Roger Scruton1Visoka je kultura nesigurno postignuće i ostaje vrijednom samo ako je utemeljena u biti tradicije te široko fundirana u društvenim normama. Kada se ta utemeljenja potroše, a što se vremenom neizbježno događa, visoka kultura biva istisnuta kulturom krivotvorine. (R. Scruton)

Add a comment        
 

 

Nije svakidanji dogadjaj, da se kakova knjiga od gradišćanskoga Hrvata pojavi u Hrvatskoj. Zato nas neobično veseli ov izuzetni dogadjaj, monografija o Jurici Čenaru s njegovimi pjesmami u izdanju, na brigi Ðure Vidmarovića, ekscelentnoga poznavaoca naše kulturnopovijesne situacije i književnosti. (N. Benčić)

Add a comment        
 

 

Kao što smo već pisali na Portalu, u Splitu se do 31. ožujka može razgledati kiparska izložba U POTRAZI ZA SVETIM, koja se održava u Galeriji Sveučilišne knjižnice Ruđera Boškovića, Sveučilišta u Splitu, u okviru Dana kršćanske kulture. Objavljujemo osvrt sudionice izložbe akademske kiparice Dijane Ive Sesartić na sadržaj izložbe, njezino značenje, utjecaj i rezultate polumjesečnog održavanja. (hkv)

Add a comment        
 

 

Vidmarovića visoko cijenimo kao proučavatelja povijesti i književnog dobra hrvatskih narodnih manjina izvan Hrvatske. Dosad je osim ove knjige napisao stotine prikaza, članaka te studija o hrvatskoj književnosti izvan Hrvatske koje je publicirao u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Madžarskoj, Austriji i Izraelu, što svjedoči o autorovom dobrom poznavanju ove teme. Velik broj njegovih stručnih osvrta izašao je u posebnim izdanjima. (A. Z. K. Berlakovich)

Add a comment        
 

 

Bilosnićev „Tigar“ prihvaćen je s uvažavanjem na velikom španjolskom govornom području. Bez podrške Milanovićevih diplomata ili propagandista, bez podrške države. Uspjeh „Tigra“ traje i dalje o čemu svjedoči i članak koji nam je ljubazno poslala dr. sc. Ž. Lovrenčić, potpredsjednica Društva hrvatskih književnica i prevoditeljica Bilosnićeve poetske zbirke-uspješnice. Njezinome članku dodajemo obavijest o objavljivanju „Tigra“ u Rumunjskoj, što smatramo priznanjem i hrvatskoj književnosti i doprinosom kulturnim vezama s ovim prijateljskim narodom. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Iz priloženih stihova može se iščitati Vlastin domoljuban zanos koji želi podijeliti sa svojim učenicima, sa djecom koju sve više nemilosrdno otuđuju sadržaji odnarođivanja i u Domovini i u svijetu. Stoga sam uvjerenja da nam treba što više ovakvih neposrednih didaktičkih pomagala bilo da je riječ o ukusno oblikovanim slikovnicama ili igrokazima za scensku izvedbu (živa riječ!) (S. Posarić)

Add a comment        
 

 

Mladi hrvatski liričari, među kojima je i Frančeska Liebmann okreću se pročišćenju jezika, njegovoj jasnosti i jednostavnosti, privatizaciji van tzv. općih spoznaja, samosvojnosti koja izbjegava sva moderna učenja, dakle liričnosti izvan književnih teorija, koje su poeziju dovele u zabran nemuštosti. Frančeska piše van pomodnosti, bez pretencioznosti, van eksperimenta, pri tome ne bježeći od osjećaja, onih emotivnih iskrica koje otvaraju put do ispunjenja pjesničkog ideala, a da pritom ne prelazi granicu koja vodi u sentimentalna prenemaganja. (T. M. Bilosnić)

Add a comment        
 

 

Prof. Samardžija napravio je dobru podlogu, ali i jezični priručnik svakomu onom tko dolazi u kontakt sa srpskim medijima, književnošću, kulturom pa i cjelokupnom politikom. Uz izbor riječi, natuknice, i njihova objašnjena naznačio je osnovna pravila ponašanja leksika u hrvatskom jeziku. U uvodnom dijelu napisao je temeljit predgovor korisnicima, ali i protivnicima razloge i objašnje potrebitosti ovakvoga rječnika. U Rječniku su uglavnom obrađeni leksemi s čijim bi razumijevanjem moglo biti, kako kaže Samardžija, leksičko-semantičkih poteškoća. (T. Kovač, HS)

Add a comment        
 

 

Andjelko VuleticU romanu Poraz osvetnika Vuletić se bavi problematikom osvećivanja,odnosno bilo kakvom vrstom osvete. Radnja se događa u vrijeme najžešće opsade Sarajeva devedesetih godina. Na pogrebu prijatelja, skupina bivših političkih zatvorenika postavlja si zadatak da se osvete svojim mučiteljima. Oni ne brinu o svakodnevnim stradanjima izazvanim opsadom grada i egzistencijalnim problemima nego se prepuštaju mržnji i osveti te ispunjenju svojih osvetničkih želja. Nakon niza događaja, kad se konačno domognu svojih mučitelja, i sami postanu mučitelji. No, pritom i stradavaju. (Ž. Lovrenčić)

Add a comment        
Sri, 20-01-2021, 23:37:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.