NaronaIz prošlog broja Hrvatskog slova prenosimo razgovor s Hrvojem Manenicom, privremenim ravnateljem Muzeja Narone. Ovaj muzej uskoro će otvoriti vrata javnosti. Izdvajamo kratki opis povijesti Narone koju je dao Malenica: "Rimska Narona bila je smještena uz rijeku Naro, današnju Neretvu, koja je u to doba imala drukčiji tok, tekla je uz današnje mjesto Vid i bila je plovna sve do Vida i to velikim lađama, kao što su grčke trijere, o čemu nam svjedoče i antički izvori. Rimska Narona je bila iznimno važno političko središte tadašnje Provincije Dalmacije. Pokraj glavnog grada Salone imala je značajnu ulogu, a osobito zahvaljujući svome položaju, jer je bila pogodna za daljnje vojne intervencije protiv nepokorenoga barbarskoga stanovništva u zaleđu Dalmacije... Narona je bila zapuštena i nenaseljena vjerojatno negdje do 18. st, kada se okolno stanovništvo polako tu naseljava i gradi kamene kuće. Paralelno s tim otkrivaju se i mnogi ostatci antičkoga grada i njegova fizionomija. I današnji Vid prati neke stečevine iz Narone, prije svega raster ulica i smjerove komunikacija.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Vitomira Lončar - BuckaVitomira Lončar - Bucka, koja je ujedno i naš član, vodi zagrebačko kazalište Mala scena. Poduži razgovor s njom objavljen je u tjedniku Fokus koji ovdje prenosimo u cijelosti. Na pitanje o stanju u hrvatskim medijima Vitomira Lončar - Bucka je odgovorila: "Kao i svugdje u svijetu, mediji odražavaju samo stavove svojih vlasnika, a o objektivnosti ili "stvarnom stanju stvari" ne može biti ni govora. Neki dan sam gledala film o Rupertu Murdochu i ako sam i imala iluzija da možda stvari baš i nisu tako loše, nakon toga filma sam ih izgubila. lako, naravno, i sam taj film je dio - propagande. U današnje vrijeme tehnologije moguće je svaki događaj promijeniti, pokazati ga u drugom i drukčijem svjetlu i na pitanje - što je zapravo istina više nije moguće odgovoriti, lako iskrivljuju istinu kao i oni drugi, hrvatski su mediji na još gorem stupnju nego oni zapadnoga svijeta jer su manje sofisticirani. Nedavno sam bila na tribini Kultura i mediji i na nju je došla samo jedna novinarka iz privatnih medija. Sve ostalo bili su novinari državnih medija. To vam najbolje pokazuje koliko ima interesa za dijalogom. Sve su poluistine, činjenice izvađene iz konteksta, sve informacije su oblikovane prema stavu vlasnika, a sve skupa je zapakirano u jeftini senzacionalizam.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Miro Gavran Nakon nedavnog objavljivanja romana Mire Gavrana na španjolskom jeziku, Hina izvještava o još jednom velikom uspjehu suvremenog hrvatskog književnika Mire Gavrana: "Čak tri drame hrvatskog književnika Mire Gavrana uvrštene su u knjigu "Kazališni komadi od 2000. do 2003." njemačke izdavačke kuće Anton Hiersemann iz Stuttgarta koja već tridesetak godina objavljuje izbor najboljih kazališnih tekstova iz cijelog svijeta. Riječ je o Gavranovim tekstovima "Kreontova Antigona", "Noć bogova" i "Ljubavi Georgea Washingtona"."
Add a comment Add a comment        
 

 
Emil Kazimir Žeravica (Vrlika, 26. lipnja 1922), odvjetnik i književnik iz Pule, napisao je roman Urod bez ljušture: kronika jednog sivog vremena i krvava raspleta, (Matica hrvatska Pula, Pula 2000.) iz kojeg prenosimo manji odlomak. (ljs)
Add a comment Add a comment        
 

 
Koncert u VukovaruDugo najavljivana turneja Marka Perkovića Thompsona, koja će trajati sljedeće dvije godine i obuhvatiti nastupe na pet kontinenata, započela je s koncertom u Vukovaru u dvorani Borova naselja. Na koncertu koji je trajao dva i pol sata okupilo se više od 4.000 ljudi, koji su svaku pjesmu pjevali zajedno s Thompsonom. Publici je Thompson između ostalog rekao: "Govore nam da smo fašisti i nacisti, ali mi smo samo hrvatski domoljubi i svima koji nas optužuju poručujemo da nas puste na miru i neka nas ne odvlače u prošlost", te je još jednom potvrdio kako će se odazvati pozivu sarajevskih Hrvata i održati koncert u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Prenosimo s portala Intex.hr slike s koncerta u Vukovaru, kao i odgovore Marka Perkovića Thompsona na neka provokativna pitanja novinara tog portala.
Add a comment Add a comment        
 

 
Povijest Hrvata Donosimo otvoreno pismo predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost, obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu, koje je danas uputilo dvadeset akademika i deset povjesničara u svezi s udžbenicima za hrvatsku povijest za osmi razred osnovne škole. Potpisnici ovog otvorenog pisma, među kojima je nekoliko članova Hrvatskog kulturnog vijeća, reagiraju na prijedloge udžbenika dvaju vodećih izdavača školskih knjiga (Školske knjige i Profila) iz kojih bi generacija đaka rođena 1993./1994. trebala sljedeće godine učiti o zbivanjima iz Domovinskog rata. Sporne tekstove napisali su do sada malo poznati autori, koji su se jedino uspjeli istaknuti prikazom zbivanja iz neposredne prošlosti u skladu s trenutnom političkom konjukturom.
Add a comment Add a comment        
 

 

kardinal Josip Bozanić Prenosimo Uskrsnu poruku zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Kao bit poruke ističemo riječi: "Kao Crkva nalazimo se između dvije zbilje: velikih riječi pohvala i očekivanja, riječi koje poteškoće lako pretoče u strah i malodušnost, te gromoglasnih neslaganja i ideologije kojoj nije u središtu istina. U buci se ne čuje bitno, potiče se kultura laži koja bježi od zahtjevnosti šutnje. Krist je predan mučiteljima nakon što je vika ispunila uši neistinom. A Uskrs se dogodio daleko od mnoštva i daleko od zaglušujućih povika, gdje je moguće poljuljati stajališta slabih... Poštovanje osobe, uzajamno povjerenje, odgovorna sloboda, dijalog i suradnja, ljubav i mir... uskrsnoga su jutra stavljeni na dar čovjeku kako bi imali svoj protudar u našoj pažnji prema slabima, napadnutima, nezaštićenima, siromašnima i starijima. Uskrs ne dopušta zatvaranje u sebe. Uskrs nas poziva da se vjernički zauzmemo u društvenome tkivu, kako na župnoj, tako i na općoj razini koja tvori naše hrvatsko društvo."

Add a comment Add a comment        
 

 
Muzej Mimara U središtu Zagreba može se posjetiti zbirka umjetnina koja svojom raznolikošću i zanimljivošću potpuno opravdava naziv mali Louvre. Naravno, radi se o Muzeju Mimara. Ovdje prenosimo članak Patricije Kiš iz kojeg se saznaje kako je po najavama stručnjaka jedna od do sada neizloženih slika vjerojatno rad Vincenta van Gogha. Ako se ove najave pokažu točnima, skorašnja dvadesetogodišnjica Muzeja Mimara dobila bi poseban pečat, koji pomalo simbolizira cijeli opus njezinog često osporavanog tvorca, Ante Topića Mimare.
Add a comment Add a comment        
 

 
prof. Radovan GrgecKako javlja IKA, hrvatskom književniku i prevoditelju prof. Radovanu Grgecu uručena je nagrada "Buvina" za doprinos kršćanskoj kulturi na međunarodnoj kulturnoj manifestaciji u Splitu "Dani kršćanske kulture". Prof. Radovan Grgec preveo je 20-ak knjiga s francuskog, talijanskog i njemačkog jezika, te objavio mnoštvo članaka u raznim časopisima. Prof. Grgec surađuje više od četvrt stoljeća u svakom broju Glasnika Srca Isusova i Marijina, a u jeronimskoj književnoj reviji Marulić napisao je više od 150 kolumni "Uz rub".
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Pet, 13-12-2024, 17:25:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.