Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2015.

Iz priloženih stihova može se iščitati Vlastin domoljuban zanos koji želi podijeliti sa svojim učenicima, sa djecom koju sve više nemilosrdno otuđuju sadržaji odnarođivanja i u Domovini i u svijetu. Stoga sam uvjerenja da nam treba što više ovakvih neposrednih didaktičkih pomagala bilo da je riječ o ukusno oblikovanim slikovnicama ili igrokazima za scensku izvedbu (živa riječ!) (S. Posarić)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2015.

Mladi hrvatski liričari, među kojima je i Frančeska Liebmann okreću se pročišćenju jezika, njegovoj jasnosti i jednostavnosti, privatizaciji van tzv. općih spoznaja, samosvojnosti koja izbjegava sva moderna učenja, dakle liričnosti izvan književnih teorija, koje su poeziju dovele u zabran nemuštosti. Frančeska piše van pomodnosti, bez pretencioznosti, van eksperimenta, pri tome ne bježeći od osjećaja, onih emotivnih iskrica koje otvaraju put do ispunjenja pjesničkog ideala, a da pritom ne prelazi granicu koja vodi u sentimentalna prenemaganja. (T. M. Bilosnić)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2015.

Prof. Samardžija napravio je dobru podlogu, ali i jezični priručnik svakomu onom tko dolazi u kontakt sa srpskim medijima, književnošću, kulturom pa i cjelokupnom politikom. Uz izbor riječi, natuknice, i njihova objašnjena naznačio je osnovna pravila ponašanja leksika u hrvatskom jeziku. U uvodnom dijelu napisao je temeljit predgovor korisnicima, ali i protivnicima razloge i objašnje potrebitosti ovakvoga rječnika. U Rječniku su uglavnom obrađeni leksemi s čijim bi razumijevanjem moglo biti, kako kaže Samardžija, leksičko-semantičkih poteškoća. (T. Kovač, HS)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2015.

U romanu Poraz osvetnika Vuletić se bavi problematikom osvećivanja,odnosno bilo kakvom vrstom osvete. Radnja se događa u vrijeme najžešće opsade Sarajeva devedesetih godina. Na pogrebu prijatelja, skupina bivših političkih zatvorenika postavlja si zadatak da se osvete svojim mučiteljima. Oni ne brinu o svakodnevnim stradanjima izazvanim opsadom grada i egzistencijalnim problemima nego se prepuštaju mržnji i osveti te ispunjenju svojih osvetničkih želja. Nakon niza događaja, kad se konačno domognu svojih mučitelja, i sami postanu mučitelji. No, pritom i stradavaju. (Ž. Lovrenčić)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2015.

Knjigu „Vrtlar riječi“, koju kao urednik potpisuje književnik i znanstvenik Igor Šipić, objelodanila je nakladnička kuća 3000 godina za dar iz Zadra. Ovo je inače šesta knjiga književnih ogleda posvećenih umjetničkom portretu Tomislava Marijana Bilosnića. Prije Nedića to su učinili Sanja Knežević, Igor Šipić, Fabijan Lovrić, Davor Šalat i Božica Zoko. (Ž. Lovrenčić)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2015.

Čitajući knjigu zaključujemo da je Dijanović stasao u jednog od najznačajnijih hrvatskih političkih publicista. Njegova misao je jasna, stil pitak. Bez mržnje i zapjenjenosti propitkuje silnice koje nas okružuju i nastoji pronaći pravi odgovor na njihovo djelovanje. Zbog toga će se protivnici pomučiti da mu obore teze, a čitatelji gladni istine rado će ga uzimati u ruke. Želimo mu samo da ustraje, jer je ovo ipak početak kojim je najavio puno jači kraj. (M. Stojić)

Detalji

Objavljeno: 15. listopada 2015.

Iz govora mons. dr. Jurja Batelje na predstavljanju njegove knjige "Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna Crkva" uzdvajamo: "Dokumenti prikazani i navedeni u ovoj knjizi dokazuju da je nadbiskup Stepinac pravovremeno, hrabro i razgovijetno osudio svaki zločin, svaku nepravdu, a ni po moralnom ni po međunarodnom pravu nije smio niti mogao ignorirati zakonitu vlast koju nije postavljao on, nego svjetski moćnici; a čežnja hrvatskog naroda za vlastitom državom sigurno nije zločin". (J. Batelja)

Detalji

Objavljeno: 08. listopada 2015.

Predstavljanje nakladničkoga projekta i elektroničkoga izdanja Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina održano je 6. listopada u multimedijalnoj dvorani Kluba Matis u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Projekt prvorazredne nacionalne važnosti zajednički su realizirali Institut društvenih znanosti 'Ivo Pilar' kao izvršitelj i Hrvatska matica iseljenika kao naručitelj. Inicijativa je potekla od predsjednice Matičina Upravnog odbora i saborske zastupnice Zdenke Babić Petričević.