Rječnik srpskog jezikaI dok su u vrijeme Jugoslavije istočni susjedi težili Hrvatskoj nametnuti, jedan, "srpsko-hrvatski" jezik, vremena su se promijenila. Ovakav pristup jezičnom pitanju danas se u Hrvatskoj najglasnije čuje iz krugova vezanih uz administraciju Europske Unije koji bi slično kao i trenutno Haaški sud rado umjesto dva jezika, hrvatskog i srpskog, prakticirali nekakav neodređeni "srpsko-hrvatski". Ova ideja pravda se navodnim uštedama na administrativnoj razini, no istovremeno nikome ne pada na pamet primjerice postaviti pitanje enormnih troškova koje stvaraju brojni haaški činovnici, i koji zasigurno višestruko prebacuju uštede uporabom "srpsko-hrvatskog" jezika. A da su se razmišljanja o "srpsko-hrvatskom" jeziku odista promijenila naspram jugoslavenskih vremena svjedoči članak i u banjalučkom Glasu Srpske u kojem se obrađuje tema pojačane prisutnosti "kroatizama" u srpskom jeziku u Republici Srpskoj. Ova pojava povezuje se uz dominaciju "hrvatskih TV kuća, posebno u zapadnom dijelu RS gdje se programi iz Hrvatske mogu pratiti posredstvom zemaljskih odašiljača". S tim u svezi banjalučki intelektualac Predrag Lazarević ustvrdio je kako »srpska politika, za razliku od hrvatske, nikada nije znala cijeniti značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta«. Prije bi se reklo kako ona to do hrvatskog osamostaljenja jednostavno nije morala, budući da je jezična politika u Jugoslaviji bila vođena prvenstveno u skladu sa srpskim težnjama za dominacijom. S druge strane, to ne znači da u samoj pažnji prema očuvanju srpskog jezika za koju se zalaže Predrag Lazarević ima ičeg spornog. (mm)
Add a comment        
 

 

Igor ZidićIz današnjeg Vjesnika prenosimo tekst akademika Stjepana Babića, jednog od autora "londonca" - pravopisa hrvatskog jezika koji je nastao neposredno prije gušenja Hrvatskog proljeća 1971. godine. Babić, osim što kritizira novi Matičin pravopis, kritizira i nestručnost Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske: "Nezgodno je kad se čovjek zbog položaja na kojem se našao po drugačijem izboru prihvaća poslova koji s tim položajem imaju samo formalnu vezu. Tako je Igor Zidić kao predsjednik Matice hrvatske postao i predsjednikom Matičina Pravopisnog povjerenstva. To možemo još razumjeti ako je to samo formalnost, ali je nezgodno ako se toga prihvati kao pravi profesionalac. A Igor Zidić čini upravo to. On misli da ga to što je postao predsjednikom MH kvalificira i za pravopisnoga stručnjaka sposobnoga čak da bude na čelu predsjedništva pravopisnoga povjerenstva i da s drugim nestručnjacima, kojih je u pravopisnome povjerenstvu gotovo više od polovice, sudi o pravopisnim pitanjima.".

Add a comment        
 

 
JezikIz Hrvatskog slova prenosimo izvještaj o tribini Hrvatskog kulturnog vijeća "Treba li nam zakon o hrvatskom jeziku?". Osim Hrvoja Hitreca, čiji smo govor već objavili, na tribini su još govorili akademik Dalibor Brozović, potpredsjednik Hrvatskog filološkog društva akademik Stjepan Babić i glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" Tomisalv Ladan. Akademik Stjepan Babić je rekao kako je Hrvatsko filološko društvo "na svojoj godišnjoj skupštini 15. lipnja prošle godine zaključilo da podnese prijedlog Vladi RH koja bi inicirala donošenje zakona o upotrebi hrvatskoga jezika ili zakon o hrvatskom jeziku". Akademik Dalibor Brozović "ne dvoji da Hrvatskoj treba zakon o hrvatskome jeziku, te da taj zakon bude sličan francuskom". "Umjesto zauzimanja za zakon o jeziku ravnatelj Leksikografskog zavoda Tomislav Ladan se priklonio ideji o donošenju svojevrsnog propisnika koji bi bio primjereniji aktualnom vremenu u kojem imamo četiri-pet pravopisa".
Add a comment        
 

 
CheeseburgerNisam od onih koji smatraju da Matica hrvatska nije trebala ili smjela izdati novi Hrvatski pravopis. Matica, kao i svaki drugi izdavač, može izdavati bilo koju knjigu pa tako i pravopis. Drugo je pitanje je li to izdanje autorsko djelo određenih pravopisaca, ili je, kako je stvoren privid, novi pravopis i djelo jedne, barem u prošlosti, ugledne nacionalne ustanove. Ovo drugo Hrvatski pravopis Matice hrvatske nipošto nije, nego je djelo određenih jezikoslovaca, naklonjenih, kako se tvrdi, tradiciji pravopisanja inauguriranoj Novosadskim dogovorom i pravopisom "dviju matica" iz 1960. Matica hrvatska se, poznato je, kao hrvatska nacionalna kulturna ustanova, toga pravopisa odrekla Deklaracijom iz 1967. Vjerojatno je stoga i Dalibor Brozović ovih dana tvrdio da se Matica hrvatska vratila novosadskom pravopisu.
Add a comment        
 

 

Matičin pravopis"Kao što se i očekivalo, ni tjedan dana nakon što je predstavljen javnosti, novi pravopis Matice hrvatske izazvao je polemiku, a očekivati je da će ona biti sve žešća. Pitanja o kojima se raspravlja više su politička nego jezična, što je potvrdila i tribina o hrvatskom jeziku koju je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće. Na njoj su jezikoslovci Stjepan Babić i Dalibor Brozović Maticu hrvatsku prozvali zbog destruktivnosti, odnosno miniranja rada Vijeća za normu standardnoga hrvatskog jezika i ponovnog uvođenja tzv. Novosadskog pravopisa koji je Matica hrvatska odbila 1967. godine." Ovo je početak vijesti iz Večernjeg lista, u kojoj je u nastavku iznesena argumentacija s kojom je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, odbacio kritike upućene na račun Matičininog novog pravopisa. Iz Jutarnjeg lista prenosimo razgovor s  Krešimirom Mićanovićem, jednim od autora Matičinog pravopisa. Napokon, donosimo i jedan zanimljivi komentar čitatelja portala Jutarnjeg lista o političkim aspektima odluka o jezičnim pitanjima. Što pak o Matičinom pravopisu misli predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec može se jasno iščitati iz njegovog govora na tribini HKV-a "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?", objavljenog u gornjem prilogu.

Add a comment        
 

 

ZagorjeIz Glasa Koncila prenosimo razgovor s prof. dr. sc. Alojzom Jembrihom, doktorom slavenske filologije i profesorom na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Posebice su zanimljiva stajališta prof. Jembriha o hrvatskim narječjima: "Hrvatska su narječja jezično blago kojeg se ni pod koju cijenu nitko ne bi trebao sramiti niti odreći. Njima se u osnovnoj i srednjoj školi pojedinih regija treba posvetiti više vrijednosne skrbi. Prošla su vremena u kojima se prema narječjima negativno odnosilo, pogotovo u školi. Hrvatska su narječja integralni dio hrvatskoga jezika koja mu život znače". Prof. Jembrih smatra da je očuvanje narječja i zavičajnih književnosti važna stavka u borbi hrvatskog naroda protiv negativnosti globalizacije.

Add a comment        
 

 
Igor ZidićVezano uz jezična pitanja, kojima smo već posvetili danas jedan prilog, donosimo i nekoliko pojedinosti o pravopisu hrvatskog jezika Matice hrvatske koji će se već sljedećih dana moći kupiti na kioscima Tiska za 120 kuna. O ovom pravopisu o kojem je već bilo puno govora na našem portalu, počevši od kritičnih otvorenih pisama našeg člana Julija Derossija Matici hrvatskoj, i odgovora na ta pisma njezinog tajnika Zorislava Lukića, vjerujemo da će i u budućnosti još biti dosta riječi. Sama činjenica da se s pravopisom koji je pripreman daleko od očiju javnosti ide gotovo izravno iz tiskare na kioske Tiska pokazuje kako je vodstvo Matice hrvatske sve kritičare odlučilo preduhitriti stavljajući ih pred gotov čin. To naravno ne znači da mi ne ćemo pratiti zbivanja oko Hrvatskog pravopisa Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića, kada prva stručna mišljenja o do sada nedostupnom tekstu ugledaju svjetlo dana.
Add a comment        
 

 
HAZUUz današnju najavu tribine Hrvatskog kulturnog društva "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?" donosimo i dva priloga usko vezana uz jezična pitanja. Prvi, odnosno ovaj prilog, se odnosi na nedavno usvojeni tekst HAZU-a, "Položaj hrvatskoga u europskim integracijama", dok se drugi (donji) prilog odnosi na novi Hrvatski pravopis koji je izdala Matica hrvatska. Osim Hinine vijesti o HAZU-ovoj izjavi u svezi hrvatskog jezika, ovdje u nastavku donosimo i komentar koji je na ovu temu objavilo Hrvatsko slovo. Iz Hinine vijesti izdvajamo: "Predsjedništvo HAZU ističe kako zabrinjava što se ni na jednom sveučilištu nekadašnje tzv. slobodne Europe hrvatski jezik i književnost ne mogu studirati bez prisilnog braka sa srpskim ili bosanskim".
Add a comment        
 

 
akademik Stjepan BabićStjepan Babić u svom članku, u Fokusu, kojeg ovdje prenosimo, upozorava na opasnost gubitka identiteta hrvatskoga jezika u europskim okvirima. Stvaranjem umjetne tvorevine, "zapadnog Balkana", sve se više govori i o jedinstvenom jeziku, za kojeg "zapadnobalkanski" jezikoslovci tvrde da je "reč o jednom te istom jeziku, naučno i lingvistički, a tri, možda i četiri politička "jezika": srpskom, hrvatskom, bosnaskom/bošnjačkom, a uskoro možda i crnogorskom". A taj "zapadnoblakanski" odnosno B/H/S jezik zapravo bi bio srpski, "zato nije mala opasnost da za Hrvate EU bude EYU."
Add a comment        
Pet, 15-01-2021, 21:35:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.