Predstavljena knjiga dr. Marine Katinić Pleić o trostrukoj krizi postmoderne

Već naslovna stranica sa svjetiljkom iz barcelonske Kuće Batlló (Casa Batlló), uhvaćenom u zlatnom rezu, projektirane rukama glasovitoga arhitekta Antonija Gaudíja, dala je naslutiti da posjetitelji koji su ispunili dvoranu Sveučilišnoga centra za integrativnu bioetiku u Zagrebu 3. svibnja, svjedoče drukčijem predstavljanju knjige. Bila je riječ je o znanstveno-filozofijskom prvijencu dr. Marine Katinić Pleić Integrativno mišljenje. Odgovor na trostruku krizu postmoderne, objavljenom 2023. u izdavačkoj kući „Pergamena“, naslonjenom na doktorski rad novinarke „Glasa Koncila“, nastavnice etike i pjesnikinje. O sadržaju knjige govorili su recenzenti s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Hrvoje Jurić i dr. Luka Janeš te izvanredna profesorica s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti dr. Barbara Ćuk.

Sama je autorica u riječima zahvale, pod sloganom „Misliti znači okupljati“ (sokratovski – istina je između tebe i mene), iznijela kratku prezentaciju o svom djelu, ispisanom u sedam poglavlja, priznajući da je ljubiteljica čistoga stila, uslijed kojega je čitala različite teoretičare, tražeći poveznicu među njima. Fotografijom kapljica ulja raspršena u vodi željela je prikazati postmodernu kao mentalitet, odnosno „slika postmoderne je čovjekovo znanje svela na otoke koji međusobno ne komuniciraju“. Poučavajući kako se zaigrana djeca od ranih dana zanimaju za sličice zrnaca mrežastih fraktala, ustvrdila je da nas kao stvorenja definira učvršćenost u mrežu odnosa, dočim postmoderna upravo to negira. Nasuprot pojmovima koji određuju postmodernu „samosvjesnom površnošću“, „samozaboravom mišljenja“ i „sredstvima bez svrhe“ pretpostavila je Katinić Pleić integrativno mišljenje. Ono je, među ostalim, istinito i cijelo, bitno i svrhovito, pluriperspektivno, instrumentalno i orijentacijsko, multidimenzionalno, paradoksno i zahvalnosno. Zaključila je riječima Gilberta Keitha Chestertona da se poklonjenom kozmosu ne gleda u zube.

Znanstveno-tehnička, epistemološka i odgojno-obrazovna kriza

Naslanjajući se na riječi moderatora dr. Jurića o užitku spoznavanja i užitku čitanja, koje je autorica postigla naizgled lakom jednostavnošću, dr. Janeš je naznačio ključne dijelove knjige o traganju za putanjama kako i kamo s postmodernom idu filozofija i bioetika. Tako znatiželjni čitatelj može uranjati u poglavlja o krizi znanstveno-tehničke civilizacije, epistemološkoj krizi postmoderne (krizi svrhe), krizi odgojno-obrazovnoga sustava, korelacijama među krizama, odgovorima na krizu u integrativnom mišljenju, integrativnom mišljenju u bioetici, filozofiji s djecom i integrativnom mišljenju, poentirajući autoričinim riječima o zamišljenom današnjem sukobu Sokrata i demokracije.

U svojem se izlaganju dr. Barbara Ćuk posebno osvrnula na treće poglavlje, krizu odgojno-obrazovnoga sustava, napominjući da je Katinić Pleić suptilnom sposobnošću artikulirala problem i ponudila rješenja. Autorica, istaknuto je, krizu promatra kao pojavu anomalija u dotad prevladavajućoj paradigmi znanstvenoga mišljenja, dočim su posljedice fragmentacija i dezintegracija, točnije gubitak orijentacije prema svrsi, slobodnom, odgovornom čovjeku. Pomna analiza provedena je da se rezultati podrede umskom pothvatu iz perspektive filozofije, sažela je dr. Ćuk.

Predstavljanje je gitarom i glasom oplemenila Vesna Matana Matić, koja je izvela prigodno tri različite, a opet povezane pjesme: „Ti me vodi preko voda“, „Misao svijeta“ i „Ja ljubim“. Tada se, kao u filmskom završetku kišnoga zagrebačkoga petka, na razvučenom platnu prikazala fotografija Kuće Batlló u totalu, kada ona svjetiljka s naslovnice zablista u punini interijerskoga sjaja, tumačeći svojom svjetlošću da je mnogo više od vremena i prostora u kojem se zatekla.

(tš, hkv)