Uz Svjetski dan knjige

Ovaj je tekst napisalo računalo. Već danas je stvarnost da živi računalni programi ispisuju tekstove umjesto čovjeka, pokušavajući, kao s poezijom Nicka Cavea, pogoditi stil na osnovu prethodnoga (programiranoga) iskustva. Što nam donosi budućnost? Hoće li doista strojevi pisati klasike 22. stoljeća (jasno, o tom će suditi 24. stoljeće), što je ono nedostižno bitovima i bajtovima u sve izvjesnijem nadmetanju (zar nije počelo?) s ekonomiziranjem troškova i zamjenjivanju čovjeka tamo gdje (zasad živi poslodavac) procijeni da je potrebno? Ako se zadržimo samo na knjigama i književnosti, vjerojatno će računalo napisati rado čitano djelo, moguće i osvajati književne nagrade, postati cijenjenim članom jednoga od dvaju književnih društava (ovisno o tom pripada li konzervativcima ili naprednjacima, da se našalimo na stereotipne podjele između Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga društva pisaca), ono će doskočiti svemu što brižno ugrađeni čip ima predviđeno u svojem programu. Ali tko će zamijeniti iskustvo i rast uz svaku pročitanu knjigu, tko će iskustvu donijeti depresiju i patnju zbog (ne)uzvraćene ljubavi, zbog nerazumijevanja toga istoga poslodavca, kako će računalo steći iskustvo čekanja (bilo koje vrste) kada je naučeno sve plaćati beskontaktnom, urođenom mu karticom.

U svom kriptovalutnom svijetu računalo (program) može riječima pokušati ispremiješati stihove, ponuditi moguće kombinacije (kao u šahovskoj partiji), proročki predvidjeti sljedeći naslov i radnju djela glasovitoga pisca, ma čak i ući u njegov stil. No upravo će pravilnost, točnost, gotovo savršenost razotkriti da je riječ o računalu. Savršenost neproživljenoga trenutka, ako ne zvuči oporo tako napisano. Kako skriti neprirodnost, mogućnost na pogrješku, emotivne mijene koje svaki književnik osjeća između ili tijekom dvaju poglavlja romana, dviju pjesama, dviju kratkih priča, kako god, ćudljivost pisca koji krene voditi priču u jednom, a završi u posve drugom smjeru. Doista, koji će čovjek naučiti stroj „živjeti“ nesavršeno i pohraniti tu nesavršenost u književni tekst? Kako će besane noći naučiti „disati“ stroj koji je naučen pravilno biti uključen i isključen, koji „sanja“ elektroničke snove, tako adapterski ovisne, dok ima električne energije ili baterija ne iscuri. Kako će umjetna inteligencija naučiti biti nepredvidljiva u književnosti, razigrana, maštovita, višedimenzionalna, protkana svim neostvarenim željama, kada gotovo svaku može ostvariti u zadanom gigabajtnom svijetu.

Ovladalo je računalo (umjetna inteligencija) svim začkoljicama, ono u djeliću sekunde može prevesti tekst s drugoga jezika, ali što s pismima prevoditelja pisanima zbog jedne jedine riječi, da baš ona bude najpreciznija i najtočnija u duhu prevedenoga jezika? Kako će računalo ući u trag književnikovu stilu kada ni sam književnik ne zna sljedeću rečenicu, kada stigne promijeniti tijek radnje, a računalo joj uvijek pristupa s predumišljajem, prejudiciranom i naknadnom pameću istodobno, pameću koja samodopadno potpisuje sebe, koja sve zna o futuru, ali baš ništa o perfektu, osobito o slojevitosti natopljene prošlosti. Ona „razmišlja“ pravocrtno, algoritamski određujući putanju prethodno spremljenih dokumenata, proničući njezinu crvenu nit za sljedeća ostvarenja. Vjerojatno su šanse umjetne inteligencije za uspješno prikrivanje stvarnoga (umjetnoga) autorstva veće kod serijala u nastavcima ili u pisanju glazbenih hitova lakih nota, ali za ostvarenje snažnijih književnih dosega bit će ipak nužna – patnja. Ne u smislu predrasude da svaki pjesnik treba svoju bol, već jednostavno treba ući u izostanak svih optimalnih uvjeta, postići stanje daleko od idealnoga, doći na sam rub izdržljivosti, osjetiti i pozitivne i negativne emocije u svom njihovu sjaju i bijedi. Tada će možda, samo tada i opet možda, umjetna inteligencija imati priliku nadmašiti živoga (i pokojnoga) književnika. Ali dobro, od nečega se mora krenuti. Uostalom, kako je i započelo – zar je teško povjerovati da je i ovaj kratki tekst napisalo – računalo?

Tomislav Šovagović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.