Hrvoje Hitrec (Zagreb, 1943.) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se novinarstvom u kući „Vjesnik“, a 1985. imenovan je ravnateljem Maloga kazališta Trešnjevka koje je preimenovao u „Trešnju“ te gradnjom nove kazališne zgrade omogućio stvaranje najuglednijega i najvećega kazališta za djecu u Hrvatskoj. Godine 1990. postaje prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, a u prvoj polovici 1991. ministar informiranja u Vladi RH. U drugoj polovici 1991. bio je jedan od utemeljitelja Zbora hrvatskih umjetnika i dragovoljačke Satnije hrvatskih umjetnika. Potom je bio gradski vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, a u drugoj polovici devedesetih zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskoga sabora.
Utemeljitelj je Hrvatskoga kulturnog vijeća. Od 2006. do 2015. bio je predsjednik HKV-a, a trenutačno je član Upravnog odbora.
Književnost
U književnosti se javlja romanom „Pustinjakov pupak“ (1974., nakladnik Društvo hrvatskih humorista) koji postaje uspješnicom. Piše zatim roman za djecu i mladež „Smogovci“ (1976., Mladost), koji je preveden na češki, bugarski, slovenski i mađarski jezik, a u sljedećim desetljećima doživjet će brojna izdanja te postati iznimno popularnim zahvaljujući i televizijskoj seriji. Slijedi „Priča o Osmanu“, prozna interpretacija Gundulićeva epa (1977., Školska knjiga) te iznimno dobro prihvaćen i čitan roman za djecu „Eko Eko“ (1978., Mladost), preveden i na slovenski jezik. Roman „Manijak“ objavljen je 1978. (Znanje), a znanstveno-fantastični roman „Ur“ 1982. (August Cesarec).
U osamdesetim godinama H. Hitrec piše niz proza za djecu i odrasle – za djecu četiri knjige o zgodama Petrice Kerempuha (1980., 1985., 1986., 1989., Mladost) u suradnji s ilustratorom I. Antolčićem, „Kratki ljudi“ (1984., Mladost) te roman za odraslu čitateljsku publiku „Ljubavi na crnom baršunu“ (1987., August Cesarec) nagrađen nagradom Ksaver Šandor Gjalski za najbolju prozu godine.
Nastavlja seriju romana o „Smogovcima“ – „Smogovci i strašni Bongo“ (1987., August Cesarec), „Zbogom Smogovci“ (1989., August Cesarec), „Smogovci i biće iz svemira“ (1993., Mladost), Smogovci u ratu“ (1996., AGM). Objavljuje pripovijetke „Dan kada se rodio Isus“ i „Tomislav i Adriana“ (1993., Mosta), „Pahuljica“ (1994., Mosta) u suradnji s ilustratorom Radovanom Domagojem Devlićem, te roman „Kanjon opasnih igara“ (1994., Mosta, u suradnji s V. Tadejom).
Tih su godina tiskane i memoarske knjige H. Hitreca „Vanjkuš zagrebački“ (1990., Studio promotion), „Lijepa moja“ (1993., Azur Journal) i „Velika knjiga zaborava“ (1999., HKZ). Gradu Zagrebu posvećuje svoje „Zagrebačke legende“ (1994., Turistkomerc) i vodič za djecu „Dragi naš Zagreb“. Piše opsežnu „Hrvatsku povjesnicu“ (1995., Mosta) koja nailazi na velik interes publike. Slijedi roman o zbivanjima početkom srpske agresije u Podunavlju, „Hrvatska Bogorodica“ (1996., AGM), po kojemu je tri godine potom snimljen igrani film.
U novom stoljeću H. Hitrec objavljuje niz knjiga s proznim reinterpretacijama epova i drama starije hrvatske književnosti:
„Priče iz Držića“ (2002., AGM), „Najljepše priče hrvatske renesanse“ (2002., AGM), „Priče iz hrvatske starine“ (2003., AGM). Godine 2004. tiskan je roman posvećen djeci stradaloj u prometu, „Matko na štakama“ (2004., Mosta). Iste se godine pojavljuje opsežan roman „Kolarovi“, na podlozi povijesnih događaja u dvadesetom stoljeću koji se prelamaju kroz sudbine jedne zagrebačke obitelji. Slijede „Hrvatske legende“ (2007., Školska knjiga), „Humandel“, roman za djecu i mladež nagrađen Grigorom Vitezom, te „Asasin ili Latica u nevolji“ (2012., AGM).
U drugom desetljeću 21. stoljeća H. Hitrec piše povijesne romane, od kojih su objavljeni:
„Što Bog dade i sreća junačka“ (2010., Školska knjiga) o vremenu bana Jelačića
„Špilberk“ (2017., Školska knjiga) koji opisuje doba baruna Trenka
„Samo sreća, ništa drugo“ (2018., AGM), romansirani životopis Nikole VII. Zrinskog.
„Luka od Sigeta“ (2019., Školska knjiga)
„Vladar Bosne“ (2020., AGM)
„Dux Chroatorum“ (2022., Školska knjiga)
„Talac“ (2024., Naklada Bošković)
Dramska djela
Svršetkom 70-ih i početkom 80-ih prošloga stoljeća Hitrec piše niz komedija i kabaretskih tekstova za zagrebačko kazalište „Jazavac“ (dvanaest izvedenih, od kojih spominjemo „Let iznad nogometnog gnijezda“, „Drugovi Glembajevi“, „Zagreb kabaret 1930“, „Dundo na Majni“). Varaždinsko kazalište postavlja njegovu komediju „Doživljaji dobroga pisca Hašeka“ (1989.), također i kazalište u Virovitici, a velik broj dramskih djela piše za kazalište „Trešnja“ (primjerice „Tomislav i Adriana“, „Zagrebačka legenda“, „Andersenove priče“ u suradnji sa skladateljima poput A. Dedića, A. Kabilja i Đele Jusića).
Film
Hitrec je scenarist igranih filmova („SPUK“, „U sredini mojih dana“, „Bogorodica“, „Snivaj, zlato moje“ i „Čovjek ispod stola“) te niza dokumentarnih filmova. Također je i televizijski scenarist: serija „Smogovci“, 39 epizoda, najdulja serija u povijesti Hrvatske televizije.
Jedan je od najčitanijih hrvatskih autora, dobitnik nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Ivana Brlić Mažuranić i Grigor Vitez te Nagrade Vladimir Nazor za 2021. (u području književnosti) za životno djelo. Član je Društva hrvatskih književnika. Uvršten je u sve novije književne (i opće) enciklopedije i leksikone te novije povijesti književnosti i posebno povijesti hrvatskoga romana. O njegovim su djelima pisali najistaknutiji književni kritičari. U školsku lektiru ušli su njegovi romani „Smogovci“, „Eko Eko“ i „Matko na štakama“.
Hrvatske kronike
Kao stalni kolumnist Portala HKV-a već sedamnaest godina komentira iz tjedna u tjedan društvena i poglavito kulturna zbivanja te se odlučno zalaže za očuvanje i razvoj hrvatskoga kulturnog identiteta. Njegovi prilozi dostupni su ovdje. Objavljena je i njegova knjiga „Hrvatske kronike“ (2016., Naklada Đuretić), izbor kolumna objavljenih na Portalu HKV-a.
Osim tjedne kolumne, H. Hitrec autor je i brojnih drugih tekstova na Portalu HKV-a: prikaza, osvrta, komentara i sl.
Ostale poveznice
H. Hitrec - Hrvatski biografski leksikon
H. Hitrec - Leksikon Marina Držića
H. Hitrec - Katalog Knjižnica grada Zagreba
H. Hitrec - Leksikon radija i televizije
Na Interliberu predstavljen novi povijesni roman Hrvoja Hitreca, Portal HKV-a, 12. studenoga 2022.
Hrvoju Hitrecu Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo, Portal HKV-a, 6. svibnja 2022.
Anto Pranjkić: Razgovor s Hrvojem Hitrecom, Hrvatsko slovo, ožujak 2019.
Zlatko Bacinger o knjizi Hrvoja Hitreca "Samo sreća, ništa drugo"
U Osijeku predstavljen roman "Samo sreća, ništa drugo", Glas Slavonije, 9. ožujka 2019.
Damir Pešorda: Dva romana Hrvoja Hitreca, Hrvatska revija 4, 2018.
Novi roman Hrvoja Hitreca o barunu Trenku, HRT, 27. travnja 2018.
Javor Novak: Reportaža s predstavljanja nove knjige Hrvoja Hitreca
Strahimir Primorac: Jednosmjerne epistole, Vijenac, 642
Izjave tjedna, Z1 Televizija, 3. listopada 2018.
Predstavljanje knjige H. Hitreca ("Špilberk")
Denis Derk: Hitrecov Trenk..., Večernji list, 21. studenoga 2017.
Željka Jeličanin: Epistolarni Hitrecov roman baca novo svjetlo na mračnu hrvatsku povijest
Miljenko Stojić: Kroz blato povijesti (prikaz "Špilberk")
Razgovor s Hrvojem Hitrecom, Časopis Obnova
Bujica, Osječka TV, 10. veljače 2016., gost: Hrvoje Hitrec
Odličan društveni roman, Kritika "Kolarovi", Večernji list, 1. travnja 2015.
Damir Pešorda: Novopovijesni roman Hrvoja Hitreca, Hrvatska revija 1, 2014.
'Smogovci' Hrvoja Hitreca i dalje se više čitaju od knjiga o Harryju Potteru
Uoči Interlibera 2007. - Osvrt na tri naslova Hrvoja Hitreca
Želimir Ciglar, Razgovor s H. Hitrecom, Večernji list, 15. prosinca 2006.
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
