Marija Peakić-Mikuljan rođena je 7. svibnja 1943. godine u selu Drenovci, kod Županje. MPMTijekom djetinjstva i rane mladosti živjela je u vrlo teškim prilikama kao dijete dugogodišnjega političkog zatvorenika. Samo zahvaljujući velikoj majčinoj žrtvi uspjela je dobiti željeno obrazovanje. Osnovnu školu pohađala je u Livnu, a zatim u Derventi, gdje je na tamošnjoj gimnaziji i maturirala. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je književnost i filozofiju.

Urednički rad

Još za vrijeme studija započela je raditi kao lektorica kod prof. Petra Guberine. Poslije je prešla u izdavačko poduzeće „Mladost“, u kojem je kao urednica vrijednih biblioteka radila punih 17 godina.

S punom sigurnošću može se reći da u Hrvatskoj nema poznatijega književnog imena (od početnika do klasika) koje nije prošlo kroz jednu od biblioteka koje je ona uređivala, a moglo bi se reći da je njezin književni naraštaj gotovo u cijelosti debitirao u izdavačkom programu „Mladosti“ 70-ih godina 20. stoljeća.

Usporedno s uređivanjem knjiga u prostorijama poznate „Kuglijeve knjižare“ vodi iznimno posjećenu i, za ono vrijeme, vrlo otvorenu književnu tribinu na kojoj se izravno i neizravno zagovarala potreba demokratizacije društva.

DHK

Početkom 1985. izabrana je za predsjednicu Društva hrvatskih književnika kao prva žena u povijesti DHK-a. Na toj je dužnosti, u dramatičnim političkim okolnostima izdržala nepuna dva mandata. Njezini mandati ostat će upamćeni, ali i zabilježeni u medijima i dokumentima DHK kako vrijeme borbe hrvatskih književnika i intelektualaca protiv „crnih lista“ i verbalnog delikta, protiv staljinističkih kadrova u kulturi i politici u Hrvatskoj i konačno protiv velikosrpskog zveckanja oružjem iz Beograda krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Svoja nepuna dva mandata na čelu DHK iskoristila je, među ostalim, i za rad dvaju odbora koji su uspjeli podignuti prekrasan spomenik Augustu Šenoi, a poslije i vratiti spomenik bana Josipa Jelačića na glavni zagrebački trg, odakle je maknut 1945.

U svojim nastojanjima za pomicanjem granica slobode govora i djelovanja u kulturi uspjela je objediniti intelektualce lijeve i desne provenijencije i ujediniti ih u borbi za opstojnost hrvatskog jezika, autorska i socijalna prava hrvatskih književnika i stvarnu demokratizaciju društva.

Nakladni zavod MH

Krajem 1988. godine vratila se izdavaštvu prešavši na dužnost direktorice „Nakladnog zavoda Matice hrvatske“. Godine 1989., nakon što su svi hrvatski izdavači odbili tiskati Tuđmanovu, po mnogočemu najvažniju, knjigu „Bespuća povijesne zbiljnosti“ (i pored otvorenih prijetnji vlasti), staje iza odluke da ta knjiga mora biti objavljena – o čemu je svjedočio na više mjesta i sam predsjednik Tuđman.

Ministarstvo hrvatskih iseljenika, HDZ

Pred sam početak Domovinskog rata, nakon boravka u Kanadi i SAD-u, gdje je boravila na poziv hrvatskih iseljenika, nakon stvaranja hrvatske države, otišla je u Ministarstvo hrvatskih iseljenika na mjesto više savjetnice, pa u Središnjicu HDZ-a, gdje je jedno vrijeme radila u informativnom odjelu, na odnosima stranke s javnošću.

HRT

Na vlastiti zahtjev napustila je taj posao i prešla na HRT, gdje na je početku 1995. godine radila kao pomoćnica direktora za program. No uskoro se sasvim vratila struci i prešla na mjesto odgovorne urednice Kulturno-umjetničkog programa.

Angažirala se na formiranju religijskog programa, kao i na razvijanju dramskog, dokumentarnog, znanstvenog, obrazovnog i programa za djecu – ukratko, na punom i kvalitetnom sadržaju onoga što danas nazivamo javnom televizijom. U tom smislu naišla je na velike otpore i nije uspjela u svojim nastojanjima.

Godine 1999. pobijedila je na natječaju za glavnu urednicu HTV-a, no nakon samo dva tjedna dala je ostavku ne pristajući na smanjenje ovlasti i potpunu degradaciju funkcije glavnog urednika. Godine 2000., s promjenom vlasti, dolazi do političkih čistki koje među prvima zahvaćaju i nju. Sljedećih nekoliko godina u potpunosti je profesionalno onemogućena. Krajem 2005., praktički prisilno, odlazi u mirovinu te se posvećuje književnom radu i svojoj obitelji.

Knjige

Objavila je dosad jedanaest knjiga: sedam knjiga poezije, knjigu novela, izbor iz svojega scenarističkog rada, knjigu posvećenu suprugu Miroslavu Mikuljanu te knjigu u kojoj je ukoričila svoje publicističke i dokumentarne tekstove: sjećanja, zapise, reagiranja, dokumente i pisma.

  • „Nemir cvjetanja“ (pjesme), Doboj, 1962.
  • „Tako nastaje sunce“ (pjesme), Mladost, Zagreb, 1969.
  • „Da nas danas“ (pjesme), Biblioteka Razlog, Izdavačko poduzeće Liber, Zagreb, 1974.
  • „Obiteljski album" (zbirka novela), Alfa, Zagreb, 1977.
  • „Tragom kao“ (pjesme), Tiskarsko-izdavački zavod Zrinski, Čakovec, 1978.
  • „Tamo gdje me nema“ (izbor poezije na engleskom), The Bridge, Društvo književnika Hrvatske, Zagreb, 1978.
  • „Java“ (pjesme), Biblioteka suvremenih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1979.
  • „Ptice na prozoru“ (pjesme), Suvremeni pisci, August Cesarec, Zagreb, 1982.
  • „Nešto kao herbarij“ (TV drame), Sfinga, Koprivnica, 2001.
  • „Smrtonosna paučina“ (posvećeno suprugu Miroslavu Mikuljanu), Naklada Đuretić, Zagreb, 2014.
  • „Pogled unatrag“ (publicistički i dokumentarni tekstovi: sjećanja, zapisi, reagiranja, dokumenti, pisma…), Vlastita naklada Đuretić i Studio moderna, Zagreb, 2017. 

Radijske i televizijske drame, film

Na Hrvatskom radiju realizirala je nekoliko radio drama: „Obiteljski album“, „Radi se o našim psima“, „To“ i „Ljudski zrak“.

Na Hrvatskoj televiziji ostvarila je tri TV drame za djecu: „Nemojte me zvati Robi“, „Marsijanci na Olimpijadi“ i „Posljednja igra“. Za odrasle pak emitirane su njezine TV drame „Obiteljski album“, „Radi se o našim psima“, „Doktorova noć“ i kratki igrani film „Ponedjeljak“.

U dugometražnom igranom filmu okušala se kao pisac dijaloga u filmu „Hoću živjeti“ i kao scenaristica filma „Crveni i crni“. Posljednjih godina često je kao scenaristica potpisivala emisije s tematikom Domovinskog rata, ili one iz poznate serije „Sudbine“ Dokumentarnog programa HTV-a. Među dokumentarcima koje je potpisivala kao scenaristica posebno se ističu tri filma snimljena u posljednjih nekoliko godina: „Čuvari mrtvih sela“, „Sam“ i „Ljudi s mliječnog puta“.

Kritika, nagrade, priznanja

O njezinim knjigama pozitivno su pisali poznati hrvatski književni kritičari: Branko Bošnjak, Dalibor Cvitan, Igor Mandić, Tomislav Ladan, Luko Paljetak, Josip Pavičić, Bogdan Radica, Stijepo Mijović Kočan, Milivoj Slaviček, Tomislav Marijan Bilosnić, Goran Rem, akademik Dubravko Jelčić, Đuro Vidmarović, Nevenka Nekić i mnogi drugi.

Pjesme i pripovijetke, kao i radijski dramski tekstovi prevođeni su na brojne strane jezike, a njezina djela uvrštena su i u razne antologije u RH i inozemstvu.

Za svoja pjesnička, prozna, esejistička i dramska ostvarenja više je puta nagrađivana. Među ostalim:

  • 1. nagrada lista „Telegram“ za poeziju i prozu
  • 1. i 3. nagrada „Večernjeg lista“ za kratku priču
  • 1. nagrada za dokumentarnu radio dramu „Ljudski zrak“ u konkurenciji 49 zemalja svijeta 1979. godine u Berlinu
  • 1. nagrada sarajevske revije „Odjek“ za najbolji esej godine u bivšoj državi pod naslovom „Putovanje u prizor ostatka“ (tema: Utjecaj televizije na ljudski život, društvo i kulturu)
  • 1. nagrada za scenarij filma „Čuvari mrtvih sela“ u konkurenciji 14 zemalja svijeta na SWIFT CRO u Splitu 2005.
  • „Visoka žuta žita“ – nagrada za trajan doprinos hrvatskoj književnosti na Pjesničkim susretima Drenovci 2010.
  • Nagrada Grada Zagreba za životno djelo 2016.

Za svoj umjetnički, kulturni i politički angažman primila je za života prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana nekoliko visokih odličja: Spomenicu Domovinskog rata, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Red hrvatskog trolista, Spomenicu domovinske zahvalnosti i medalju „Oluja“.

Ostale poveznice

M. Peakić-Mikuljan - DHK

M. Peakić-Mikuljan - Enciklopedija

M. Peakić-Mikuljan - Wikipedija

M. Peakić-Mikuljan - Leksikon radija i televizije

M. Peakić-Mikuljan - Filmografija

M. Peakić-Mikuljan - Katalog Knjižnica grada Zagreba

M. Peakić-Mikuljan: M. Međimorec - Hrvatska vapi za mirom i normalnim životom, Portal HKV-a, 2. srpnja 2019. ("Dora sa sjenama...")

M. Peakić-Mikuljan: Pet pjesama, Portal HKV-a, 5. travnja 2018.

M. Peakić-Mikuljan: Obiteljski album, Portal HKV-a, 26. veljače 2018.

M. Peakić-Mikuljan: Bogatstvo sjećanja i svjedočenja, Portal HKV-a, 24. siječnja 2018. (N. Nekić: "Moja dva stoljeća", izlaganje na predstavljanju)

M. Peakić-Mikuljan: Izlazim iz članstva HDZ-a zbog sramotne kulturne politike, Portal HKV-a, 1. veljače 2018.

Đ. Vidmarović: J'accuse na hrvatski način, Portal HKV-a, 30. studenoga 2017. ("Pogled unatrag", kritika)

S. Mijović Kočan: Svašta smo prošli, a dokle smo došli, Kolo 3, 2017. ("Pogled unatrag", kritika)

N. Piskač: Marija Peakić-Mikuljan nije šutjela, Portal HKV-a, 28. studenoga 2017. ("Pogled unatrag", kritika)

M. Peakić-Mikuljan: Gdje je nestalo hrvatsko televizijsko novinarstvo, Portal HKV-a, 3. travnja 2017.

M. Peakić-Mikuljan: Sjećanje na književnika i domoljuba Nikolu Pulića, Portal HKV-a, 13. siječnja 2013.

 

 

Čet, 14-11-2019, 08:34:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.