U čast akademiku Stjepanu Babiću (1925. – 2021.)

Udvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljen je u ponedjeljak, 11. studenoga 2024. zbornik radova „Čuvar hrvatskoga jezika“ (Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2024., 517 str.) u čast velikanu hrvatskoga jezikoslovlja akademiku Stjepanu Babiću.

Uvodno izlaganje u ime organizatora predstavljanja održao je tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU-a akademik Ranko Matasović, a potom su zbornik predstavili i o akademiku Babiću govorili član suradnik HAZU-a prof. dr. sc. Marko Tadić, pročelnica Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Ivana Kresnik, prof. dr. sc. Zrinka Jelaska i urednik knjige prof. dr. sc. Mario Grčević.

Akademik Matasović u svojem je uvodnom slovu rekao da je Razred za filološke znanosti počašćen što je među svojim članovima imao akademika Stjepana Babića ističući da je on bio ne samo čuvar hrvatskoga jezika u vremenu kada to nije bilo politički oportuno nego i njegov veliki dobročinitelj koji mu je ostavio mnoge svoje vrijedne radove kao što su „Tvorba riječi…“ i „Hrvatski pravopis“ te dodao da je riječ o autoru (u suradnji s B. Finkom i M. Mogušem) najboljega hrvatskoga pravopisa, a spomenuo je i njegovo jezično savjetništvo. Podsjetio je i na to da je Stjepan Babić prvi jasno i glasno rekao da je hrvatski poseban standardni jezik (u polemici s D. Brozovićem) i pisao sjajne studije u kojima je objasnio zašto su pojedine riječi standardne. „Standard je rezultat hrvatske jezične uporabe, a ne nekih purista koji su taj jezik nametnuli“, sažeo je akademik Matasović.

„Akademik Babić imao je visoku svijest o naravi hrvatskoga jezika i njegove uporabe“, rekao je, među ostalim, u svojem izlaganju Marko Tadić, jedan od ocjenitelja zbornika, a potom predstavio autore radova koji su objavljeni u knjizi i donio kratak pregled njihovih tekstova.

Radove je urednik Grčević podijelio u dvije cjeline. U prvoj su prilozi Mislava Ježića (Stjepan Babić – velikan hrvatskoga jezikoslovlja), Sande Ham (Stjepan Babić) te Martine Grčević i Stjepana Babića (Bibliografija radova dr. Stjepana Babića), a u drugoj znanstveni radovi tematski uglavnom posvećeni Babićevu znanstvenomu opusu. U toj drugoj cjelini objavljeni su radovi Leopolda Auburgera, Artura Bagdasarova, Nataše Bašić, Petra Bašića, Stjepana Damjanovića, Gorana Filipija, Anđele Frančić, Marija Grčevića, Vinka Grubišića, Zrinke Jelaska, Ljubice Josić, Ivane Kresnik, Mile Mamića, Ranka Matasovića, Zvonka Pandžića, Nede Pintarić, Dubravke Sesar, Marije Turk, Sande Lucije Udier i Nine Žavbi.

Ivana Kresnik osvrnula se na bogatu nakladničku djelatnost Fakulteta hrvatskih studija i biblioteku Croatica, u kojoj je kao osma knjiga objavljen zbornik „Čuvar hrvatskoga jezika“. Govoreći o Babićevoj nezaobilaznoj ulozi u hrvatskom jezikoslovlju („Tvorba riječi…“, „Hrvatski pravopis“, časopis „Jezik“…) podsjetila je i na njegovu povezanost s FHS-om (ponajprije zahvaljujući prof. Grčeviću), ali i na njegovo nasljeđe na tom fakultetu koje se posebice ocrtava u zasebnom kolegiju Tvorba riječi u hrvatskom jeziku.

Hrvatski jezikoslovac Stjepan Babić preminuo je u Zagrebu 27. kolovoza 2021.

„On je odmalena bio opskrbljen za borbu za hrvatski jezik“, rekla je jezikoslovka Zrinka Jelaska, kći akademika Babića, objašnjavajući očevo podrijetlo i jezične utjecaje. Uz nekoliko zanimljivih, duhovitih i nadasve toplih crtica iz života s ocem, istaknula je njegov dugogodišnji neumoran rad („Poslovi me tjeraju kao gladni vuci!“) i životnu posvećenost borbi za hrvatski književni (standardni) jezik, a navela je i paradoks u današnjem vremenu kad neki kažu da jezik književnosti ne pripada hrvatskomu književnomu jeziku i da književnici mogu sve, „kao da su svi umjetnici“.

Mario Grčević, dugogodišnji Babićev suradnik i urednik zbornika njemu u čast, zahvalio je akademiku Matasoviću što je predložio da se predstavljanje održi pod pokroviteljstvom Razreda za filološke znanosti HAZU-a, a zahvalio je i svima koji su sudjelovali u pripremi knjige (autorima, uredničkomu vijeću, recenzentima…) i uredništvu časopisa „Jezik“ na inicijativi.

„Stjepan Babić bio je jedan od najutjecajnijih i najistaknutijih hrvatskih gramatičara 20. stoljeća, velikan hrvatske lingvistike i ustrajni borac za hrvatsku jezičnu samobitnost u ključnim vremenima za njezin opstanak“, rekao je Grčević.

Svojega mentora i prijatelja prof. Babića predstavio je kao čovjeka iznimne energije, izravna, uspravna, odlučna i nepokolebljiva u obrani stajališta koja je smatrao ispravnima, ali i kao mudru, blagu i obzirnu osobu koja je uvijek bila otvorena za razgovor i raspravu i sa svojim neistomišljenicima.

„Njegovim odlaskom otišao je posljednji među velikanima naše lingvistike koji su očuvali hrvatski jezik u burnim vremenima druge polovice 20. stoljeća“, zaključio je Grčević.

Prema inicijativi uredništva časopisa „Jezik“, koju su poduprli Odsjek za kroatologiju Hrvatskih studija i potom Fakultet hrvatskih studija, zbornik posvećen Stjepanu Babiću trebao je biti objavljen za njegova života, u povodu 95. rođendana. Budući da se to nije ostvarilo, objašnjeno je u tekstu predgovora, „zbornik se tiska sada, njemu u čast i kao znak poštovanja prema njegovu jezikoslovnomu djelu“.

Vrijedi spomenuti da je u pripremi još jedan zbornik posvećen tomu velikanu hrvatskoga jezikoslovlja. Riječ je o zborniku radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa „Dani Stjepana Babića“ (Zagreb – Oriovac, 28. – 30. rujna 2023.) koji će prirediti prof. dr. sc. Sanda Ham.

U sljedećoj godini obilježit ćemo stogodišnjicu rođenja čuvara hrvatskoga jezika Stjepana Babića.

Irena Šupuković