Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad

 

U sklopu projekta "Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad", usmjerenom protiv njegovog povijesnog zaborava te vraćanju povijesnog i kulturnog sjaja Ninu, svijesti i edukaciji o povijesti hrvatske države čiji su temelji upravo u tom gradu, u subotu 21. srpnja na ninskoj obali upriličena je svečanost otkrivanja spomenika knezu Branimiru. Uz brojne Ninjane i goste, u svečanom programu sudjelovao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa uputivši prigodnu riječ, generalni vikar Vojnog ordinarijata RH mons. Joško Šantić, predsjednik Hrvatskog Sabora Vladimir Šeks koji je otkrio spomenik, troje ministara iz Vlade RH i saborski zastupnici.

Ninski gradonačelnik Emil Ćurko izrazio je radost da Nin nakon 1128 godina može verificirati jedan od najvažnijih dijelova povijesti za taj grad i cijelu Hrvatsku. Naime, 879. g. po prvi put u povijesti je priznata hrvatska država i to upravo u Ninu. U ranom srednjem vijeku u doba hrvatskih narodnih vladara 879. godine vojvoda Branimir vojnim prevratom zbacuje s vlasti kneza Zdeslava koji se za vrijeme svoje vladavine politički i religiozno počeo okretati Bizantskom carstvu, što je izazvalo gnjev hrvatskog naroda. Nakon Zdeslavove smrti, papa Ivan VIII., potaknut odanošću Hrvata Katoličkoj crkvi i Rimu, novom hrvatskom vladaru Branimiru 7. lipnja 879. g. upućuje tri pisma u kojima daje blagoslov hrvatskoj državi i narodu. Prvo pismo upućuje knezu Branimiru, drugo ninskom biskupu Teodoziju a treće svećenstvu i svekolikom hrvatskom puku. Branimir i ninski biskup Teodozije poslali su papi Ivanu VIII. pismo u kojem Stolici sv. Petra izražavaju odanost hrvatskog naroda. Na blagdan Uzašašća Gospodinova 879. g. papa Ivan VIII. slavio je misu za sav hrvatski narod uputivši blagoslov narodu, zemlji i vladaru, što je značilo njezino međunarodno priznanje. U to je doba neuobičajena pojava da papa blagoslivlja vladara koji je na prijestolje došao političko-vojnim prevratom. To dokazuje koliko je papi Ivanu VIII. bila važna privrženost hrvatskog naroda Katoličkoj crkvi i njemu kao Božjem namjesniku na zemlji. Tada je takav čin značio priznanje države i jedan je od ključnih trenutaka rađanja i stvaranja hrvatske državnosti. Tako dan 7. lipnja Nin slavi kao svoj Dan Grada, a Republika Hrvatska kao Dan hrvatske diplomacije, jer je na taj dan prvi put u povijesti priznata hrvatska država, čijim je središtem postao Nin.

Mons. Prenđa je podsjetio na proslavu "Branimirove godine" 1979. godine, kad je misnim slavljem u Ninu, koje je okupilo sto tisuća vjernika, proslavljena 1100. godišnjica korespondencije između Pape i hrvatskog vladara, čime su posvjedočili svoju vjeru i hrvatsku pripadnost. U sklopu jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, 30. travnja 1979. papa Ivan Pavao II. imao je svoj prvi veliki susret s Hrvatima u Rimu, primivši sudionike velikog hrvatskog hodočašća; slavio je tada na grobu sv. Petra misu na hrvatskom jeziku i održao govor. Nadbiskup Prenđa je pročitao i tekst zavjetne molitve koju je povodom Branimirove godine sastavio njegov prethodnik mons. Marijan Oblak, a sažima se u misli da hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi svetu misu.

Današnji Nin, u kojem su se u ranosrednjovjekovnoj državi održavali Hrvatski sabori, zakoračio je u novo razdoblje, razvija se sa svim prirodnim resursima i blagodatima te voljom i znanjem ljudi, rekao je gradonačelnik Ćurko, istaknuvši: "Nin zna kako ići dalje u budućnost, ponosan na svoju veliku prošlost i svjestan uspomene na važnu 879. godinu. Ponovno ju je oživio Domovinski rat ostvarivši želju za slobodnom i suverenom hrvatskom državom koju je nekad živio i knez Branimir. Nin je kolijevka hrvatske države i treba postati mjesto hodočašća hrvatskog naroda", rekao je ninski gradonačelnik.

Predsjednik Hrvatskog sabora Šeks rekao je da događaji papinog priznanja hrvatske države 879. godine te datum 13. siječnja 1992. g., kad je Sveta Stolica priznala samostalnu Hrvatsku, spajaju povijesni luk i zaokružuju najsvjetliju stranicu hrvatske povjesnice, priznanje Hrvatske izboreno krvlju hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. "Iskra koja je u Ninu bila upaljena svjetlucala je kroz 1000 godina, da bi zauvijek bila zapaljena 1992. g. na ponos hrvatske države", rekao je Šeks, poželjevši da Branimirov spomenik podsjeća na slavnu hrvatsku prošlost i još ljepšu budućnost.

Spomenik visok 4 metra podignut je u znak zahvalnosti veličini i doprinosu velikog hrvatskog vladara Branimira Ninu i Hrvatskoj, a u trenutku njegova otkrivanja oglasila su se zvona nekadašnje ninske katedrale sv. Anselma. Djelo je akademskog kipara Josipa Poljana, te "odiše moći i dostojanstvom kakva je bila potrebna čovjeku koji je u 9. stoljeću postavio prve temelje hrvatske države" rekao je Ćurko. Kip Branimira lijevan je u Ljevaonici umjetnina 'Ujević' u Zagrebu, a kameno postolje i knežev tron izradila je Kamenoklesarska radionica 'Krševan' iz Zadra.

Nakon otkrivanja spomenika do glavnih gradskih vrata na drevnom ninskom otočiću ninskim mostom prošlo je pet konjanika odjevenih u povijesnu nošnju iz doba hrvatskih vladara. Potom se brojni puk uputio u središte grada do crkve sv. Križa, gdje je u prirodnom i povijesnom ambijentu na pozornici čijom je scenografijom dominirala Višeslavova krstionica izvedena predstava "Hrvatska kruna" autora Antuna Abramovića, predsjednika udruge "Paladini Hrvatske krune". Predstava prikazuje povijesne činjenice iz života kneza Branimira, okolnosti njegova dolaska na hrvatsko prijestolje i prvog proglašenja hrvatske države. Cilj je tog projekta upoznati domaće i strance sa slavnom prošlosti Nina koja je u komunizmu bila zatomljena a razvoj Nina sustavno zanemarivan, te promicati hrvatski vjerski, nacionalni i kulturni identitet.

IKA 

{mxc}

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.