Hrvatska povijest u europskoj perspektivi

Udruga Obnova poziva Vas na na predstavljanje knjige "Hrvatska povijest u europskoj perspektivi" autorice dr. sc. Andrea Feldman.

Knjiga pruža jedinstven uvid u hrvatsku povijest kroz europsku perspektivu, razmatrajući ključne događaje i procese koji su oblikovali našu zemlju u prošlosti. Ova knjiga idealna je za sve one koji žele produbiti svoje znanje o hrvatskoj povijesti i njezinom značaju u europskom kontekstu.

Predstavljanje knjige održat će se u Cafe galeriji Institutu 18.5. u 19 sati. Dr. sc. Andrea Feldman predstavit će svoju knjigu i razgovarati s publikom o ključnim temama koje su obuhvaćene u knjizi.

Andrea Feldman je redovita profesorica povijesti na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je i doktorirala na Sveučilištu Yale. Urednica je prve zbirke radova o ženskoj povijesti: Žene u Hrvatskoj: Ženska i kulturna povijest, Zagreb, 2004. Autorica je monografije Imbro I. Tkalac: europsko iskustvo hrvatskog liberala, (1824-1912), Zagreb, 2012. Od 2018. voditeljica je projekta “Moderne misleće žene: Intelektualni razvoj žena u Hrvatskoj 20. stoljeća”, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.

Uz autoricu knjige, na predstavljanju će sudjelovati:

Ratko Cvetnić - akademik pisac i sportski djelatnik, rođen je 26. lipnja 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu apsolvirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Od 1986. do 1998. radio je u novinskoj kući Vjesnik, a od 1998. stručni je tajnik u Zagrebačkom sportskom savezu.

Na književnoj se sceni pojavio 1997. godine prozom “Kratki izlet”, autobiografskim zapisima o Domovinskom ratu. “Kratki izlet” dobio je Nagradu Gjalski te je ubrzo preveden na nekoliko jezika. Dvanaest godina kasnije, 2009. izlazi opsežniji roman “Polusan”, u kojem Cvetnić opisuje Zagreb s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, prateći glavnog junaka koji se s promjenjivom srećom provlači kroz mjesece u kojima već ishlapjeli socijalizam troši svoje zadnje resurse. I za taj roman Cvetnić je dobio Nagradu Gjalski. Godine 2013. javlja se romanom “Povijest instituta”; glavni lik romana pokušava dovršiti djelo preminulog prijatelja, opsežnu studiju o povijesti značajnog nacionalnog Instituta koji upravo slavi stogodišnjicu te se u svojoj obljetničkoj situaciji doima kao metafora cjelokupnog hrvatskog društva. Četvrti roman, “Blato u dvorištu”, Cvetnić je objavio 2018. godine. I taj se roman, na primjeru građanske obitelji koja je krajem 1945. godine iz centra Zagreba prognana u turopoljsko selo, bavi hrvatskom poviješću posljednjih stotinjak godina, osobito vremenom od Drugoga svjetskoga rata do današnjih dana. Za to djelo Cvetnić je dobio Nagradu HAZU. Nakon posljednjeg romana povremeno se javlja kratkim pričama i esejima u časopisima i novinama; priča “Carpaccio” dobila je 2021. treću nagradu na natječaju “Ranko Marinković” Večernjeg lista.

Uz stalnu prisutnost u sportskoj publicistici, osobito u časopisu Hrvatskog olimpijskog odbora “Olimp”, Cvetnić potpisuje i dvije monografije iz povijesti sporta: “110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj”, objavljenu 2004. godine, te “30 godina badmintona u Hrvatskoj”, objavljenu 2021. Dobitnik je Priznanja HOO-a za doprinos olimpijskom pokretu. Živi u Zagrebu i Mraclinu.

Za člana suradnika HAZU izabran je 2016. godine, a 2022. postaje redoviti član.

Naida-Michal Brandl - izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zagrebu i predstojnica Katedre za judaistiku. Diplomirala je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij završila je na Sveučilištu u Zagrebu 2015. godine. Njezini istraživački interesi obuhvaćaju židovsku povijest u Hrvatskoj u jugoslavenskom razdoblju, osobito u neposrednom poraću, židovsku povijest između dviju jadranskih obala na temelju pomorskih dokumenata iz talijanskih arhiva te materijalnu i nematerijalnu židovsku baštinu u Hrvatskoj. Dobitnica je stipendije Fred and Ellen Lewis / JDC Archives Fellowship u New Yorku za istraživanje rekonstrukcije židovske zajednice u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata 2017. godine. Glavni je istraživač na projektima restitucije židovske nepokretne imovine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koje provodi Svjetska židovska organizacija za restituciju (World Jewish Restitution Organization – WJRO) te na projektu restitucije židovske pokretne imovine u Hrvatskoj koji provodi Konferencija za materijalna potraživanja Židova od Savezne Republike Njemačke (Claims Conference). Članica hrvatske delegacije. Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust (International Holocaust Remembrance Alliance – IHRA).

Dr. sc. Stipe Kljaić - Rođen je 17. prosinca 1982. u Šibeniku. Studij jednopredmetne povijesti pohađao je od akademske godine 2001./2002. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je stekao zvanje profesora povijesti i diplomiranoga povjesničara 2007. godine. Iste godine je bio dobitnik fakultetske nagrade Franjo Marković za studentski istraživački rad. Tijekom cijelog studija bio je među najboljim studentima, te je u godini diplomiranja imao drugi najbolji prosjek.

Akademske godine 2008./2009. upisao je „Poslijediplomski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratko vrijeme, 2009. i 2010. godine radio je kao vanjski suradnik na projektu „Ratni zločini počinjeni nad hrvatskim građanima potkraj i neposredno nakon II. svjetskog rata“ pod vodstvom Hrvatskog državnog arhiva i Državnog odvjetništva RH. Od 2007. do 2011. pohađao je ljetne tečajeve filozofije na sveučilištu Navarra u Španjolskoj.

Od ožujka 2010. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak, gdje se zaposlio na projektu dr. sc. Nade Kisić Kolanović „NDH – sociokulturni i komunikacijski aspekti (1941-1945.), na kojem je radio do 2014. godine. Iste godine u koautorstvu objavljuje sjećanja i dokumente diplomata i svećenika Nikole Moscatella popraćene bilješkama i komentarima pod naslovom „Uspomene u svjetlu dokumenata – doprinos povijesti katolicizma u Jugoslaviji (1922.-1946.)“.

Godine 2015. doktorirao je na temi „Intelektualci i hrvatski nacionalizam“ kod mentora prof. Ive Banca na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine je radio kao istraživač na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod vodstvom dr. sc. Zdenka Radelića „Hrvatska u 20. stoljeću: modernizacija u uvjetima pluralizma i monizma“ koji je trajao do 2018. godine. Godine 2016. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika na Hrvatskom institutu za povijest. Godine 2017. objavio je svoju prvu monografiju o djelovanju hrvatskih intelektualaca u prvoj polovini 20. stoljeća pod naslovom „Nikada više Jugoslavija – intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.)“.

U razdoblju od 2016. do početka 2019. godine radio je na međunarodnom europskom projektu Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries, Courage Horizon 2020. U prosincu 2018. boravio je na istraživačkoj stipendiji Silas Palmer Fellowship na Hoover institutu sveučilišta Stanford (SAD) istražujući emigrantske i disidentske ostavštine pojedinaca iz Hrvatske i bivše Jugoslavije. Isto tako nedavno je dobio još jednu istraživačku stipendiju ReIReS Transnational Access Scholarship za rad u rujnu mjesecu 2019. u Bologni (Italija) pri ustanovi FSCIRE Archives – La Fondazione per le scienze religiose Giovanni XXIIII.

Posebno područje znanstvenog interesa mu je jugoslavenska faza hrvatske povijesti u razdoblju od 1918. do 1990., s posebnim naglaskom na temama iz intelektualne povijesti, povijesti ideologija i povijesti elita toga razdoblja, odnosno proučavanje međuodnosa između djelovanja hrvatske inteligencije i političkih kretanja. Dosad je objavio više znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim publikacijama, sudjelovao na više znanstvenih skupova i istraživao u domaćim i inozemnih arhivima.