Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić rođen je 6. lipnja 1952. godine od oca Vinka i majke Jelene rođene Novak u drevnome gradu Hvaru, na istoimenom otoku smještenu u srednjem dijelu Jadranskoga mora u izrazito mediteranskom ozračju koje je snažno proželo kiparovo djetinjstvo i mladost, čije otiske čitamo u njegovim brojnim djelima. S tim mediteranskim osjećanjem prostora i kršćanskim svjetonazorom primljenim u obitelji Kuzma Kovačić dolazi nakon završene gimnazije 1971. godine iz Hvara u Zagreb, gdje, u prilikama teške komunističke represije, upisuje studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti i diplomira 1976. Zarana pronalazi vlastiti kiparski put i započinje izlagati svoja djela, nastojeći obraniti i obnoviti vrijednosti i posebnost kiparske umjetnosti te kiparstvom svjedočiti svoju vjeru. Po završetku studija, 1978. godine, ženi se Barbarom Domančić, s kojom ima sina Vinka, rođena 1980. i kćer Petru, rođenu 1983.

Profesionalni rad i djela

Prvu samostalnu izložbu priređuje 1979. u Muzeju grada Šibenika, na kojoj su bili postavljeni i njegovi prvi radovi kršćanskoga nadahnuća, kojim duhom je od početka prožeta bit njegove kiparske forme: Sedam smartnih grihov (1976.), Evo se more znoji krvavim znojem (1977.), Propovijed sv. Antuna Padovanskog ribama u Riminiju (1979.). Vratnice hvarske katedraleGodinu poslije, 1980., dobio je stipendiju talijanske vlade da u Muranu upozna i usavrši vještinu oblikovanja stakla i u radionicama „Aldo Nason“ i „Fratelli Manfren“ oblikuje svoje prve skulpture u staklu. Cijelo iduće desetljeće, osamdesete godine, bilo je izrazito plodno stvaralačko razdoblje kada nastaju i neka kapitalna djela: Poslanica Mavru Vetranoviću (1980.), Zahvala benediktincima (1983.), Za tijelo (1985.), Velegorko (1988.), Čakavica u kiparstvu (1988.) i druga. Koncem osamdesetih prvi put hodočasti u Svetu zemlju i Rim, a kasnije u Lurd i brojna hodočasnička mjesta u domovini.

Početak novoga desetljeća, devedesete godine, obilježen je jednim od najznačajnijih i ujedno prvim velikim javnim sakralnim kiparskim djelom: Vratnicama hvarske katedrale (1990.), koje su uz golem odjek u hrvatskoj kulturnoj javnosti apostrofirane i od kritike kao remek-djelo suvremenoga sakralnoga kiparstva i novi znak obnove sakralne umjetnosti u Hrvata. Otada je Kovačić oblikovao više od stotinu spomeničkih i sakralnih javnih kiparskih djela. Tako s 1991. na 1992. radi u drvu Procesijsko raspelo za katedralu sv. Dujma u Splitu. Oltar hrvatske domovine

Tijekom ratnih godina u Hrvatskoj 1993. i 1994. oblikuje kovani novac Republike Hrvatske – kune i lipe, a na Medvedgradu, srednjovjekovnoj utvrdi ponad Zagreba, stvara spomeničku skulpturu Oltar hrvatske domovine kao središnje nacionalno obilježje, s vječnom vatrom koja gori svima koji su kroz dugu povijest ginuli za slobodu svojega naroda i domovine. Gotovo cijelu godinu klesat će zatim u kamenu spomeničku skulpturu pape Ivana Pavla II., prvi na svijetu spomenik ovomu Papi u obliku cjelovite skulpture, svečano otkriven na velikom euharistijskom slavlju 1996. godine u Selcima na otoku Braču. S kolegama profesorima utemeljio je 1997. Umjetničku akademiju Sveučilišta u Splitu, gdje danas radi kao redoviti profesor kiparstva, a od 2011. predaje i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu istoga sveučilišta.

Prvomu demokratski izabranomu hrvatskom predsjedniku, utemeljitelju i branitelju Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu oblikovao je prvi, po jednoglasnom mišljenju hrvatske likovne kritike i kulturne javnosti, i najuspješniji spomenik, i postavio ga 2001. godine u Škabrnji, malenom selu velikoga hrvatskoga stradanja u Domovinskom ratu. F. TudjmanU Zagrebu 2009. godine u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sudjeluje na izložbi „Suvremeno hrvatsko kiparstvo“, koja će zatim biti priređena i u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji.

Tri godine poslije, 2012., izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a uz to priznanje primio je dosad i druge brojne nagrade i priznanja, među kojima i tri hrvatska državna odličja. U idućoj se godini, 2013., predstavio hrvatskoj kulturnoj javnosti recentnim izborom iz cjelokupnoga dotadašnjega stvaralaštva na retrospektivnoj izložbi u Zagrebu, u Modernoj galeriji, i u Splitu, u Galeriji umjetnina. Iste je godine objavljena i njegova monografska knjiga koja je, osim u Hrvatskoj, predstavljena 2014. i u Italiji, u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu. Od 2014. do 2016. kipar sa suradnicima kleše kameni oltarni reljef Slava hrvatskih mučenika postavljen u Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini u kolovozu 2016. godine, zacijelo jedan od najvećih kamenih sakralnih reljefa ne samo u Hrvatskoj i, nedvojbeno, djelo impresivnih estetskih dosega i simboličke snage. I tom je prigodom, na svečanosti otkrivanja i blagoslova reljefa, kipar i riječju, kao što je toliko puta ranije govorio i pisao, eksplicitno kazao da svoju kršćansku vjeru izražava likovnim jezikom, u svojem kiparstvu svjedočeći da je riječ djelom postala.

Djela mu se nalaze u nacionalnim galerijama i muzejima te u Vatikanu. KunaTakođer, autor je više od stotinu spomenika i sakralnih kiparskih djela postavljenih diljem domovine, među kojima Vratnice Hvarske katedrale (1990.) i Oltar Hvarske katedrale (1993.), Oltar hrvatske domovine (Medvedgrad ponad Zagreba, 1994.), Spomenik papi Ivanu Pavlu II. (Selca na otoku Braču, 1996.), Posljednja večera (Rama – Šćit, 2000.), Spomenik predsjedniku Franji Tuđmanu (Škabrnja, 2001.), Spomenik blaženom Alojziju Stepincu (Zagreb, 2006.), Oltarni reljef „Slava hrvatskih mučenika“ (Udbina, 2015.). Osim toga, oblikovao je kovani novac Republike Hrvatske – kune i lipe. Bavio se svim kiparskim vrstama i disciplinama, velikom i malom plastikom, reljefom, medaljom, spomeničkom i sakralnom skulpturom te se koristio brojnim kiparskim tvorivima.

Nagrade i priznanja

Dobitnik je mnogih nacionalnih nagrada i priznanja, nekoliko međunarodnih priznanja te triju hrvatskih državnih odličja koja mu je dodijelio predsjednik dr. Franjo Tuđman: Danica hrvatska, 1994., Danica hrvatska s likom Marka Marulića, 1995., Red hrvatskog pletera, 1999.

Najvažnije nagrade i priznanja od 2015. do danas

– 2017. postaje vitez papinskoga Viteškoga reda sv. Groba Jeruzalemskoga (jedan je od utemeljitelja Magistralne delegacije za Hrvatsku)
– 2017. Rim, Međunarodna nagrada Fontane di Roma, koju dodjeljuje već 35. godinu rimska Accademia Internazionale La Sponda za osobite doprinose na polju umjetnosti, kulture i solidarnosti (humanosti), za samostalnu izložbu u Rimu

Najvažnija javna kiparska djela nastala nakon 2015.

2016. – Sv. Ivan Pavao II., reljef, posrebrena bronca, 254 x 148 cm, Split, Nadbiskupska palača
2017. – Poprsje fr Rajmunda Kuparea, bronca, vis. 63 cm, Santiago (Čile), Institut za estetiku Čileanskog papinskog kaoličkog sveučilišta
2018. – Reljef Gospe Sinjske – Majke od Milosti, bronca, cca 80 x 60 x 15 cm, Nazaret (Sveta Zemlja), Dvorište Bazilike Navještenja
2018. – Spomenik prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu u Zagrebu, bronca, vis. 427 cm
Monografija o njegovu djelu, objavljena 2013., predstavljena je i u Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima u Rimu 2014. godine.

***

Redoviti je profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu te predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu istoga Sveučilišta.

Član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2012. godine. Član je Upravnoga odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Ostale poveznice

K. Kovačić – Osobna stranica

K. Kovačić – Enciklopedija

K. Kovačić – Wikipedija

K. Kovačić – HAZU

K. Kovačić – Umjetnička akademija u Splitu, Kiparstvo

Kuzma Kovačić priredio izložbu pod naslovom „Mihi videtur...“, Portal HKV-a, 12. rujna 2019.

Bujica, gost: Kuzma Kovačić, 7. siječnja 2019.

Andrija Tunjić, Razgovor s Kuzmom Kovačićem, Vijenac 646, 6. prosinca 2018.

Javor Novak, Napokon i u glavnome gradu (otkriven impozantan spomenik prvome predsjedniku), Portal HKV-a, 11. prosinca 2018.

Kuzma Kovačić ususret otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu, Narod.hr, 19. rujna 2018.

Đurđica Ivanišević Lieb, Razgovor s Kuzmom Kovačićem, Glas Koncila, 7.rujna 2017.

Davor Dijanović, Razgovor s akademskim kiparom Kuzmom Kovačićem, Portal HKV-a, 12. listopada 2016.

M. M., Razgovor s kiparom Kuzmom Kovačićem, Portal HKV-a, 12. studenoga 2013.

Lj. Škrinjar/H. Hitrec, Kuzma Kovačić - retrospektivna izložba - Moderna galerija, Portal HKV-a, 25. travnja 2013.

Luka Šeput, Razgovor s Kuzmom Kovačićem, Vijenac 432, 23. rujna 2010.

 

 

Čet, 14-11-2019, 08:34:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.