Prenosimo tekst akademika Stjepana Babića objavljen u tjedniku Fokus, u kojem on iznosi zanimljive pojedinosti u svezi stvaranja tzv. Londonca. Pred kraj teksta Akademik Babić u svezi najavljenog pravopisa Matice hrvatske zaključuje: "I na kraju, iako nije na posljednjem mjestu, moram reći da smo u cijelo djelo uložili velik napor, velik posao, svoje stručno znanje i u tome gotovo tridesetogodišnjem radu stekli veliko iskustvo. Neka smo izdanja radili i po četiri do šest mjeseci. Šteta je sve to jednostavno baciti kroz prozor da neki mladci zbog nečijega hira opet počinju iz početka.".
Add a comment        
 

 
S velikom pažnjom smo na ovom portalu pratili raspravu o pravopisu koji je najavila Matica hrvatska, u okolnostima kada postoji pravopis koji je preporučen za osnovne i srednje škole sa strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tzv. Londonac. Londonac su napisali početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća S. Babić, B. Finka i M. Moguš na poticaj profesora Jonkea. No, preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa je samo preporuka, što znači da u Hrvatskoj ni dan danas, nakon 15 godina samostalnosti nemamo službeni pravopis. Ovom prilikom prenosimo nastavak prepiske između glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića i Julija Derossija na temu Matičinog pravopisa.
Add a comment        
 

 
U raspravu o Matičinu pravopisu uključio se još jedan član Hrvatskog kulturnog vijeća, dr. Pavao Galić. Iz njegov teksta, objavljenog u Hrvatskom slovu, izdvajamo: "...silogizam, koji nam predlaže glavni tajnik Matice hrvatske, kako bi dokazao, da su neke prvorazredne ustanove mjerodavne i za jezično-pravopisna pitanja, nije prihvatljiv. A trebale bi biti mjerodavne (tu se slažem), da nisu još uvijek upravo zaražene Šuvarovom reformom i dosjetkom Josipa Broza glavno da se razumijemo…".
Add a comment        
 

 
Matica hrvatskaPrenosimo iz tjednika Fokus članak akademika Stjepana Babića u kojem se vrlo jasno kritizira ponašanje grupe ljudi u Matici hrvatskoj koja je pokrenula pisanje novog hrvatskog pravopisa. Po ovom pitanju, tako, mišljenje akademika Stjepana Babića podudara se u potpunosti s mišljenjem Julija Derosija, člana Hrvatskog kulturnog vijeća, koje je izneseno u više njegovih pisama Matici hrvatskoj objavljenih na našem portalu.
Add a comment        
 

 
Na našem portalu već su objavljena četiri pisma Julija Derossija i Zorislava Lukića u svezi pravopisa koji priprema Matica hrvatska. U zadnjem (petom) pismu Matici hrvatskoj Julije Derossi zaključuje: "Veli gospodin tajnik da će Matica hrvatska objaviti knjigu (tj. pravopis) bez obzira na moja nastojanja. Tu je barem gospodin glavni tajnik pokazao i trun smisla za humor. Ta, što ja značim pred činjenicom da Matica hrvatska tajno piše pravopis kojim napušta svoje svijetle hrvatske nacionalne pravopisne korijene i tradicije! Tu je bit problema na koji mi Matica hrvatska ne može odgovoriti jer nije ni sama svjesna koliko će novim pravopisom, bez ikakve objektivne potrebe, unijeti nove zabune u hrvatska pravopisna pitanja. U komunističkoj Jugoslaviji barem smo znali o čemu se radi.".
Add a comment        
 

 
Donosimo četvrto pismo u dopisivanju između Glavnog tajnika Matice hrvatske, Zorislava Lukića, i Julija Derossija, člana Hrvatskog kulturnog vijeća. Prepisku je započeo Julije Derossi, otvorenim pismom Matici hrvatskoj u svezi s pravopisom koji Matica priprema. Tekst koji prenosimo iz Hrvatskog slova je odgovor Zorislav Lukića na drugo pismo Julija Derossija.
Add a comment        
 

 
Kao što smo već pisali, član Hrvatskog kulturnog vijeća Julije Derossi uputio je otvoreno pismo Matici hrvatskoj u svezi pravopisa koji Matica priprema, iako postoji već Babić-Finka/Ham-Mogušev pravopis koji je blizak hrvatskoj pravopisnoj tradiciji. Juliju Derossiju u Hrvatskom slovu odgovorio je Zorislav Lukić, Glavni tajnik Matice hrvatske.
Add a comment        
 

 
U svom odgovoru glavnom tajniku Matice hrvatske Zorislavu Lukiću, Julije Derossi pita zašto Matica hrvatska nije objelodanila njegovo prvo pismo u svom listu Vijenac, već je to pismo, kao i odgovor Zorislava Lukića, objavljen tek u Hrvatskom slovu. Derossi također primjećuje da je glavno pitanje iz njegovog prvog pisma ostalo bez odgovora: "Glavni tajnik, dakle, zna da je u Hrvatskoj "nedefinirana pravopisna praksa" iako imamo dva pravopisa, ali bi Matičin pravopis pomogao da se trećim pravopisom konačno definira pravopisna praksa. Tome obrazloženju i kokoši bi se nasmijale, kako kažu slavni Iljf i Petrov.".
Add a comment        
 

 
Uz razgovor s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademikom Milanom Mogušem, Vjesnik je objavio kako je autor pravopisa spomenutog u tekstu (tzv. londonac, Babić-Finka-Moguš) i akademik Dalibor Brozović. Ovaj Vjesnikov članak smo prenijeli na našem portalu, a prenosimo i današnje (13. prosinca) pismo akademika Dalibora Brozovića u Vjesniku, u kojem navodi da je bio samo recenzent toga pravopisa.
Add a comment        
Sri, 21-10-2020, 12:27:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.