu. Ovakva politika započela je 2000. godine uklanjanjem iz svih državnih institucija mnogih dokazanih domoljuba, bez obzira na njihovu visoku stručnost, i lijevo ili desno političko uvjerenje. Počevši od sigurnosnog aparata pa nadalje, time je slomljen polazni zamah u stvaranju moderne hrvatske države.

 

 

U povodu otvorenog pisma Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske koje je od premijera dr. Ive Sanadera zatražilo da intervenira u slučaju odustanka od projekta arhitekta Nikole Bašića po kojemu se trebala izgraditi Crkva hrvatskih mučenika na Udbini, gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović izjavio je: "Kako i zašto je došlo do prekida suradnje sa zadarskim projektantom Nikolom Bašićem opsežno smo izložili u časopisu Hrvatska vjernosti br. 4 (2008.). Vidio sam da kritičari imaju krivu sliku o projektu i preporučujem svima da prouče ono što je Bašić predlagao i ovo što sada radimo pa će vidjeti o čemu je riječ. Poslat ćemo primjerak i Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. U par napisa neki se s visoka nabacuju na novi projekt CHM. No, doslovce me na ulicama vuku za rukav i čestitaju na ovom novom projektu. Vjernicima je on bolji i bliži. Za njih gradimo crkvu i svetište. Ja cijenim rad Nikole Bašića i njegov projekt, ali on je za nas financijski neizvediv, za održavanje pretežak i prema najnovijim uvjetima projektanta značio bi značajan otklon od ideje koju sam formulirao i predstavio javnosti.

 

 

U subotu i nedjelju, 11. i 12. listopada 2008., članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća održali su tri tribine u Švicarskoj na temu «Hrvatska u Haagu». Vrlo dobro posjećene tribine organizirane su u Zürichu, Dullikenu i Solothurnu, u sklopu suradnje s Hrvatskom kulturnom zajednicom u Švicarskoj, kojoj se pridružila i Hrvatska katolička misija. U ime Hrvatskoga kulturnog vijeća nastupili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, te članovi dr. Miroslav Tuđman i Mate Kovačević. Izvijestili su o do sada održanim stručno-znanstvenim skupovima pod nazivom «Haaški sud – Zajednički zločinački pothvat, što je to», te o radu HKV-a u cjelini, kao i svojemu viđenju kulturne, te društvene i političke situacije u domovini.(H.Hitrec)

 

 

Hrvatsko kulturno vijeće zgroženo je nad bezobzirnim ubojstvom Ivane Hodak i drži da je taj zločin prelio čašu strpljenja hrvatskih građana, čija je fizička i pravna sigurnost zadnjih godina teško ugrožena. HKV zahtijeva da se policija i državno odvjetništvo posvete otkrivanju počinitelja i nalogodavaca stvarnih zločina, a da ne troše vrijeme, snagu i ljude u jalovom dokazivanju politički motiviranih konstrukcija. Umjesto predstava za domaću i europsku javnost, represivna tijela trebaju se spustiti u podzemlje i započeti zbiljski rat s mafijom, koja je načinom izvođenja ubojstva ostavila prepoznatljiv trag i u slučaju egzekucije mlade odvjetnice Ivane Hodak.(za Hrvatsko kulturno vijeće, predsjednik Hrvoje Hitrec)

 

 

U razdoblju od 2006. godine do danas u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održano je pet stručno znanstvenih skupova o radu Haaškoga suda. Nakon svakog od spomenutih skupova objavljen je i Zbornik koji je sadržavao sva izlaganja stručnjaka koji su sudjelovali. Tako je ovih dana izašao i najnoviji peti Zbornik, o čijem se pribavljanju može više saznati na telefonskom broju Tajništva HKV-a +385-1-4854-361. Uvodnik je napisao predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec. Izdvajamo: "Organizator svih skupova, pa tako i ovoga, petog, je Hrvatsko kulturno vijeće, udruga hrvatskih intelektualaca koja se zalaže za univerzalne vrijednosti na kojima počiva suvremena uljudba, držeći, također, da se i nacionalno i međunarodno pravosuđe trebaju temeljiti na vrjednotama koje isključuju nasilje nad činjenicama i kronologijom zbivanja, krivotvorenje povijesti, umjetno uspostavljanje ravnoteže krivnje, prenošenje diktata političkih moćnika u sudske dvorane i izvođenje lažnih i nepouzdanih svjedoka u svrhu osude onih koji su unaprijed izabrani kao žrtve u podloj politikantskoj farsi u koju se pretvorio Međunarodni kazneni sud u Haagu."