Matičin kolokvij uz 80. rođendan Hrvoja Hitreca

U petak 20. listopada održan je u Matici hrvatskoj kolokvij u povodu 80. rođendana Hrvoja Hitreca. Rođendan je proslavljen još u srpnju, no trebalo je, a i vrijedilo je, pričekati radnu jesen kako bi se realizirala lijepa gesta Odjela za književnost Matice hrvatske, a napose njegove pročelnice Cvijete Pavlović, i kako bismo čuli zanimljiva izlaganja koja su odabrani govornici priredili u čast slavljeniku.

Gavran Hitrec Skrabe

Miro Gavran, Hrvoje Hitrec, Nino Škrabe 

U nadi da će radovi biti u cijelosti objavljeni i u želji da čitatelje poštedimo suhoparnih i hladnih rečenica novinarskoga izvješća – jer ipak je riječ o kolokviju u čast osobi koja je svojim radom neizrecivo zadužila i Hrvatsko kulturno vijeće i Portal HKV-a – dopustili smo si malo slobodniji prikaz.

Visnja Babic

Višnja Babić

IMG 0509

Inače odbijamo povjerovati da Hrvoje Hitrec ima 80 godina jer to njegov duh ne odaje, no kad smo odslušali sve govore i izlaganja na Matičinu kolokviju, shvatili smo da ga odaje njegov rad. Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran osobno, a predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović-Salopek pismom u svojim su pozdravnim govorima ponudili sintezu rada Hrvoja Hitreca, nastojeći nam objasniti širinu njegova stvaralaštva i vrijednost njegova djela za hrvatsku kulturu i hrvatsko društvo. Svako sljedeće izlaganje nudilo nam je dubinu, razlažući po djelić iz širokoga opusa Hitrečeva djelovanja: Nino Škrabe – kazalište, Grozdana Cvitan – rad tijekom Domovinskoga rata, Bruno Kragić – scenaristički rad, Dubravka Težak – dječja književnost, Damir Pešorda – povijesni roman, a pridruženi su im i pisani radovi dvoje ispričanih sudionika kolokvija – Sanje Nikčević o dramskom tekstu Hrvoja Hitreca i Javora Novaka o Hitrečevu kolumnističkom radu. Svi pak zajedno posvjedočili su o visini njegova stvaralaštva, gledajući ukupno djelo, ali i zasebne dosege u pojedinim segmentima rada.

C. Pavlovic

Cvijeta Pavlović

Nisu to bile tek prijateljske pohvalnice jer dio sudionika Hitrec i ne poznaje, što je – u svojem prepoznatljivom stilu – potvrdio obraćajući se predstojnici Katedre za komparativno proučavanje hrvatske književnosti zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i pročelnici Odjela za književnost Matice hrvatske Cvijeti Pavlović, dakle osobi koja je priredila i vodila kolokvij: „Ja Vas ne poznajem, a vidim da Vi mene znate.“ Sam je to potvrdio i glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“, enciklopedist i filmolog Bruno Kragić, rekavši kako Hitreca nije upoznao, no da je pratio njegov rad, pa i ocjenjivao neke  filmove za koje je Hitrec pisao scenarije, a tek kad ih je pogledao s odmakom, shvatio je do kraja njihovu vrijednost. Posebno se osvrnuo na filmove „Čovjek ispod stola“ i „Snivaj, zlato moje“ te na legendarnu dramsku seriju „Smogovci“.

Bruno Kragic

Bruno Kragić

„Hrvoje Hitrec jedan je od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih književnika“, rekao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svojem pozdravnom govoru, a o toj svestranosti govorila je i književna povjesničarka i sveučilišna profesorica Dubravka Težak osvrćući se posebno na Hitreca kao dječjega pisca („Smogovci“, „Eko-Eko, „Matko na štakama“, „Humandel“…) koji u svojem opusu ima, nabrojila je, i povijesni roman za djecu, i ratni roman za djecu, i socijalni roman za djecu, i krimić, i ekološki roman... a dio njih nalazi se i u školskoj lektiri. Književnik Damir Pešorda usredotočio se pak na povijesne romane, kojih je Hitrec dosad napisao već impresivan broj („Kolarovi“, „Što Bog dade i sreća junačka“, „Špilberk“, „Samo sreća, ništa drugo“, „Luka od Sigeta“, „Vladar Bosne“, „Dux Chroatorum“), a svi su oni utemeljeni na povijesnim činjenicama i napisani uz pomno proučavanje svih dostupnih izvora i arhivskoga gradiva. Dugogodišnji kolumnist Portala HKV-a, književnik Javor Novak, u svojem pisanom prilogu kolokviju potvrđuje Hitreca kao vrsnoga kolumnista, autora iznimno čitanih „Hrvatskih kronika“ na Portalu HKV-a: „I na tom polju on je majstor, posebno kad uzmemo u obzir sva tri sastavna elementa uz humor: lucidnost, rodoljublje i kreativnost“. „Hitrec je standard“, napisao je Novak, on je „amblem u hrvatskom elektroničkom svijetu“, „najpouzdanija informativna agencija“. Sveučilišna profesorica u miru, teatrologinja Sanja Nikčević u svojem pak pisanom radu podsjeća na Hitreca kao sjajnoga dramskoga pisca i potiče ga neka piše drame i dalje, a istovremeno baca rukavicu vodećim hrvatskim kazalištima koja bi, „kad bi imala hrabrosti pokazati vlastiti odraz u kazališnom zrcalu“, izvođenjem Hitrečeva „Bodyja u Zagrebu“ dobila pravu uspješnicu.

D. Pesorda

Damir Pešorda

D. Tezak D. Pesorda M. Medjimorec I. Bekavac

Dubravka Težak, Damir Pešorda, Miro Međimorec, Ivan Bekavac

M. Medjimorec I. Bekavac

Miro Međimorec i Ivan Bekavac

Svoja izlaganja-prisjećanja ponudili su nam novinarka, književnica i urednica Grozdana Cvitan i književnik, dramatičar i redatelj Nino Škrabe. Grozdana Cvitan prisjetila se vremena Domovinskoga rata, Satnije hrvatskih umjetnika koje su oboje (Cvitan i Hitrec) bili članovi, i uopće Hitrečeva angažmana u vremenu stvaranja moderne hrvatske države i u ratnom razdoblju. U mislima ostaju njezine riječi: „Mi smo bili država bez oružja, imali smo samo svoj jezik i mogli smo njime govoriti“, kao i one da nikad nije čula da tko toliko puta spominje pridjev „hrvatski“ i imenicu „Hrvatska“ kao što je to činio i čini Hrvoje Hitrec.   

G. Cvitan

Grozdana Cvitan

„Moj prijatelj Hrvoje Hitrec, duhoviti vitez tužnoga lika“, tako je slavljenika opisao Nino Škrabe, otkrivajući povezanost s njim tijekom kazališnoga rada, ali i prijateljstvo koje se rodilo iz zajedničke ljubavi prema „Zagrebu kojega više nema“. Ocjenjujući ukupno Hitrečev rad, nazvao ga je „suvremenim Matošem“, a o njegovim britkim i duhovitim kolumnama koje ispisuje na stranicama Portala HKV-a, rekao je da je šteta što za njih nema mjesta u kojem od naših vodećih dnevnih listova.

M. Medjimorec D. Jelacic Buzimski

Miro Međimorec i Dubravko Jelačić Bužimski

U svemu, iznimno zanimljiva izlaganja koja su nam iz različitih aspekata približila Hitrečev opus. Nažalost, nije ostalo dovoljno vremena kako bismo čuli i dulji slavljenikov govor. Naime, uspio je samo zahvaliti organizatorima i sudionicima, a o svojem radu ponoviti ono što je rekao u Podstrani 2022. na dodjeli nagrade „Dobrojutro more“: „Pišem za male, velike i srednje, a pišem osrednje.“ Njegovu ocjenu unaprijed su demantirali sudionici Matičina kolokvija.

Živio Hitrec!

Uredništvo Portala HKV-a

Ned, 19-05-2024, 03:08:25

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.