Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2016.

Nije svakidanji dogadjaj, da se kakova knjiga od gradišćanskoga Hrvata pojavi u Hrvatskoj. Zato nas neobično veseli ov izuzetni dogadjaj, monografija o Jurici Čenaru s njegovimi pjesmami u izdanju, na brigi Ðure Vidmarovića, ekscelentnoga poznavaoca naše kulturnopovijesne situacije i književnosti. (N. Benčić)

Detalji

Objavljeno: 25. ožujka 2016.

Kao što smo već pisali na Portalu, u Splitu se do 31. ožujka može razgledati kiparska izložba U POTRAZI ZA SVETIM, koja se održava u Galeriji Sveučilišne knjižnice Ruđera Boškovića, Sveučilišta u Splitu, u okviru Dana kršćanske kulture. Objavljujemo osvrt sudionice izložbe akademske kiparice Dijane Ive Sesartić na sadržaj izložbe, njezino značenje, utjecaj i rezultate polumjesečnog održavanja. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2016.

Vidmarovića visoko cijenimo kao proučavatelja povijesti i književnog dobra hrvatskih narodnih manjina izvan Hrvatske. Dosad je osim ove knjige napisao stotine prikaza, članaka te studija o hrvatskoj književnosti izvan Hrvatske koje je publicirao u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Madžarskoj, Austriji i Izraelu, što svjedoči o autorovom dobrom poznavanju ove teme. Velik broj njegovih stručnih osvrta izašao je u posebnim izdanjima. (A. Z. K. Berlakovich)

Detalji

Objavljeno: 21. siječnja 2016.

Bilosnićev „Tigar“ prihvaćen je s uvažavanjem na velikom španjolskom govornom području. Bez podrške Milanovićevih diplomata ili propagandista, bez podrške države. Uspjeh „Tigra“ traje i dalje o čemu svjedoči i članak koji nam je ljubazno poslala dr. sc. Ž. Lovrenčić, potpredsjednica Društva hrvatskih književnica i prevoditeljica Bilosnićeve poetske zbirke-uspješnice. Njezinome članku dodajemo obavijest o objavljivanju „Tigra“ u Rumunjskoj, što smatramo priznanjem i hrvatskoj književnosti i doprinosom kulturnim vezama s ovim prijateljskim narodom. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2015.

Iz priloženih stihova može se iščitati Vlastin domoljuban zanos koji želi podijeliti sa svojim učenicima, sa djecom koju sve više nemilosrdno otuđuju sadržaji odnarođivanja i u Domovini i u svijetu. Stoga sam uvjerenja da nam treba što više ovakvih neposrednih didaktičkih pomagala bilo da je riječ o ukusno oblikovanim slikovnicama ili igrokazima za scensku izvedbu (živa riječ!) (S. Posarić)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2015.

Mladi hrvatski liričari, među kojima je i Frančeska Liebmann okreću se pročišćenju jezika, njegovoj jasnosti i jednostavnosti, privatizaciji van tzv. općih spoznaja, samosvojnosti koja izbjegava sva moderna učenja, dakle liričnosti izvan književnih teorija, koje su poeziju dovele u zabran nemuštosti. Frančeska piše van pomodnosti, bez pretencioznosti, van eksperimenta, pri tome ne bježeći od osjećaja, onih emotivnih iskrica koje otvaraju put do ispunjenja pjesničkog ideala, a da pritom ne prelazi granicu koja vodi u sentimentalna prenemaganja. (T. M. Bilosnić)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2015.

Prof. Samardžija napravio je dobru podlogu, ali i jezični priručnik svakomu onom tko dolazi u kontakt sa srpskim medijima, književnošću, kulturom pa i cjelokupnom politikom. Uz izbor riječi, natuknice, i njihova objašnjena naznačio je osnovna pravila ponašanja leksika u hrvatskom jeziku. U uvodnom dijelu napisao je temeljit predgovor korisnicima, ali i protivnicima razloge i objašnje potrebitosti ovakvoga rječnika. U Rječniku su uglavnom obrađeni leksemi s čijim bi razumijevanjem moglo biti, kako kaže Samardžija, leksičko-semantičkih poteškoća. (T. Kovač, HS)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2015.

U romanu Poraz osvetnika Vuletić se bavi problematikom osvećivanja,odnosno bilo kakvom vrstom osvete. Radnja se događa u vrijeme najžešće opsade Sarajeva devedesetih godina. Na pogrebu prijatelja, skupina bivših političkih zatvorenika postavlja si zadatak da se osvete svojim mučiteljima. Oni ne brinu o svakodnevnim stradanjima izazvanim opsadom grada i egzistencijalnim problemima nego se prepuštaju mržnji i osveti te ispunjenju svojih osvetničkih želja. Nakon niza događaja, kad se konačno domognu svojih mučitelja, i sami postanu mučitelji. No, pritom i stradavaju. (Ž. Lovrenčić)