ŽepčePodružnica HKD Napredak u Žepču raspisala je natječaj za kratku priču u trajanju od 6. siječnja 2009. godine do 10. veljače 2009. godine. Predviđene su tri nagrade u rasponu od 100 do 200 KM, a nakon odluke stručnog ocjenjivačkog suda objava rezultata Natječaja i završna priredba održat će se u drugoj polovini veljače. Priča mora sadržavati od tri do šest kartica teksta (1 kartica = 33 reda po 60 znakova), a tekst mora biti ispisan na računalu, i na hrvatskom književnom jeziku. Autori radove obvezno potpisuju šiframa, dok ime, adresu i broj telefona autor prilaže na dodatnom listu papira (u zatvorenoj koverti). Pravo sudjelovanja na Natječaju imaju svi zainteresirani osim članova Uprave Podružnice.(mm)
Add a comment        
 

 
KalendarNa stranicama Rodoslovlje.hr naišli smo na zanimljiv članak koji nam otkriva pozadinu podjele računanja vremena po Julijanskom i Gregorijankom kalendaru, te ga u nastavku donosimo u cijelosti: «Razlika između Gregorijanskog i Julijanskog kalendara je u tome što Gregorijanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski 100. U Gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po Julijanskom, a obične po Gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.»
Add a comment        
 

 
klapa sv. JurajU povodu 50 obljetnice međunarodnog susreta vojski svijeta u Lurdu, gdje se i ove godine okupilo 40 zemalja i cijelog svijeta, za izniman doprinos i sudjelovanje u brojnim programima internacionalnog sadržaja u proteklih 8 godina, vojni ordinarij Republike Francuske Mons. Patrik le Gal, uručio je zlatnu plaketu međunarodnog vojnog hodočašća (Pelerinage militaire international) klapi Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj" iz Splita. Pred okupljenim predstavnicima svih zemalja sudionica ovogodišnjeg hodočaća,na svečanom prijemu, Mons le Gal je posebno istaknuo značenje sudjelovanja hrvatske vojske i policije u svim organizacijsko sigurnosnim zadaćama vojnog hodočašća i na poseban način zahvalio vojnom ordinarijatu u RH na čelu s biskupom Jurajem Jezerincem na svemu što su do sada učinili.
Add a comment        
 

 
Milan KangrgaDamir Pešorda u Hrvatskom listu dao je zanimljiv pregled rada praksisovaca, filozofske škole kojoj je pripadao i nedavno preminuli Milan Kangrga. Osim pregleda, Pešorda daje i svoje mišljenje o radu spomenute škole: "Lukava strategija praksisovaca da režimski socijalizam kritiziraju s još socijalističkijih, a režimski marksizam - onaj s partijskih foruma, režiranih mitinga, iz škole i s političke nastave u JNA - s još marksističkijih pozicija bila je sjajno odabrana. Omogućavala je ugodan život, intelek- tualni prestiž i neobvezno filozofiranje o svemu i svačemu. Uglavnom ni o čemu. Praxis filozofiji ipak treba odati priznanje barem zbog najmanje dvije stvari. Prva je već spominjani proboj u svjetsku filozofiju. Ne samo zbog te relativne poz-natosti u svijetu, nego i zbog stanovite drskosti ako ne u istinski filozofskom mišljenju, ono barem u fingiranju filozofskoga mišljenja. Drskosti teko nekarakteristične za hrvatske intelektualce. Hrvati, po navadi malih i u sebe nesigurnih naroda, rijetko iznjedre mislioce nesputane sjenom inozemnih autoriteta. Sve što dolazi izvana čini im se većim no što uistinu jest, a sve stoje domaće ukazuje im se malim i ništavnim".
Add a comment        
 

 
Dani hrvatskog filmaDokumentarni film filmskoga i TV redatelja i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Miroslava Mikuljana "Sam", o čijoj smo nedavnoj premijeri u kinu Europa posebno izvijestili [Premijera dokumentarnoga filma "Sam"], doživio je nažalost istu sudbinu kao i dokumentarac "Treći pohod" novinarke Višnje Starešine. Naime, zbog neshvatljivih i diskutabilnih kriterija prema kojima se radio odabir filmova za ovogodišnje Dane hrvatskog filma koji se od 25. do 30. ožujka održavaju u Zagrebu, oba dokumentarca nisu uvrštena u program. S tim u svezi donosimo prosvjed Miroslava Mikuljana, iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Ovim prosvjedom pridružujem se brojnim hrvatskim autorima i kritičarima koji su digli svoj glas zbog neshvatljivih odluka ovogodišnje selektorice za dokumentarni film na Danima hrvatskog filma, a koji će se održati u Zagrebu od 25. do 30. ožujka. Naime, ovogodišnja selektorica, gospođa Nana Šojlev (inače djelatnica HTV i dugogodišnja redateljica “Latinice”) pedantno je iz konkurencije istrijebila većinu značajnih imena u hrvatskom dokumentarnom filmu. Tako je, izbačen, odbačen ili uklonjen od festivalske javnosti i moj ovogodišnji dokumentarac pod naslovom “S A M“. Pažljivo sam proučio izjave gospođe Šojlev o kriterijima što ih je izabrala kao pripomoć, odnosno stručni temelj u odabiru ovogodišnjih filmova za konkurenciju na Danima hrvatskog filma. Što je, dakle, našu selektoricu vodilo u njezinu prosuđivanju i ocjenjivanju?".
Add a comment        
 

 
samGral film u suradnji s kinom Europa organizira i poziva na premijeru dokumentarnoga filma "Sam", redatelja Miroslava Mikuljana i scenaristice Marije Peakić Mikuljan, članova Hrvatskoga kulturnog vijeća. Premijera će se održati u subotu, 8. ožujka 2008. godine, u 20.00 sati u kimu Europa, Varšavska ulica br.3, Zagreb. U nastavku donosimo redateljev životopis i kratki sadržaj filma popraćen s nekoliko izdvojenih zanimljivih filmskih kadrova.
Add a comment        
 

 
TuđmanPod pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora i Primorsko-goranske županije Hrvatska Uzdanica i Matica Hrvatska ogranak u Rijeci u utorak, 19. veljače 2008. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Muzejski trg 1, Rijeka otvorena je foto-izložba pod nazivom prvi hrvatski predsjednik. Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskog Sabora gosp. Luka Bebić, a govorili su: dr. Ivan Radić - predsjednik Hrvatske Uzdanice i mr. sc. Darko Deković - predsjednik Matice Hrvatske ogranak u Rijeci. Nakon otvorenja foto izložbe održalo se i službeno predstavljanje Fotomonografije “Dr. Franjo Tuđman 1990 –1999”. Izložba ostaje otvorena do 4. ožujka 2008., a može se razgledati od 9 do 13 sati osim nedjeljom i ponedjeljkom.
Add a comment        
 

 
Rat je počeo prijeDonosimo predgovor za knjigu autora Zdenka Ćosića "Rat je počeo prije" koji je napisao doc. dr. sc. Ivica Lučić. Podsjećamo da će se predstavljanje spomenute knjige održati u petak 22. veljače u 18.00 sati u Matici hrvatskoj, Strossnayerov trg 4 u Zagrebu. O knjizi će govoriti: Milan Ivkošić - kolumnist Večernjega lista; prof. dr. Krešimir Ćosić - general HV-a u mirovini, Antun Abramović - povjesničar, i sam autor Zdenko Ćosić. Iz predgovora izdvajamo: "Ovo je knjiga o sukobu hrvatskog naroda i Jugoslavenske narodne armije u Pologu, na granici Mostara i Širokog Brijega, u zapadnom dijelu Hercegovine. U tom sukobu nije ispaljen ni jedan metak, nije stradao ni jedan vojnik, niti je bilo civilnih žrtava. Ipak, poražena je čitava jedna vojska zajedno sa svim što je simbolizirala: jugoslavenskim unitarizmom, komunističkim dogmatizmom i mitom o nepobjedivosti. Za jugoslavenske komuniste zapadni dio Hercegovine imao je status svojevrsne Vendee, reakcionarne i kontrarevolucionarne pokrajine koju se moralo pasivizirati, ne birajući sredstva. Više od 20.000 stradalih Hrvata Hercegovine u Drugim svjetskom ratu i poraću, komunisti su poubijali po završetku rata. Uništili su gotovo svu društvenu elitu, zajedno s fratrima profesorima čuvene gimnazije na Širokom Brijegu. U dugom poslijeratnom razdoblju terora komunisti su se ponašali tipično okupatorski. Organizirali su hajke i ubijali preživjele hrvatske vojnike, strijeljali taoce, tukli i zatvarali nepoćudne, preseljavali stanovništvo, tjerali ga na prisilan rad, plijenili mu imovinu. Vrhunac komunističkog „trijumfa“ bilo je paljenje širokobriješke samostanske knjižnice i arhiva 1947. godine."
Add a comment        
 

 
Kraljevi i gradovi – crtice iz hrvatske povijestiOvoga 30. siječnja franjevac i povjesničar Bazilije (Stjepan) Pandžić navršava 90 godina života. Rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, danas općina Grude, u Hercegovini. Gimnaziju je pohađao na Širokom Brijegu a studij bogoslovlja u Mostaru i Rimu. Nakon svećeničkog ređenja 1942. odlazi u Rim gdje je na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorirao tezom o trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Na držvanom sveučilištu La Sapienza u Rimu (Lettere) studira orijentalistiku (arapski, perzijski i turski), koji također okončava doktoratom. U isto vrijeme završio je studij na Vatikanskoj školi za diplomatiku i paleografiju i postao paleographus et archivarius. Njegova je prvotna želja bila da pođe u Carigrad istraživati osmanlijska vrela za povijest Bosne i Hercegovine. Međutim, 1947. bio je imanovan generalnim arhivarom i analistom Reda manje braće, pa na toj dužnosti ostaje sve do 1985. godine. Pred domovinski rat bio je iz Rima preselio u Mostar. Nakon što su Srbi zapalili crkvu sv. Petra i Pavla a franjevački samostan svakodnevno bombardirali, fra Bazilije seli u Zagreb, nastavivši svoj znanstveni i spisateljski rad u samostanu u Dubravi. Krepka zdravlja i vičan novim tehnologijama fra Bazilije je posljednjih godina objavio nekoliko obimnih svezaka povijesnih rasprava i zbirki dokumenata, a prije tek nekoliko dana iz tiska mu je izašla i knjiga za najširu publiku: Kraljevi i gradovi – crtice iz hrvatske povijesti (www.tusculanae-editiones.com).
Add a comment        
Ned, 5-04-2020, 06:39:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.