Kako je hajdukovac Matošić dospio na popis za strijeljanje i zašto je prva reprezentativna utakmica bila poništena

Zašto je Hajduk odbio primamljive ponude da igra u talijanskoj ligi, da dobije novi stadion, da igrači dobivaju izvrsne plaće i da na utakmice putuju zrakoplovom? Zašto je potom njihov najbolji igrač dospio na partizanski popis za strijeljanje? Odgovore iza političkih kulisa “najvažnije sporedne stvari na svijetu” upravo možete otkriti u najnovijoj monografiji zagrebačkog nakladnika AGM-a i Hrvatskog instituta za povijest pod naslovom Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i maršala.

U knjizi se analiziraju svi značajniji događaji u nogometu u režimima u kojima se Hrvatska nalazila. Nogometom se Hrvati bave od konca 19. stoljeća, a značajnije se u natjecateljskom pogledu počeo razvijati prvih desetljeća 20. stoljeća, dok se tadašnje carstvo raspadalo. Uspostavom SHS-a počinje se govoriti ne samo o hrvatskom nego o južnoslavenskom nogometu na ovim prostorima. Štoviše, nogomet je jedna od prvih djelatnosti u kojoj svoje prste ima Beograd. Naime nakon Prvog svjetskog rata Nogometna sekcija Hrvatskog športskog saveza kanila je osnovati Hrvatski nogometni savez, ali na osnivačkoj skupštini prevladalo je mišljenje da je svrsishodnije odmah osnovati Jugoslavenski nogometni savez. Bio je to jedan od prvih sportskih saveza zajedničke države. Zanimljivo je ipak da je sjedište tog saveza bilo u Maksimiru, gdje je 1921. odigrana prva međunarodna utakmica na domaćem terenu, kada je reprezentacija Jugoslavije pobijedila Švedsku sa 3:2.

Naslovnica knjige

No prva utakmica kao da je bila znak loše sudbine. Ona je bila poništena jer su u jugo-reprezentaciji nastupila dva strana državljanina, Austrijanac Heinhlein i Čehoslovak Červeny, pa je FIFA morala reagirati…

Naravno, Srbi nisu bili zadovoljni time što je nogometno središte bilo u Zagrebu, a imali su i dojam da su Hrvati lansirali tezu da su oni netalentirani za nogomet i da su više ratnici gubitnici i sl. Ipak taj animozitet koji se provlačio kroz desetljeća nogometne igre nije ništa prema onome što se zbivalo tijekom Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega. Dakako, i u vremenu NDH pazilo se na to da sport bude “svojina širokih narodnih slojeva” i sredstvo državne promidžbe, kao u svim totalitarnim društvima. Premda je to vrijeme teško uspoređivati s totalitarnim Nogometkomunizmom u mirnodopskom vremenu, jer su se na teritoriju NDH i KnjigaVišegodišnje istraživanje povjesničara i arheologa Davora Kovačića iznjedrilo je jedan pravi dokumentaristički triler, koji ostavlja bez daha sve ljubitelje nogometa. Da nogomet nije samo igra to odavno znamo. No kada se studiozno zaroni u sve najdublje pore zakulisnih političkih spletki i smicalica koje su tijekom dvadesetog stoljeća pratile nogomet u Hrvata, lako je zaključiti da je taj sport bio više sukobljavanje nego razonoda. Ili kako je autor zaključio, u svim političkim sustavima u Hrvatskoj nogomet se često smatrao zamjenom za rat!druge dvije strane, Talijani i partizani jagmili za nogometaše za njihovo igranje na prostorima koje su oni zauzimali…

Kovačićeva monografija krcata je uzbudljivih i intrigantnih detalja koji se odnose na političko svojatanje nogometnih zvijezda i klubova. Prema jednom izvoru, nakon “oslobođenja” partizanske su vlasti prijetile igračima i upravi Hajduka što su u svom imenu imali HSK (Hrvatski sportski klub), a najbolji Hajdukov igrač Frane Matošić čak je bio na popisu za strijeljanje jer je u vrijeme talijanske okupacije igrao za Bolognu! Isto tako, prema navodima nogometnog sociologa Dražena Lalića, kojeg autor citira, represivne mjere provodile su se i u NDH; nogometaš Građanskog Svetozar Đanić navodno je bio strijeljan u Dotrščini zbog suradnje s komunistima.

Današnjim nogometnim sladokuscima možda će biti još intrigantnije “mafijaško” poslovanje pokraj zelenih travnjaka. Osobito kada se u samoupravnom socijalizmu počinju događati spretni nogometni poduzetnici i vrtjeti velika lova. Mnogi će se poznavatelji nogometa sjetiti primjera s Blažom Sliškovićem, kada je iz Veleža prelazio u Hajduk. Govorilo se o stotinama njemačkih maraka, kafiću u Brelima te o stanu u Splitu - u vremenu dok “velik broj radnih ljudi desetljećima čeka na svoj stan…”

Višegodišnje istraživanje povjesničara i arheologa Davora Kovačića iznjedrilo je jedan pravi dokumentaristički triler, koji ostavlja bez daha sve ljubitelje nogometa. Da nogomet nije samo igra to odavno znamo. No kada se studiozno zaroni u sve najdublje pore zakulisnih političkih spletki i smicalica koje su tijekom dvadesetog stoljeća pratile nogomet u Hrvata, lako je zaključiti da je taj sport bio više sukobljavanje nego razonoda. Ili kako je autor zaključio, u svim političkim sustavima u Hrvatskoj nogomet se često smatrao zamjenom za rat!

Jozo Renić

 

Čet, 27-06-2019, 11:21:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.