Dani hrvatskog filmaDokumentarni film filmskoga i TV redatelja i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Miroslava Mikuljana "Sam", o čijoj smo nedavnoj premijeri u kinu Europa posebno izvijestili [Premijera dokumentarnoga filma "Sam"], doživio je nažalost istu sudbinu kao i dokumentarac "Treći pohod" novinarke Višnje Starešine. Naime, zbog neshvatljivih i diskutabilnih kriterija prema kojima se radio odabir filmova za ovogodišnje Dane hrvatskog filma koji se od 25. do 30. ožujka održavaju u Zagrebu, oba dokumentarca nisu uvrštena u program. S tim u svezi donosimo prosvjed Miroslava Mikuljana, iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Ovim prosvjedom pridružujem se brojnim hrvatskim autorima i kritičarima koji su digli svoj glas zbog neshvatljivih odluka ovogodišnje selektorice za dokumentarni film na Danima hrvatskog filma, a koji će se održati u Zagrebu od 25. do 30. ožujka. Naime, ovogodišnja selektorica, gospođa Nana Šojlev (inače djelatnica HTV i dugogodišnja redateljica “Latinice”) pedantno je iz konkurencije istrijebila većinu značajnih imena u hrvatskom dokumentarnom filmu. Tako je, izbačen, odbačen ili uklonjen od festivalske javnosti i moj ovogodišnji dokumentarac pod naslovom “S A M“. Pažljivo sam proučio izjave gospođe Šojlev o kriterijima što ih je izabrala kao pripomoć, odnosno stručni temelj u odabiru ovogodišnjih filmova za konkurenciju na Danima hrvatskog filma. Što je, dakle, našu selektoricu vodilo u njezinu prosuđivanju i ocjenjivanju?".
Add a comment        
 

 
samGral film u suradnji s kinom Europa organizira i poziva na premijeru dokumentarnoga filma "Sam", redatelja Miroslava Mikuljana i scenaristice Marije Peakić Mikuljan, članova Hrvatskoga kulturnog vijeća. Premijera će se održati u subotu, 8. ožujka 2008. godine, u 20.00 sati u kimu Europa, Varšavska ulica br.3, Zagreb. U nastavku donosimo redateljev životopis i kratki sadržaj filma popraćen s nekoliko izdvojenih zanimljivih filmskih kadrova.
Add a comment        
 

 
TuđmanPod pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora i Primorsko-goranske županije Hrvatska Uzdanica i Matica Hrvatska ogranak u Rijeci u utorak, 19. veljače 2008. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Muzejski trg 1, Rijeka otvorena je foto-izložba pod nazivom prvi hrvatski predsjednik. Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskog Sabora gosp. Luka Bebić, a govorili su: dr. Ivan Radić - predsjednik Hrvatske Uzdanice i mr. sc. Darko Deković - predsjednik Matice Hrvatske ogranak u Rijeci. Nakon otvorenja foto izložbe održalo se i službeno predstavljanje Fotomonografije “Dr. Franjo Tuđman 1990 –1999”. Izložba ostaje otvorena do 4. ožujka 2008., a može se razgledati od 9 do 13 sati osim nedjeljom i ponedjeljkom.
Add a comment        
 

 
Rat je počeo prijeDonosimo predgovor za knjigu autora Zdenka Ćosića "Rat je počeo prije" koji je napisao doc. dr. sc. Ivica Lučić. Podsjećamo da će se predstavljanje spomenute knjige održati u petak 22. veljače u 18.00 sati u Matici hrvatskoj, Strossnayerov trg 4 u Zagrebu. O knjizi će govoriti: Milan Ivkošić - kolumnist Večernjega lista; prof. dr. Krešimir Ćosić - general HV-a u mirovini, Antun Abramović - povjesničar, i sam autor Zdenko Ćosić. Iz predgovora izdvajamo: "Ovo je knjiga o sukobu hrvatskog naroda i Jugoslavenske narodne armije u Pologu, na granici Mostara i Širokog Brijega, u zapadnom dijelu Hercegovine. U tom sukobu nije ispaljen ni jedan metak, nije stradao ni jedan vojnik, niti je bilo civilnih žrtava. Ipak, poražena je čitava jedna vojska zajedno sa svim što je simbolizirala: jugoslavenskim unitarizmom, komunističkim dogmatizmom i mitom o nepobjedivosti. Za jugoslavenske komuniste zapadni dio Hercegovine imao je status svojevrsne Vendee, reakcionarne i kontrarevolucionarne pokrajine koju se moralo pasivizirati, ne birajući sredstva. Više od 20.000 stradalih Hrvata Hercegovine u Drugim svjetskom ratu i poraću, komunisti su poubijali po završetku rata. Uništili su gotovo svu društvenu elitu, zajedno s fratrima profesorima čuvene gimnazije na Širokom Brijegu. U dugom poslijeratnom razdoblju terora komunisti su se ponašali tipično okupatorski. Organizirali su hajke i ubijali preživjele hrvatske vojnike, strijeljali taoce, tukli i zatvarali nepoćudne, preseljavali stanovništvo, tjerali ga na prisilan rad, plijenili mu imovinu. Vrhunac komunističkog „trijumfa“ bilo je paljenje širokobriješke samostanske knjižnice i arhiva 1947. godine."
Add a comment        
 

 
Kraljevi i gradovi – crtice iz hrvatske povijestiOvoga 30. siječnja franjevac i povjesničar Bazilije (Stjepan) Pandžić navršava 90 godina života. Rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, danas općina Grude, u Hercegovini. Gimnaziju je pohađao na Širokom Brijegu a studij bogoslovlja u Mostaru i Rimu. Nakon svećeničkog ređenja 1942. odlazi u Rim gdje je na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorirao tezom o trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Na držvanom sveučilištu La Sapienza u Rimu (Lettere) studira orijentalistiku (arapski, perzijski i turski), koji također okončava doktoratom. U isto vrijeme završio je studij na Vatikanskoj školi za diplomatiku i paleografiju i postao paleographus et archivarius. Njegova je prvotna želja bila da pođe u Carigrad istraživati osmanlijska vrela za povijest Bosne i Hercegovine. Međutim, 1947. bio je imanovan generalnim arhivarom i analistom Reda manje braće, pa na toj dužnosti ostaje sve do 1985. godine. Pred domovinski rat bio je iz Rima preselio u Mostar. Nakon što su Srbi zapalili crkvu sv. Petra i Pavla a franjevački samostan svakodnevno bombardirali, fra Bazilije seli u Zagreb, nastavivši svoj znanstveni i spisateljski rad u samostanu u Dubravi. Krepka zdravlja i vičan novim tehnologijama fra Bazilije je posljednjih godina objavio nekoliko obimnih svezaka povijesnih rasprava i zbirki dokumenata, a prije tek nekoliko dana iz tiska mu je izašla i knjiga za najširu publiku: Kraljevi i gradovi – crtice iz hrvatske povijesti (www.tusculanae-editiones.com).
Add a comment        
 

 
U sjeni križaŽupni ured Uzdol i udruga «Uzdoljani za svoje poginule», organiziraju predstavljanje spomenice «U sjeni križa» prigodom obilježavanja 150. obljetnice župe Uzdol. Svečano predstavljanje održat će se u Hrvatskom domu «Hercega Stjepana Kosače» u Mostaru, u srijedu 9. siječnja 2008. u 19:00 sati. «Ako ova župa i cijeli kraj nisu imali sreće biti do sada opisivani, ovo djelo vraća dug ljudima koji to nisu mogli ali i vremenima u kojima se nije smjela reći istina. Iskrena zahvalnost autorima i priređivačima jer su ovim djelom župi i svima koji su je kroz sto i pedeset godina tvorili dali najvrjednije što su mogli. Očuvali su im spomen!» - dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski
Add a comment        
 

 
LondonSredinom prosinca predstavljena je knjiga "Velika Britanija i Balkan" britanske povijesničarke Carole Hodge - o čemu je malo koji medij izvjestio. Kako zbog teme kojom se bavi, tako i zbog znanstvenog pristupa, knjiga će zacijelo izazvati veće zanimanje hrvatske javnosti. Na predstavljanju je akademik Muhamed Filipović - bivši bosansko-hercegovački veleposlanik u Londonu - istaknuo kako je problem hrvatskih političara kao i onih bosansko-hercegovačkih što su često mislili kako će objasniti britanskim političarima u čemu je njihova zabluda. Vrijeme je da se shvati kako oni (britanski političari) nisu u zabludi, nego su u zabludi oni koji misle, da se njima treba nešto objasniti! Hrvatski povjesničar Josip Jurčević izjavio je da je srbijanska oružana agresija bio cjelovit projekt i upitao je kako će se Haag postaviti nakon ove knjige, budući da su optuženici u Haagu, kako je rekao, žrtve u ostvarivanju međunarodnih interesa. Izvatke iz knjige "Velika Britanija i Balkan" (Britain and Balkans) na engleskom jeziku može se pročitati ovdje.
Add a comment        
 

 
PISAMirela Lilek u Vjesniku piše kako su hrvatski petnaestgodišnjaci na neslužbenim testiranjima znanja i vještina koje provodi PISA, zauzeli 23. mjesto od 57 zemalja koliko ih je ovog puta sudjelovalo. Ovo testiranje prvi je puta provedeno 2000. godine, a ponavlja se u intervalima od tri godine. Većina zemalja njihove testove shvaća kao ozbiljan indikator stanja vlastitih obrazovnih sustava. U prilog tome govore i burne reakcije koje je samo testiranje izazvalo u Njemačkoj, odnosno brojne reforme koje su u školstvu proveli nakon što su njihovi srednjoškolci na spomenutim testiranjima postigli prilično nezadovoljavajuće rezultate. Ono što može začuditi jest reakcija Ministarstva znanosti RH na ostvarene rezultate mladih Hrvata koji su okarakteritzirani kao iznimno zadovoljavajući. S obzirom da je riječ o položaju na sredini ljestvice, dakle o nekakvoj solidnoj trojci, ne vidimo razloga za neko veliko nezadovoljstvo, ali ni za ovakvu euforiju. Ovi bi podaci ministarstvu prvenstveno trebali poslužiti kao putokaz u kojem bi smjeru trebalo krenuti i koja područja zaslužuju dodatna ulaganja kako bi hrvatski stručnjaci bili u mogućnosti pratiti i stvarati svjetske trendove razvoja i korištenja modernih tehnologija.
Add a comment        
 

 
SplitKako javlja IKA, misom za preminule članove Matice hrvatske bit će upriličeno, u ponedjeljak 12. studenoga u 18 sati u kapelici Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu (Zrinsko-frankopanska 19), svečano otvaranje Petnaestih Dana Ogranka Matice hrvatske Split. Potom će u 19 sati u dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa, biti spomen-večer posvećena nedavno preminulomu uglednom članu Matice hrvatske dr. don Živanu Beziću. Sudjeluju dr. don Drago Šimundža, dr. don Slavko Kovačić, Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka MH Split, i zbor sestara milosrdnica, pod ravnanjem maestre s. Mirte Škopljanac-Mačine. Bogati raspored događanja za dane sve do 17. prosinca može se pročitati u nastavku.
Add a comment        
Čet, 3-12-2020, 20:38:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.