Održan znanstveni simpozij u čast pokojnom dr. sc. Antunu Slavku Kaleniću (Štitar, 1945. – Zagreb, 2005.)

{SLOVO} Štitaru je 28. rujna 2019. godine u prostorijama Općine Štitar održan znanstveni simpozij u čast pokojnom prof. dr. sc. Antunu Slavku Kaleniću (1945–2005), pod nazivom „Antun Slavko Kalenić - filozof i filolog iz Štitara“. Uz pokroviteljstvo i organizaciju Općine Štitar i Vukovarsko–srijemske županije, visoki pokrovitelj simpozija bio je Odjel za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru, koji ujedno predstavlja i zadnje odredište na kojemu je Antun Slavko Kalenić radio, na kojemu je ujedno i dočekao kraj svoje karijere. Na simpoziju su, u okviru predstavljanja stručno-znanstvenog rada Antuna Slavka Kalenića, sudjelovali izlagači iz različitih humanističkih područja – profesori i suradnici: sveučilišta u Zadru (doc.dr.sc. Nada Bulić), sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. sc. Alojz Ćubelić te Petar Ušković Croata, mag. educ. class. et Croat. Lat.), Univerziteta u Sarajevu (izv.prof.dr.sc. Drago Župarić) i ostali (dr.sc. Jozo Marević, Ivan Bekavac Basić, prof., Mato Dominković te profesor latinskog Ante Pavelić – predsjednik Organizacijskog odbora).

Život i djelo Antuna Slavka Kalenića:

Antun Slavko Kalenić rođen je 1945. godine u Štitaru u kojem je proveo svoje najranije djetinjstvo. Potom odlazi u Zagreb gdje je pohađao osnovnu školu te Klasičnu gimnaziju. Nakon srednjoškolskog obrazovanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i latinski jezik te kasnije i klasičnu filologiju. Na istom je fakultetu magistrirao (1977) s temom: „Petronijevi pogledi na filozofiju jezika“ te doktorirao (1980) s temom: „Petronijev Satirikon kao promišljanje odnosa između književnoga i svagdašnjeg govora“. U Zagrebu je radio kao srednjoškolski profesor Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu (1969–1978), a potom je radio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na Odjelu rijetkih knjiga (1978–1984). Na Odjelu za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta u Zadru 1984. godine izabran je za asistenta, potom za docenta, a 1990. za izvanrednoga profesora. U vrijeme izbora za redovitog profesora, preminuo je 2005. u Zagrebu, a sahranjen je u rodnom Štitaru.

ASKalenić

U svom stručnom radu, osim doprinosa znanstvenim člancima, istaknuo se i prijevodima knjiga. S latinskog je 1986. preveo Petronijev „Satirikon“, a 1990. iznimno je pridonio istraživanjima hrvatske filozofske baštine, tako što je uspostavio latinski tekst, izradio prijevod, dao kritički osvrt i napomene uz tekst Hermana Dalmatina „O bitima“ („De essentiis“). Posjedovao je potrebnu interdisciplinarnost koju je ocrtavala njegova filozofsko–filološka vokacija, što se očitovalo kasnije, 1997. kada je s grčkog jezika preveo Proklovo djelo „Osnove teologije“ („Στοιχείωσις θεολογική“). Koliko je bio vješt u latinskom i koliko ga je volio, svjedoči činjenica da je nerijetko objavljivao i svoje znanstvene radove, sažetke radova ili čak dvojezično sastavljene rasprave na latinskom i hrvatskom jeziku. Na kraju svoga života, izniman je trag ostavio u stvaranju najvećeg hrvatskog leksikona – „Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika“ glavnog urednika Tomislava Ladana, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Koliko je bilo široko područje zanimanja i istraživanja kojemu se Antun Slavko Kalenić posvetio, svjedoče mnogobrojni svesci i knjige prevedene s drugih jezika: s njemačkog je preveo „Kraljevsku“ visost Thomasa Manna, zbirke novela E. T. A. Hoffmanna te deset svezaka „Tisuću i jedne noći“. S engleskog je preveo „Pustolovinu: roman sa Salamunskih Otoka“ Jacka Londona, as portugalskog je preveo „Robinju Isauru“.

Važnost Antuna Slavka Kalenića – zaključci simpozija:

Znanstveni simpozij je gotovo u cijelosti obuhvatio predmet stručnog rada Antuna Slavka Kalenića, pri čemu su se predavači posvetili predstavljanju i naglašavanju njegovog doprinosa znanstvenoj zajednici. Svojim je radom osim znanstvenoj zajednici, pridonio i hrvatskoj kulturi, jer osim značajnih doprinosa koji su vidljivi u njegovom znanstvenom djelovanju, koji se, nepobitno, također oslikavaju i na kulturu, ono što ga je kao vrsnog filologa i filozofa odlikovalo, leži u njegovoj rječitosti, savjesnom i uzornom jeziku koji je izniknuo iz dubokog promišljanja te svojim bivstvom ostavlja duboki dojam na prevodilačke pothvate kao književno i jezično relevantne segmente jezika, zaključio je prof. Ivan Bekavac Basić.

Njegov je filozofski duh, potkrijepljen aparaturom vrsnog poznavatelja klasičnih jezika, odisao originalnošću koja je vidljiva u interdisciplinarnom pristupu problemima klasičnih tekstova, koji su rijetko ili gotovo nikada nisu dobili sličnu pažnju i razmatranje. To je vidljivo na njegovom radu na hermeneutici Petronijeva „Satirikona“ u kojemu je svojevremeno, u mnogobrojnim radovima, ukazivao na kulturni zamor koji se preslikava s jedne parodije na cjelokupno stanje u jednome društvu, na kraju krajeva i civilizaciji koja svoje temelje propadanja pronalazi u puno ranijim vremenima – poput jabuke (nadodala je doc. dr. sc. Nada Bulić) koja je od zrelosti, na putu prema truljenju, prvo propadala iznutra, šireći se prema sve ugroženijim granicama i opnama, do njihovog konačnog raspada. Takvom se refleksijom otvara i mogućnost za onu refleksiju, koja je vezana za naše vrijeme i sve veću krizu vrijednosti, na što je prof.dr.sc. Alojz Ćubleić izvukao prispodobu o prodavaču koji je pakiranje svojih jabuka okarakterizirao natpisom „svježe i krepke“, no kupac, otvorivši ih kasnije, saznao je da su jabuke gnjile i nejestive. Sutradan, isti kupac, koji je upao u marketinšku zamku, nakon što je priupitao prodavača zašto mu je prodao jabuke koje nimalo ne krase navedeni epiteti, prodavač mu je odgovorio da ih drukčije ne bi mogao prodati. U krizi vrijednosti, prvenstveno onih moralnih, nazire se duboka povezanost i aktualnost antičkog vremena s trenutnim, što je ujedno pokazatelj svevremenosti klasičnih tekstova koji svojim proučavanjem otvaraju duboku i zahvalnu vezu u proučavanju čovjekova djela.

Slika polaganja vijenca

Kalenićev jezik bio je autentičan, prvenstveno u korištenju filozofskih termina u prijevodima tekstova Hermana Dalmatina „O bitima“, ali i Proklovim „Osnovama teologije“, čime se ocrtava i njegov vlastiti filozofski pogled na hrvatski jezik, izdvojio je izv.prof.dr.sc Drago Župarić, kao onaj koji je u velikoj mjeri sposoban iznjedriti vlastito pojmovlje, katkada nepoznato leksikografiji, ali opet toliko semantički stabilno, da je moguće percipirati sadržaj i problematiku jednoga teksta unutar granica vlastitih jezičnih umotvorina, protkanima bogatstvom materinskih etimologija, koje se nakon razmišljanja samostalno otvaraju i postaju po sebi razumljive.

Dr. sc. Jozo Marević nekoliko je puta napomenuo da nikako nije zanemariv ni Kalenićev leksikografski rad i doprinos „Osmojezičnom enciklopedijskom rječniku“ u kojemu je kao latinist, sudjelovao s gotovo 40 000 jedinica, ali i neprestano stvaranje na latinskom jeziku, u kojemu je najviše pridonio pisanju bilingvalnih sažetaka u kojima se prepoznaje traženje autentičnog i klasičnog latinskog izraza koje obiluje specifičnim i jedinstvenim latinskim lokucijama – što je posebno istaknuo Petar Ušković Croata, mag. educ. class. et Croat. Lat.

Konačnom zaključku njegova rada i kao posebna karakteristika koju sam izdvaja i pripisuje potrebama jednog filologa i filozofa koji želi osvijetliti djelić povijesti skriven u jednom književnom djelu, stoji rečenica iz njegovog doktorskog rada: „Onaj, naime, tko zna pročitati pisanu baštinu potkrepljuje tim čitanjem i sprovodi sadašnjost prošlosti.“

Ante Pavelić, mag. educ. class. et Croat. Lat.

 

Uto, 10-12-2019, 01:53:50

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.