Udruga Glas roditelja za djecu – GROZD dala je primjedbe na „Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj' i na 'Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje'. Oba teksta s primjedbama objavljujemo u nastavku. (hkv)

Primjedbe i prijedlozi udruge Glas roditelja za djecu – GROZD na 'Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj'

1. Kako bi se osiguralo povjerenje roditelja u koncepte građanskog odgoja i obrazovanja važno je slijediti europske standarde u njegovu provođenju, koji zahtijevaju osiguranje profesionalne etike nastavnika građanskog odgoja i obrazovanja. U tom smislu treba osigurati provođenje načela ne-indoktrinacije: “Škole su javne institucije, i roditelji, kao i društvo u cjelini, očekuju da nastavnici neće zloupotrijebiti svoju moć tako da indoktriniraju njihovu djecu.” (iz GrozdRolf Gollob, Peter Krapf, Ólöf Ólafsdóttir, Wiltrud Weidinger (2010), Obrazovanjem do demokracije Metodički priručnik za nastavnike za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, Vijeće Europe, Strasbourg, 2010; Agencija za odgoj i obrazovanje 2015, Zagreb, str. 40).

2. Zbog transparentnosti ostvarivanja građanskog odgoja i obrazovanja za nastavnike, učenike i roditelje, te zbog redovitih istraživanja statusa građanskog odgoja i obrazovanja koja provodi Euridice – europska istraživačka mreža u zemljama EU i zbog drugih referentnih međunarodnih istraživanja, treba postojati plan integriranja kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti i definirati: Koliko (sati) godišnje? Tko? Gdje? Kada?

3. U vrijeme kad Republika Hrvatska zbog kritičnog gubitka nataliteta sve više uviđa potrebu pronatalitetne politike, Obiteljobitelj se u ovom Prijedlogu samo usput spominje i ne pridaje joj se dovoljna važnost. Izostavljeno je temeljno ljudsko pravo na obitelj, instrumenti zaštite obitelji, nepovredivost doma, pravo na osobni identitet. Nadalje, nigdje nije objašnjeno da je obitelj temeljna društvena zajednica niti navedena prava i dužnosti djece i roditelja i međugeneracijska solidarnost. U učenicima treba razvijati poštivanje obiteljskih vrijednosti, poštivanje i ljubav prema roditeljima i ostalim članovima obitelji. Obitelj i obiteljski odnosi imaju najveći utjecaj na formiranje osobe i njenih životnih znanja, stavova i vrijednosti.

4. U planiranju i provođenju građanskog odgoja bitno je uključiti suradnju s roditeljima kao prvim i odgovornim odgojiteljima svoje djece. Autonomiju i uključenost roditelja, kao i partnerski odnos škole i roditelja je jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitete i učinkovitosti odgojno-obrazovnog procesa. Osobito u provođenju građanskog odgoja treba imati na umu pravo roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (prema čl. 64 Ustava RH).

5. U temi Demokracija izostavljena je građanska medijska pismenost, iako bez nje nema kompetentnog, MedijiRoditeljiU planiranju i provođenju građanskog odgoja bitno je uključiti suradnju s roditeljima kao prvim i odgovornim odgojiteljima svoje djece. Autonomiju i uključenost roditelja, kao i partnerski odnos škole i roditelja je jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitete i učinkovitosti odgojno-obrazovnog procesa. Osobito u provođenju građanskog odgoja treba imati na umu pravo roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (prema čl. 64 Ustava RH).informiranog i aktivnog građanina. Učenici imaju pravo da u odgojno-obrazovnom sustavu budu upoznati s vrstama medija i osposobljeni za kritičko razumijevanje medija. Predlažemo dopunu koja glasi: Mediji i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio, TV, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja.

6. Izostavljeno je cjelovito objašnjenje politike (politics, polity, policy). Politiku čine: institucije, javne politike, procesi, propisi. Nema razloga da učenicima budu uskraćene ključne stvari kako bi mogli donositi neovisne, racionalne, te osobno i društveno korisne prosudbe. S ovim pitanjem povezano je i upoznavanje učenika s tipovima političkih stranaka. Nedopustivo je osuditi ih na stjecanje dojma da je samo jedna stranka ispravna jer smo izišli iz jednopartijskog sustava.

Tražimo da učenicima budu objašnjeni tipovi političkih stranaka, ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj i načela pravne države.

- Tipovi političkih stranaka: demokršćanske, socijaldemokratske, liberalne, konzervativne.

- Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj: 1. Zakonodavni dio vlasti – ima ovlast donositi zakone (Sabor SaborRepublike Hrvatske – zakonodavac je narod preko zastupnika u Saboru). 2. Izvršni dio vlasti – ima ovlast provoditi i predlagati donošenje novih zakona (Vlada RH, predsjednik RH). 3. Sudbeni dio vlasti – ima ovlast rješavati nesporazume glede tumačenja, primjene i djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, županijski i općinski sudovi). Pojmovi pravde, vlasti i odgovornosti temelji su na kojima počiva pravni sustav.

- Načela pravne države, ograničenje vlasti i pravna država, uloga pravosuđa u pravnoj državi, osiguranje jednakosti svih građana pred zakonom, bez obzira na vrijednosti, stavove, fizičke i duševne osobine; pravna država je podloga suzbijanju korupcije. Pravna, društvena i moralna odgovornost hrvatskih građana u jačanju Republike Hrvatske kao pravne države; Ustavna prava i odgovornosti građana na temelju kojih oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadležnim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH.

7. Da se tema Civilno društvo ne bi svela na puku indoktrinaciju važno je definirati što čini civilno društvo – udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati; načela njihova djelovanja trebaju biti objašnjena kako bi se mladi na informiran način mogli uključivati temeljem svojih vrijednosti i preferencija. Aktivno djelovanje građana u društvenoj zajednici Ustavpo Ustavu i zakonima ne može biti ograničeno samo na djelovanje kroz civilno društvo kako se prikazuje u ovoj temi. Slijedom rečenoga naziv teme treba biti: Društvena zajednica i civilno društvo.

Treba objasniti koncept razreda i škole kao društvene zajednice, obitelji kao Civ. dr.Da se tema Civilno društvo ne bi svela na puku indoktrinaciju važno je definirati što čini civilno društvo – udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati; načela njihova djelovanja trebaju biti objašnjena kako bi se mladi na informiran način mogli uključivati temeljem svojih vrijednosti i preferencija. Aktivno djelovanje građana u društvenoj zajednici po Ustavu i zakonima ne može biti ograničeno samo na djelovanje kroz civilno društvo kako se prikazuje u ovoj temi. Slijedom rečenoga naziv teme treba biti: Društvena zajednica i civilno društvo.temeljne društvene zajednice, zato jer su to prirodne sredine u kojima učenici uče provoditi prava i odgovornosti te usvajaju demokratsku građansku kulturu. „Demokratsko upravljanje školama učenicima daje priliku naučiti na koji način mogu utjecati i sudjelovati u procesima odlučivanja kako bi kasnije upravljali zajednicom i definirali njezine ciljeve. Model političkog ciklusa moguće je primijeniti na procese odlučivanja i na mikro i na makro razini, odnosno na razini školske zajednice i političke zajednice u cjelini (na regionalnoj ili nacionalnoj razini).“ (iz Metodičkog priručnika navedenog u primjedbi 1)

8. Kada je riječ o uključivanju civilnih udruga u obrazovni sustav putem međupredmetne teme Građanski odgoj, osobito treba voditi računa o načelu ne-indoktrinacije (primjedba 1), kao i o ustavnom pravu roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (primjedba 4). Početkom ljeta 2015. g. je više od 7000 roditelja uputilo pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u kojima traže da odredi i ujednači kriterije ulaska civilnih udruga i organizacija u škole i dječje vrtiće, da objavi popis projekata i edukacija koje one provode s učenicima, nastavnicima i stručnim osobljem, te uvede obaveznu informiranu pisanu suglasnost roditelja za sudjelovanje učenika u tim projektima. U javnoj raspravi na eSavjetovanju u listopadu 2016. to nije uvaženo, a transparentni podaci o tome ne traže se niti u ovom Prijedlogu. Doduše, pozitivan korak učinjen je ove, 2018. godine kada je u novi Zakon o odgoju i obrazovanju uvedena obavezna pisana suglasnost roditelja za sve sadržaje koji nisu dio obveznih nastavnih predmeta (pa tako i za međupredmetne teme). Međutim, s obzirom da u samom ovom Prijedlogu nije jasno definirano tko, gdje i kada će provoditi sadržaje međupredmetnih tema (v. primjedbu 2), Školapostoji mogućnost da se izigra spomenuto načelo ne-indoktrinacije, ustavna prava roditelja i Zakon o odgoju i obrazovanju.

Da roditeljski oprez od nametanja njihovoj djeci agende jednog dijela civilnog društva u Hrvatskoj nije neopravdan pokazuje činjenica da je pred nekoliko godina u izradu i provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja u školama bila uključena tzv. Good inicijativa sastavljena od 30-tak udruga lijevo-liberalnog spektra iz Platforme 112 i financirana od Otvorenog društva Georgea Sorosa, čiji su projekti velikom dijelu roditelja u Hrvatskoj neprihvatljivi. Utjecaj civilnih udruga u školama, bilo direktno na učenike, bilo indirektno preko edukacije nastavnika i stručnog osoblja, treba biti ograničen samo na izborne sadržaje. Konkretno za provedbu Građanskog odgoja u školi to znači da se njen dio koji se odnosi na temu DomoljubljeMnoge su zemlje prepoznale domoljublje kao poticajan čimbenik u svom odgojno-obrazovnom sustavu i tome posvećuju veliku pažnju, a dojam je da ovaj Prijedlog više stremi nekom nedefiniranom interkulturalnom odnosno kozmopolitskom duhu, ignorirajući nacionalni, obiteljski ili bilo kakav drugi identitet, a koji ne isključuje suživot pripadnika različitih nacionalnosti ili kultura već ga upravo čini uspješnijim.civilnog društva i suradnju i posjećivanje udruga i sl. treba izvoditi isključivo uz roditeljski informirani pisani pristanak.

9. U ovom Prijedlogu potpuno je izostavljena vrijednost domoljublja. Zabrinjavajuće je da se u sadržajima primjerice pet puta navodi pojam interkulturalnosti, a niti jednom se ne spominje domoljublje i pripadnost hrvatskom narodu. Naglašavaju se u više navrata prava nacionalnih manjina, a suverenost i hrvatski nacionalni identitet uopće ne! Glavni cilj cijelog odgojno – obrazovnog procesa bi trebao biti da iz tog sustava izlaze mladi ljudi koji znaju, mogu i hoće činiti dobro našem društvu. U tome možemo biti puno učinkovitiji ako kod učenika potičemo ljubav prema domovini i odgajamo ih za općeljudske i nacionalne vrijednosti. Mnoge su zemlje prepoznale domoljublje kao poticajan čimbenik u svom odgojno-obrazovnom sustavu i tome posvećuju veliku pažnju, a dojam je da ovaj EHPrijedlog više stremi nekom nedefiniranom interkulturalnom odnosno kozmopolitskom duhu, ignorirajući nacionalni, obiteljski ili bilo kakav drugi identitet, a koji ne isključuje suživot pripadnika različitih nacionalnosti ili kultura već ga upravo čini uspješnijim.

10. Također u Prijedlogu potpuno izostaju općeljudske vrijednosti: etičnost, moralnost i brojne ljudske vrline i moralne kvalitete (poštenje, iskrenost, marljivost itd.) koje čovjeka čine kvalitetnim čovjekom odnosno građanina kvalitetnim građaninom (a što bi trebao biti cilj Građanskog odgoja). Isticanje općeljudskih vrijednosti su temelj i preduvjet svakog odgoja. Bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Učenike, dakle, treba odgajati i obrazovati ne samo u skladu s društvenim vrijednostima (određenima kulturom tj. civilizacijom), već i u skladu s općeljudskim (univerzalnim) etičkim/moralnim vrijednostima.

U Prijedlogu se ističe da se 'stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove, učenici osposobljavaju za uspješno sudjelovanje u životu demokratske zajednice'. Međutim, zanemarena je činjenica da svako znanje, sposobnosti i vještine treba pratiti odgoj za vrednote. U Prijedlogu se spominju „odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost” kao temeljne vrijednosti koje se promiču Građanskim odgojem i obrazovanjem, no one su u razradi Prijedloga zanemarene. Također je zanemaren i Ustav RH koji u čl. 3 navodi: „Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“

Primjedbe udruge Glas roditelja za djecu – GROZD na 'Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje'

1. Pogled na zdravlje u cijelom je Prijedlogu usredotočen uglavnom na tjelesno zdravlje pojedinca i u određenoj mjeri na društveno zdravlje (kako taj pojedinac i njegovo zdravlje utječu na zajednicu), a zanemaren je emocionalni (psihički) i duševni (duhovni) aspekt zdravlja. Iako se definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije na hrvatski jezik najčešće prevodi kao „stanje potpunoga fizičkog, mentalnog i socijalnoga zdravljeblagostanja”, riječ “mental” se s engleskog jezika može prevesti i kao “duševno” zdravlje, što daje puno veću širinu pojmu zdravlja i bolje odražava cjelovitost ljudske osobe. Međutim, ovaj Prijedlog ne uzima u obzir cjelovitu sliku čovjeka i njegovog sveukupnog zdravlja.

2. Isto tako je i pogled na spolnost sveden na više-manje tehničku higijensku i reproduktivnu razinu i na uski javnozdravstveni aspekt. Jedno od najvažnijih područja odgoja i života ljudi, a to je spolnost, suženo je na „zaštitu“ i sprečavanje spolno prenosivih bolesti i trudnoće, te brigu o reproduktivnim organima. Svodeći se na uski medicinsko-tehnički aspekt spolnosti i ne uzimajući u obzir cjelovitost ljudske osobe prijedlog ne može biti učinkovit u odgojno-obrazovnom smislu. Škola kao odgojno-obrazovna institucija treba djelovati preventivno, na stavove, vrijednosti i primarno ponašanje mladih, a ne ograničiti se na pokušaje smanjivanja negativnih posljedica rizičnog ponašanja. Puko usvajanje „zdravih životnih navika“ ili „vještina“, a bez izgrađenih vrijednosti i stavova u praksi ne funkcionira.

3. Da bi Prijedlog bio učinkovit, brigu o zdravlju treba proširiti na cjelovitu izgradnju i odgoj mladih ljudi koja bi rezultirala njihovom željom i sposobnošću za zrelim i odgovornim odlukama i ponašanjem. Takvo ponašanje bi se onda indirektno odrazilo na njihovo tjelesno zdravlje (između ostalog i na tzv. „reproduktivno“ zdravlje), ali i na emocionalno, socijalno, mentalno i duševno (duhovno) zdravlje. S obzirom da područje ljudske spolnosti shvaćeno zdravstveni2na takav cjelovit način zaslužuje daleko širi pristup i nadilazi ŠkolaŠkola kao odgojno-obrazovna institucija treba djelovati preventivno, na stavove, vrijednosti i primarno ponašanje mladih, a ne ograničiti se na pokušaje smanjivanja negativnih posljedica rizičnog ponašanja. Puko usvajanje „zdravih životnih navika“ ili „vještina“, a bez izgrađenih vrijednosti i stavova u praksi ne funkcionira.predloženu podjelu područja na Tjelesno zdravlje i na Mentalno i društveno zdravlje, ono bi trebalo biti izdvojeno u posebnu domenu koja bi se zvala Ljudska spolnost.

4. Predloženi pristup se ograničava na sadašnjost (npr. kako trenutno spriječiti trudnoću ili spolno prenosivu bolest), a bez šire odgojne perspektive za budućnost mladih, od kojih će većina ući u brak i imati obitelj. Nedostaje jedan ogromni spektar znanstvenih spoznaja i odgojno-obrazovnih sadržaja koji bi današnjim mladim ljudima mogli pružiti daleko potpuniju sliku ljudske osobe i vrijednosti i značenja njene spolnosti. Drugim riječima, ono što u ovom Prijedlogu u potpunosti izostaje je priprema mladih za budućnost i poticaj i razvijanje sposobnosti za ostvarivanje kvalitetne veze, braka i obitelji. Prijedlog bez ove dimenzije gubi svoj smisao i korist.

5. Autori Prijedloga možda misle da je dobar makar i ovakav okrnjeni pristup, međutim on je loš jer djeci i mladima usađuje krivu sliku o spolnosti. Umjesto da im se njihova vlastita spolnost i plodnost prikaže kao nešto lijepo i vrijedno, da ih se nauči cijeniti taj potencijal i oduševi za ljepotu istinske ljubavi, braka, obitelji, plodnosti i roditeljstva, sve ove važne i lijepe stvari u životu prikazuju im se u negativnom kontekstu, kao nešto što treba sprečavati i od čega se treba braniti i štititi. Primjerice, o trudnoći se govori uglavnom u kontekstu „sprečavanja trudnoće“ i inzistiranja na distinkciji između „planirane i neplanirane trudnoće“, što je nepotrebno jer jednom kad je do trudnoće došlo više nije toliko bitno je li ona bila planirana ili nije (dijete je tu, i ono uvijek zaslužuje biti prihvaćeno i voljeno). Takav pozitivni pogled na dijete treba uvrstiti u Prijedlog. Također, potrebno je u Prijedlogu graditi pozitivnu sliku o plodnosti kao bitnom i sastavnom dijelu ljudske osobe, pokazatelju njenog cjelovitog zdravlja i potencijalu za stvaranje novog života, a ne ju prezentirati kao bolest, kao nešto što smeta, što je nepotrebno i što treba ukloniti i eliminirati. Promoviranje kontracepcije kao što je to učinjeno u ovom Prijedlogu ne samo da djeluje Genderštetno na mlade u odgojnom smislu prikazujući im plodnost kao smetnju, već i povećava mogućnost stvarne neplodnosti s obzirom da kemijska kontracepcija uništava plodnost.

6. U skladu s navedenim, brigu o „reproduktivnom zdravlju“ u treba zamijeniti brigom o „vlastitoj spolnosti“, jer ona obuhvaća puno šire značenje. Pojam „odgovorno spolno ponašanje“ treba zamijeniti pojmom „odgovornog ponašanja u spolnosti“ i obuhvatiti širu, cjelovitu odgovornost. Naime, iako se pojam „odgovorno spolno ponašanje“ u Prijedlogu često spominje, iz konteksta je jasno da se pod njime podrazumijeva „uporaba zaštite“ tj. kontracepcije. Na jednom mjestu spominje se doduše tzv. ABC pristup (abstinence – be faithful – use a condom) koji uključuje apstinenciju odnosno izbjegavanje spolnih odnosa, no očito je da autori nemaju ideje ni znanja na koji način to kod mladih provesti i postići pa se uglavnom oslanjaju na ono C (kondomi). Takav pristup, osim što se ograničava samo na tehnički dio, je i izrazito neučinkovit, i to upravo u onome što navodno želi postići – u sprečavanju spolno prenosivih bolesti i maloljetničkih trudnoća. To pokazuju rezultati brojnih istraživanja u svijetu. Jedno od najnovijih istraživanja koje je u rujnu ove godine izdao američki Institute for Research and Evaluation pokazuje da su programi koji se temelje na promociji kontracepcije među mladima podbacili i da čak mogu povećati rizična ponašanja:

7. Čak je i taj tehničko-kontracepcijski aspekt na koji je u ovom Prijedlogu svedena ljudska spolnost stručno nedorečen ili netočan. Iz prijedloga nije vidljivo da se on temelji na cjelovitim i točnim znanstvenim spoznajama. Dobiva se dojam indoktrinacije, a ne iznošenja znanstvenih činjenica i argumenata. Selektivnim prešućivanjem mladima se uskraćuju informacije na koje imaju pravo. Nekritički se promovira korištenje kontracepcije učestalim ponavljanjem izraza poput „uporabe zaštite“, „zaštitnih ponašanja“ i sl., dok:

- nije navedeno je li predviđeno govoriti o načinu djelovanja najčešćih metoda kontracepcije, postotku pouzdanosti, Upitniknuspojavama, štetnom utjecaju na plodnost i na zdravlje općenito, te o mogućnosti abortivnog djelovanja nekih sredstava (pilule, spirale, pilule za dan poslije itd.)

- prešućuju se znanstveni podaci o praktičnoj pouzdanosti prezervativa kao sredstva zaštite od spolno prenosivih bolesti i trudnoće (npr. da ona prema SZO iznosi samo 85%)

- ne navodi se da prezervativ gotovo uopće ne pruža zaštitu od HPV-a

- nije predviđeno govoriti o pojavi neplodnosti i njenim uzrocima

- ne predviđa se govoriti o statistici raširenosti najčešćih spolno prenosivih bolesti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, što bi djeci i mladima dalo zornu sliku o realnoj mogućnosti zaraze

- spominje se „zaštita cijepljenjem“, no ne zna se je li predviđeno govoriti o svim aspektima primjene cjepiva protiv HPV-a kod djevojčica (uključujući i one koji mu ne idu u prilog)

- nije razvidno na koji način će se djevojke poučiti o „vođenju menstrualnog kalendara“ i „praćenju plodnih dana pri ciklusu različitog trajanja“ i hoće li se i u kojoj mjeri učenici upoznati sa znanstvenim spoznajama iz tog područja. Ne spominju se znanja iz fiziologije plodnosti koja su nužna da bi djevojke mogle pratiti svoj ciklus tj. prepoznati dijelove ciklusa, znakove plodnosti i neplodnosti (cervikalnu sluz), ovulaciju, luteinsku fazu i sl.

- na više mjesta spominje se „planiranje trudnoće“ ili „planiranje obitelji“, no nije jasno predviđa li se govoriti samo o kontracepcijskim sredstvima ili i o znanstvenim spoznajama iz područja fiziologije plodnosti i upoznati učenike sa suvremenim metodama prirodnog planiranja obitelji. Autorima ovog Prijedloga (kao i zainteresiranim sudionicima javne rasprave) preporučujemo objašnjenje fiziologije plodnosti i njene primjene u prirodnom planiranju obitelji (koje se za primjenu u nastavi može skratiti) na hrvatskom jeziku ovdje:

- ne spominju se stručne spoznaje o početku života i razvoju djeteta od začeća nadalje. S obzirom da se u javnosti znanstvena činjenica da ljudski život počinje začećem stavlja u pitanje, svakako bi s njom trebalo upoznati učenike (v. stav stručnjaka iz Etičkog povjerenstva Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj u Zagrebu iz listopada 2009. g.). Također, preporučujemo kratki film o začeću i razvoju djeteta „The miracle of life“ (12 min) ovdje.

- tema pobačaja nije spomenuta niti obrađena (podrazumijeva li se da i on spada u „brigu za reproduktivno Dijetezdravlje“?). Uz pojmove „planiranje obitelji“ i „preuranjeno roditeljstvo“ stoji pojam „pravo na izbor – pravi izbor“, čime se insinuira stav da je pitanje pobačaja ženin „izbor“, a taj stav (o kojem ne postoji konsenzus u hrvatskom društvu) nigdje u Prijedlogu nije eksplicitno naveden. Isto tako, Pobačajtema pobačaja nije spomenuta niti obrađena (podrazumijeva li se da i on spada u „brigu za reproduktivno zdravlje“?). Uz pojmove „planiranje obitelji“ i „preuranjeno roditeljstvo“ stoji pojam „pravo na izbor – pravi izbor“, čime se insinuira stav da je pitanje pobačaja ženin „izbor“, a taj stav (o kojem ne postoji konsenzus u hrvatskom društvu) nigdje u Prijedlogu nije eksplicitno naveden.inzistiranjem u više navrata na razlici između „planirane“ i „neplanirane“ trudnoće aludira se stav da majka može, ovisno o tome je li dijete planirano ili nije, odlučivati želi li to dijete „zadržati“ ili ne. Poticanje i odgajanje takvog stava u mladima nije dobro jer ne uzima u obzir djetetov osobni integritet i njegovo pravo na život kao ljudske osobe, a i u samim mladima stvara negativnu sliku o djetetu i roditeljstvu koja nije dobra za njihovu budućnost.

8. Problematični su i sljedeći elementi:

- djecu se u više navrata upućuje kada, kome i gdje da se obrate i potraže stručnu pomoć te potiče na redovite liječničke/ ginekološke preglede, a nije naglašeno da se odlazak djeteta stručnim službama treba odvijati uz znanje, suglasnost i dogovor s roditeljima kao odgovornim odgojiteljima svoje djece (radi se o maloljetnicima!)

- u nekoliko navrata spominju se „pogrešna tumačenja“ i „suzbijanje predrasuda“, a nije navedeno na koja se to tumačenja i predrasude misli

- također kod pojmova „pravo na izbor“ i „podržavanje različitosti“ nije jasno na izbor čega niti na koje se različitosti misli, te se iz takve retorike dobiva dojam pokušaja indoktrinacije djece i stvaranja prostora za širenje ideologije, npr. rodne ideologije

- također je u nižim razredima predviđeno govoriti djeci o seksualnom nasilju i o temi prihvatljivih i neprihvatljivih dodira, a koja je dokazano dio suptilnih metoda kojima se služi svjetski pedofilski pokret u cilju njegovog postupnog promicanja i prihvaćanja

- u višim razredima osnovne škole govori se o „partnerstvu“ i „partnerskim odnosima“ – taj pojam nije niti definiran niti je primjeren za dob osnovne škole, te ga treba proširiti odnosno zamijeniti pojmom prijateljstva i međuljudskih odnosa, jer oni uključuju puno širi spektar društvenih izbora od „partnerstva“;

- pojmovi „prijateljstvo, ljubav i zaljubljenost“ su jednom spomenuti, ali nisu razrađeni.

(hkv)

Pon, 9-12-2019, 23:15:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.