„Josip Gujaš-Đuretin: Mene su ljepote ostavile“

Hrvatska matica iseljenika i Izdavačka kuća Acumen d.o.o. imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje jedinstvene knjige o najistaknutijem modernom pjesniku i znanstveniku, pripadniku hrvatske zajednice iz Mađarske, Josipu Gujašu Đuretinu pod naslovom „Josip Gujaš-Đuretin: Mene su ljepote ostavile“ autora i priređivača Đure Vidmarovića. Predstavljanje će se održati u utorak, 5. studenoga u 17 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

pozivnica djuro

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i ministra vanjskih i europskih poslova Nj. E. Gordana Grlića Radmana, te priređivača Đuru Vidmarovića o knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Sanja Vulić sa Hrvatskih studija, te u ime nakladnika Acumen d. o. o. književnica Božica Brkan.

Ulomke iz knjige će interpretirati dramska umjetnica Biserka Ipša.

 O knjizi i autoru: Vidmarović, Đuro: Josip Gujaš Đuretin: Mene su ljepote ostavile, Acumen d.o.o., Zagreb, 2019, 320 str.

Književnik, prevoditelj i povjesničar te aktualni predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović je 40 godina istraživao opus pjesnika i znanstvenika Josipa Gujaša-Đuretina, koji je kao 40-godišnji profesor u Budimpešti prerano umro 1976. Na 320 stranica, knjiga naslovljena po stihu - lajtmotivu iz pjesnikove predsmrtne pjesme Mene su ljepote ostavile, podijeljena je u dvije cjeline. U prvoj cjelini (od 9. do 92 str.), priređivač i autor s književno-teorijskoga motrišta analizira Gujaševo nedovoljno poznato moderno poetsko djelo u sklopu korpusa hrvatskoga pjesništva u Mađarskoj, te njegove znanstvene interese razrađene u Gujaševoj doktorskoj disertaciji vezanoj uz identitetske izazove vlastite manjinske zajednice u Mađarskoj. Zanimljiva je onodobna Gujaševa suradnja s hrvatskim književnikom iz matične zemlje Milivojem Slavičekom te nepoznata arhivska i filološka ostavština koju je Vidmaroviću ustupila, sada također pokojna, Gujaševa supruga Vera Grunčić. Fokusirajući se na životno djelo ovog hrvatskog intelektualca iz Mađarske Vidmarović fantastično uočava, taj pjesnik i znanstvenik zacrtat će nov pravac narodnosnoj poeziji, obračunavajući se sa starim i okoštalim shvaćanjima, lomeći opterećenost tradicijom i strahove zbog mogućeg modernizma. Pritom je i sam bio slaman. (...) Po svom talentu, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako madžarske, tako i jugoslavenske poezije. Sažeto, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj pjesništvo Josipa Gujaša Džuretina smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. Svoje prve pjesme objavio je početkom 1960-ih godina na stranicama tamošnjih Narodnih novina. U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama „Povratak u Podravinu“ (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj za olovnih vremena od 1945. godine naovamo.

Nadalje, drugi dio ove Vidmarovićeve knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene Gujaševe pjesme, što u izvornome a što u transkribiranome obliku.

Na više od dvije stotine stranica (93. - 310. str.) sabrana je dosad neobjavljena „Pjesnička zaostavština Josipa Gujaša-Đuretina“ podnaslovljena „Pjesme iz bilježnice bez naslova“.

Recenzentice su prof. dr. sc. Sanja Vulić i književnica Božica Brkan. Nedvojbeno, riječ je o studioznom sintetskom prinosu književnoj i književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća.

VIdmarovic Djuratin

Građa knjige ima pouzdan znanstveni aparat pa se sadržaj lako iščitava. Literatura o Josipu Gujašu-Đuretinu obuhvaća ukupno 93 naslova, od prve antologije hrvatskoga pjesništva u Mađarskoj tiskane prije pola stoljeća u kojoj je znameniti pjesnik Gujaš –Đuretin zastupljen s najvećim brojem pjesama U kolo (1969.) do recentnih književno-teorijskih ogleda istaknutih mađarskih kroatista poput dr. sc. Ernesta Barića ili pak dr. sc. Stjepana Blažetina, priređivača Antologije hrvatskog pjesništva u Mađarskoj od 1945. do 2000. pod naslovom „Rasuto biserje“, Pečuh, 2010.

Knjigu sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. - 1976.) s književno-teorijskom analizom priređivača Đure Vidmarovića su 2019. financijski poduprli Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika, otrgnuvši tako zaboravu život i djelo ovog istaknutog intelektualca, pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj.

Đuro Vidmarović je hrvatski pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj (Piljenice kraj Lipovljana, 1. IV. 1947). Studij povijesti i filozofije završio 1972. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na Fakultetu za sociologiju i novinarstvo Univerziteta u Ljubljani stječe magisterij. Radio je kao srednjoškolski profesor, bio saborski zastupnik u dva mandata od 1990. te hrvatski veleposlanik u Ukrajini 1995 – 99. Objavio je pjesničke zbirke Bujice i bregovi (1985), Pečat od magme (1988), Koraci (1991), Horus u krletci (2007). Proučava književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama od 1972. godine. O tome je objavio više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu. Osobite vrijednosti s tog područja su njegove knjige: Suvremeni tokovi u pjesništvu madžarskih Hrvata, 1991; Gradišćanskohrvatske teme, I–II, 1996–98; Teme o Hrvatima u Mađarskoj, 2008; Hrvatsko rasuće, 2009.; Jurica Čenar Hrvatski pjesnik iz Gradišća, 2017. i dr. Objavio je zbirke prikaza, ogleda i polemika Paprat i lišaji (2008), Protiv tmine (2008) i Čuvari sna (2015). Prevodi s ukrajinskoga, ruskog i slovenskog jezika. Sastavljač je i jedan od prevoditelja 55 suvremenih židovskih pjesnika (2004). Od 2017. predsjednik je Društva hrvatskih književnika. Godine 1995. Predsjednik Republike dodjeljuje mu Red kneza Branimira i orden Domovinske zahvalnosti. Za književni rad primio je više strukovnih nagrada i priznanja, uvršten je u niz antologija.

(hkv)

Čet, 14-11-2019, 08:33:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.