Govor na predstavljanju knjige Miroslava Mikuljana „Smrtonosna paučina" – DHK, 05. 05. 2014.

Gospodina Miroslava Mikuljana nisam poznavao. Sreli smo se samo jednom u životu, prije nekoliko godina u Vinkovcima, kada je njegovoj supruzi Mariji Peakić Mikuljan u obližnjim Drenovcima tih dana uručena nagrada „Visoka žuta žita" za prinos hrvatskome pjesništvu. Stoga ću prepustiti kolegama koji su ga bolje poznavali da govore o njemu i njegovu djelo.

U ovome kratkome govoru, ako mi dopustite, rekao bih stoga samo nekoliko riječi o mojim razmišljanjima prilikom pokretanja biblioteke „Svjedoci vremena" u kojoj je knjiga koju danas ovdje predstavljamo prva, ali nadam se, ne i posljednja. Ovo bih kratko slovo počeo jednim navodom.

U svojem znakovitom i rječitom otvorenom pismu ravnatelju HRT-a i hrvatskoj javnosti, (napominjem da je pismo pisano 2002. godine, a ne četrdesetih ili pedesetih godina prošloga stoljeća), a koje smo otisnuli i na koricama knjige, Miroslav Mikuljan zapisao je, među inim, i sljedeće: „... nakon što sam smijenjen s mjesta urednika Dokumentarnog programa HTV-a, glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga Valić donijela je odluku da se moje ime, kao bivšeg urednika tog programa, briše sa svih emisija koje sam uređivao iako sam u mnogima i autorski sudjelovao. Njezina odluka podjednako se odnosi i na starije emisije koje se repriziraju kao i na one premijerno emitirane nakon moje smjene i konačno na one koje će, nadam se, tek biti stavljene u program, a nastale su za vrijeme mog mandata. Upozoravam da je takva praksa nedopustiva i neuobičajena u civiliziranom svijetu i da predstavlja primjer notornog falsifikata."

Krivotvorenje povijesti

Kada mi je Marija Peakić Mikuljan predložila objavljivanje izbora iz pisane ostavštine njezina pokojnog supruga, nisam imao nikakvih dvojbi. Kao što sam rekao, Miroslava Mikuljana nisam KrivotvorenjeMiroslava Mikuljana nisam poznavao osim kroz njegov rad. Ali čovjek i jest ono što u životu radi i što iza njega ostaje. Otuda i sva ominoznost pokušaja kojekakvih, u biti, aparatčika i moralnih pigmejaca da falsificiraju događaje, dakako, uvijek po naputcima ili naredbama onih moćnika čiji je „projekt" mijenjati povijesnu istinu, a katkada i, odavna prokušanim metodama njihovih očeva, posve zatirati identitete svojih neistomišljenika, a o čemu svjedoči i Miroslav Mikuljan u svojoj pisanoj ostavštini.poznavao osim kroz njegov rad. Ali čovjek i jest ono što u životu radi i što iza njega ostaje. Otuda i sva ominoznost pokušaja kojekakvih, u biti, aparatčika i moralnih pigmejaca da falsificiraju događaje, dakako, uvijek po naputcima ili naredbama onih moćnika čiji je „projekt" mijenjati povijesnu istinu, a katkada i, odavna prokušanim metodama njihovih očeva, posve zatirati identitete svojih neistomišljenika, a o čemu svjedoči i Miroslav Mikuljan u svojoj pisanoj ostavštini.

Cilj rečenoga „projekta", koji nam je danas posve razvidan, jest, štoviše, krivotvoriti cjelokupnu povijest, kako jednoga čovjeka, tako i cijele nacije. U tome smislu, knjiga Miroslava Mikuljana „Smrtonosna paučina", svjedočenje je o jednome tužnome, a rekao bih i opasnome, vremenu koje, na žalost, i danas živimo – vremenu, koje gore rečeni aparatčici, unatoč činjenici što su im usta puna velikih riječi poput 'demokracija' i 'sloboda govora', žele krojiti isključivo po svojim mjerilima i u kojemu ljudima poput Miroslava Mikuljana i njemu sličnima mjesta nema i čija imena valja jednostavno izbrisati, baciti ih u skrovite kutove i prepustiti prašini i paučini sveopćeg zaborava.

I mnogo prije nego što mi je rukopis „Smrtonosne paučine" došao u ruke zapisao sam u jednom svojem djelu kako je „zaborav svega onoga što se zbivalo u našim životima i životima svih onih prije nas... samo još jedan oblik smrti i nestajanja". Ima li danas još ikoga kome nije jasno kako je nekim ljudima iznimno stalo do toga da se neke događaje iz novije hrvatske povijesti, ako ih se već ne može falsificirati, onda barem izbriše iz kolektivne svijesti nacije, da ih se prepusti zaboravu, da ih se jednostavno ne spominje.

„Grijeh"


Miroslavov „grijeh" bio je u tome što je odbijao zaboraviti, pa onda još k tomu i šutjeti. Jazovka, Španovica, Borićevac, Zrin! Filmski dokumentirane tragedije hrvatskoga naroda. Tu počinje njegov progon. Trebalo je hitno ukloniti čovjeka koji na Hrvatskoj televiziji priječi prikazivanje falsificiranih verzija Oluje i uz to Smrtonostna pacinajoš u svojim dokumentarcima govori o "Grijeh"Miroslavov „grijeh" bio je u tome što je odbijao zaboraviti, pa onda još k tomu i šutjeti. Jazovka, Španovica, Borićevac, Zrin! Filmski dokumentirane tragedije hrvatskoga naroda. Tu počinje njegov progon. Trebalo je hitno ukloniti čovjeka koji na Hrvatskoj televiziji priječi prikazivanje falsificiranih verzija Oluje i uz to Smrtonostna pacinajoš u svojim dokumentarcima govori o zločinima počinjenim protiv hrvatskoga puka, od križnih putova do danas.zločinima počinjenim protiv hrvatskoga puka, od križnih putova do danas.

Trebalo je zadržati mitove, podgrijavane desetljećima, o navodno stotinama tisuća pobijenih samo u jednome logoru, a broj kojih se povećavalo prema potrebama dnevne politike. Za isti logor javno ustvrditi kako je nastavio s radom i poslije 45. za neke je „povijesničare" bio Mirin magnum crimen.

Bila su to samo neka od razmišljanja na kojima se temeljila moja odluka da pokrenem biblioteku „Svjedoci vremena". Nemam nikakve dvojbe da su nam knjige, poput ove koju večeras ovdje predstavljamo, danas možda potrebnije nego ikada.

Naime, u trenutku kada ljudi djelomice ili posve odgovorni za protjerivanje Miroslava Mikuljana s televizije kao nagradu za dobro obavljen posao dobivaju položaje u hrvatskoj diplomaciji, kada hrvatski premijer govori o „slučajnoj državi" i „paradoksalnoj naciji", kada šefica hrvatske diplomacije i dalje drži kako je u Domovinskome ratu Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, a predsjednik države gorljivo radi na raprošmanu s dojučerašnjim agresorima na Hrvatsku, u trenutku kada u hrvatskim medijima i dalje bez ikakvih konzekvenci rade osobe koje su po naputcima svojih nadređenih i prije izricanja haške presude hrvatskim generalima ispisivale veleizdajničke tekstove hvaleći osude hrvatskih generala zbog navodnog „zločinačkog pothvata" u Oluji, a kada je pravorijek suda bio oslobađanje generala i Hrvatske svake krivnje, pokušavali sakriti svoju novinarsku sramotu, svjedočanstva o tome što se zaista događalo u Hrvatskoj, kako u nedavnoj prošlosti tako i danas, od neprocjenjive su vrijednosti poglavito za mlade naraštaje koji će doći iza nas.

Vrijedan prinos kolektivnom pamćenju

Osvrćući se svojedobno na jednu moju knjigu ogleda o idiosinkrazijama našega vremena, jedan je hrvatski književnik rekao otprilike sljedeće: „Jest sve je to točno, ali čemu, kada danas ionako nitko ne kupuje knjige i nitko ništa ne čita!?"

Moj odgovor glasio bi otprilike ovako: Možda je to istina. Možda naše knjige ne će spasiti svijet. Ali bez njih kako će budući čitatelji znati išta o vremenima koja su im prethodila, a bez poznavanja prošlosti ne može se živjeti sadašnjost, niti graditi budućnost. Kako će oni budući učiti na našim grješkama, ako ih mi današnji ne budemo zapisivali?

U tome kontekstu, držim da je knjiga Miroslava Mikuljana „Smrtonosna paučina" zaista vrijedan prinos kolektivnom pamćenju vremena i zbivanja koje bi neki i danas po svaku cijenu željeli izmijeniti sukladno nekim svojim mjerilima, izbrisati, ili barem prekriti „smrtonosnom paučinom" zaborava. Naša je zadaća da im to ne dopustimo.

Nikola Đuretić

Uto, 24-11-2020, 07:55:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.