U svom odgovoru glavnom tajniku Matice hrvatske Zorislavu Lukiću, Julije Derossi pita zašto Matica hrvatska nije objelodanila njegovo prvo pismo u svom listu Vijenac, već je to pismo, kao i odgovor Zorislava Lukića, objavljen tek u Hrvatskom slovu. Derossi također primjećuje da je glavno pitanje iz njegovog prvog pisma ostalo bez odgovora: "Glavni tajnik, dakle, zna da je u Hrvatskoj "nedefinirana pravopisna praksa" iako imamo dva pravopisa, ali bi Matičin pravopis pomogao da se trećim pravopisom konačno definira pravopisna praksa. Tome obrazloženju i kokoši bi se nasmijale, kako kažu slavni Iljf i Petrov.".

 

 

Uz razgovor s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademikom Milanom Mogušem, Vjesnik je objavio kako je autor pravopisa spomenutog u tekstu (tzv. londonac, Babić-Finka-Moguš) i akademik Dalibor Brozović. Ovaj Vjesnikov članak smo prenijeli na našem portalu, a prenosimo i današnje (13. prosinca) pismo akademika Dalibora Brozovića u Vjesniku, u kojem navodi da je bio samo recenzent toga pravopisa.

 

 

Član Hrvatskog kulturnog vijeća Julije Derossi uputio je našem portalu otvoreno pismo Matici hrvatskoj, objavljeno u Hrvatskom slovu, u kojem raspravlja ozbiljan problem nepostojanja jednog hrvatskog pravopisa. Točnije, Julije Derossi pita zašto Matica Hrvatska, pored trenutno postojećih, "sprema novi hrvatski pravopis koji je po svim okolnostima djelomično vraćanje Novosadskom pravopisu jer se oslanja na pravopis Vladimira Anića i Josipa Silića više nego na pravopis Babić-Finka/Ham-Moguš, koji je bliži hrvatskoj pravopisnoj tradiciji, a kojega je 4. izdanje donedavno bilo odobreno za hrvatske škole, dok je novo izdanje (Babić-Ham-Moguš) preporučeno.". Mi još podsjećamo da je u razgovoru za Vjesnik, koji smo prošli tjedan prenijeli, akademik Milan Moguš također govorio o problemima s pravopisom.

 

 

Kao što smo već pisali, akademik Milan Moguš po drugi put je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Povodom reizbora, razgovor s njim donosi Vjesnik od 25. studenoga 2006.. Na pitanje da li se provodi tihi bojkot HAZU-a, M. Moguš odgovara: "Ne bih rekao da je riječ o bojkotu, nego o tome da su neke dnevne teme današnjoj publici bliže, pa se onda o njima više piše. Mislim da to može biti razlog. To donekle objašnjavaju još neki primjeri. Recimo, u posljednje je vrijeme Akademija održala četiri simpozija o sudskom i državnopravnom uređenju i o pojavi korupcije, a u javnosti ništa."

 

 

22. studenoga 2006. predstavljena je knjiga "Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda", akademika Dalibora Brozovića. Predstavljanje knjige organizirao je izdavač Školska knjiga, u Velikoj dvorani. Promotori su bili akademici Radoslav Katičić i August Kovačec. Knjiga se sastoji od devet studija koje je Dalibor Brozović objavio u vremenskom razdonlju između 1972. i 1985. godine. Posebno se izdvaja studija o ulozi bosansko-hercegovačkih franjevaca u formiranju hrvatskog jezika i kulture. Knjiga je tiskana na nešto više od 300 stranica, u tvrdom uvezu. Prenosimo tekst objavljen u Večernjem listu na temu promocije knjige akademika Dalibora Brozovića.