Nagrada "Buvina" prof. Radovanu Grgecu i zatvaranje "Dana kršćanske kulture"  

 

Hrvatskom književniku i prevoditelju prof. Radovanu Grgecu uručena je nagrada "Buvina" za doprinos kršćanskoj kulturi na međunarodnoj kulturnoj manifestaciji "Dani kršćanske kulture" 3. travnja u dvorani Ivana Pavla II. u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Riječ je o nagradi nazvanoj po Andriji Buvinu, autoru vratnica splitske katedrale iz 1214., koja se dodjeljuje za izniman doprinos, životom i djelom, u zastupanju kršćanskih vrijednosti u kulturno-javnom životu, a njezino je značenje iscrpnije obrazložio i o samom ovogodišnjem dobitniku progovorio mr. Petar Balta, glavni urednik nakladne kuće Verbum, organizatora ove manifestacije. Istaknuo je kako ova nagrada ima za cilj ohrabriti sve one koji stvaraju i djeluju u javnosti vođeni kršćanskim nadahnućem, a cijela manifestacija ima za cilj očuvanje žive svijesti o kršćanskim korijenima autentične europske kulture te njezinim velikim dostignućima i značajnim autorima kroz povijest, ali i pokazati da i danas nastaju velika i značajna umjetnička, kulturna, književna i znanstvena djela nadahnuta kršćanskim vrijednostima koje su iznjedrile europsku kulturu. Nakon što su prve dvije godine nagradu Buvina dobila dva inozemna dobitnika: Michael OBrien i Vittorio Messori, ove godine ona ide u ruke Hrvatu Radovanu Grgecu, čovjeku koji je cijeli svoj životni vijek posvetio promicanju kršćanske kulture, kazao je mr. Balta te dodao da je plaketu Buvina izradio akademski kipar Kuzma Kovačić, a sadrži detalj s vratnice splitske katedrale.

Kao domaćin toga događanja sve je goste i uzvanike, predstavnike županijskih i gradskih vlasti, pozdravio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Tom je prigodom nadbiskup istaknuo kako je i sam prostor i vrijeme u kojem se odvija otvaranje i zatvaranje manifestacije obilježeno velikim evangelizatorom kulture i inkulturacije evanđelja – Ivanom Pavlom II. A kako je i Veliki tjedan, nadbiskup je napomenuo da su Dani kršćanske kulture usmjereni ne prema svjedoku kulture nego prema njezinom izvoru – Isusu Kristu koji je najveći domet punine čovještva i ostvarenje plana spasenja. U tom se svjetlu vidi i pozicionira naša kultura i civilizacija, a Radovan Grgec je promicatelj i svjedok te i takve kulture – kršćanske kulture – u vremenu koje nije znalo prepoznati njezine izvore, korijene i vrijednosti. Stoga je ova nagrada spoj kulture i kulta, a Buvinina vrata simbol i svjedok susreta inkulturacije i evanđelja utkanoga u identitet našega naroda. "Vrata" želimo ostaviti otvorena za nova promišljanja, stvaranja i izazove, zaključio je nadbiskup Marin Barišić. Nazočnima se obratio i dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić kazavši da se kroz sve ove dane moglo vidjeti kako kršćanski duh nadahnjuje naše umjetnike, djelatnike i institucije. Vjerujem da je svatko našao nešto za sebe. Županija će i dalje svesrdno podržavati ovakve manifestacije, poručio je dožupan Brčić.

Plaketu "Buvina" za doprinos kršćanskoj kulturi prof. Radovanu Grgecu uručio je direktor nakladne kuće Verbum, Miro Radalj. Prof. Grgec je tom prigodom, radostan i ponosan što je primio tu nagradu, izrazio nadu da s tim ne završava i njegov rad. Progovorio je o HKD sv. Jeronima, o brojnim osobama iz kulturno-javnoga života koji su pridonijeli kršćanskoj kulturi, kazao je da danas upravo "Verbum" nastavlja tu tradiciju kršćanske kulture. Govoreći o stanovitoj krizi kulture, poslužio se riječima hrvatskoga književnika Pavla Ritera-Vitezovića: Dva stoljeća nakon zaplakane Hrvatske dolazi uskrsla, ponovno oživljena Hrvatska. "Svaka kriza nije kriza loma – kako kaže kardinal Ratzinger sadašnji papa Benedikt XVI.– nego kriza rasta i kopernikanskog obrata. U ime uskrsle Hrvatske, ja vam želim sretan Uskrs", zaključio je svoj govor ovogodišnji laureat prof. Grgec.

Radovan Grgec, osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, a 1956. diplomirao je romanistiku (francuski i talijanski) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dobivenu stipendiju UNESCO-a nije mogao iskoristiti jer mu je komunistički režim uskratio putovnicu. Radio je i kao bibliotekar, inokorespondent i prevoditelj. Preveo je 20-ak knjiga s francuskog, talijanskog i njemačkog jezika, te objavio mnoštvo članaka u raznim časopisima. Član je Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Kao član četiriju vijeća BKJ bio je neko vrijeme u užem rukovodstvu Europskog foruma laikata te nastupao kao govornik u domovini i inozemstvu. Republika Hrvatska odala je priznanje prof. Grgecu kad mu je 1996. preko svog državnog poglavara dodijelila dva odlikovanja - Danicu hrvatsku s likom Marka Marulića i Danicu hrvatsku s likom Antuna Radića. 2002. godine dobio je povelju počasnog člana Društva katoličkih prosvjetnih djelatnika. Prof. Grgec surađuje više od četvrt stoljeća u svakom broju Glasnika Srca Isusova i Marijina, a u jeronimskoj književnoj reviji Marulić napisao je više od 150 kolumni "Uz rub"

IKA

{mxc} 

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.