Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2007.

"Kao što se i očekivalo, ni tjedan dana nakon što je predstavljen javnosti, novi pravopis Matice hrvatske izazvao je polemiku, a očekivati je da će ona biti sve žešća. Pitanja o kojima se raspravlja više su politička nego jezična, što je potvrdila i tribina o hrvatskom jeziku koju je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće. Na njoj su jezikoslovci Stjepan Babić i Dalibor Brozović Maticu hrvatsku prozvali zbog destruktivnosti, odnosno miniranja rada Vijeća za normu standardnoga hrvatskog jezika i ponovnog uvođenja tzv. Novosadskog pravopisa koji je Matica hrvatska odbila 1967. godine." Ovo je početak vijesti iz Večernjeg lista, u kojoj je u nastavku iznesena argumentacija s kojom je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, odbacio kritike upućene na račun Matičininog novog pravopisa. Iz Jutarnjeg lista prenosimo razgovor s  Krešimirom Mićanovićem, jednim od autora Matičinog pravopisa. Napokon, donosimo i jedan zanimljivi komentar čitatelja portala Jutarnjeg lista o političkim aspektima odluka o jezičnim pitanjima. Što pak o Matičinom pravopisu misli predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec može se jasno iščitati iz njegovog govora na tribini HKV-a "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?", objavljenog u gornjem prilogu.

Detalji

Objavljeno: 13. lipnja 2007.

Iz Glasa Koncila prenosimo razgovor s prof. dr. sc. Alojzom Jembrihom, doktorom slavenske filologije i profesorom na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Posebice su zanimljiva stajališta prof. Jembriha o hrvatskim narječjima: "Hrvatska su narječja jezično blago kojeg se ni pod koju cijenu nitko ne bi trebao sramiti niti odreći. Njima se u osnovnoj i srednjoj školi pojedinih regija treba posvetiti više vrijednosne skrbi. Prošla su vremena u kojima se prema narječjima negativno odnosilo, pogotovo u školi. Hrvatska su narječja integralni dio hrvatskoga jezika koja mu život znače". Prof. Jembrih smatra da je očuvanje narječja i zavičajnih književnosti važna stavka u borbi hrvatskog naroda protiv negativnosti globalizacije.

Detalji

Objavljeno: 12. lipnja 2007.

Vezano uz jezična pitanja, kojima smo već posvetili danas jedan prilog, donosimo i nekoliko pojedinosti o pravopisu hrvatskog jezika Matice hrvatske koji će se već sljedećih dana moći kupiti na kioscima Tiska za 120 kuna. O ovom pravopisu o kojem je već bilo puno govora na našem portalu, počevši od kritičnih otvorenih pisama našeg člana Julija Derossija Matici hrvatskoj, i odgovora na ta pisma njezinog tajnika Zorislava Lukića, vjerujemo da će i u budućnosti još biti dosta riječi. Sama činjenica da se s pravopisom koji je pripreman daleko od očiju javnosti ide gotovo izravno iz tiskare na kioske Tiska pokazuje kako je vodstvo Matice hrvatske sve kritičare odlučilo preduhitriti stavljajući ih pred gotov čin. To naravno ne znači da mi ne ćemo pratiti zbivanja oko Hrvatskog pravopisa Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića, kada prva stručna mišljenja o do sada nedostupnom tekstu ugledaju svjetlo dana.

Detalji

Objavljeno: 12. lipnja 2007.

Uz današnju najavu tribine Hrvatskog kulturnog društva "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?" donosimo i dva priloga usko vezana uz jezična pitanja. Prvi, odnosno ovaj prilog, se odnosi na nedavno usvojeni tekst HAZU-a, "Položaj hrvatskoga u europskim integracijama", dok se drugi (donji) prilog odnosi na novi Hrvatski pravopis koji je izdala Matica hrvatska. Osim Hinine vijesti o HAZU-ovoj izjavi u svezi hrvatskog jezika, ovdje u nastavku donosimo i komentar koji je na ovu temu objavilo Hrvatsko slovo. Iz Hinine vijesti izdvajamo: "Predsjedništvo HAZU ističe kako zabrinjava što se ni na jednom sveučilištu nekadašnje tzv. slobodne Europe hrvatski jezik i književnost ne mogu studirati bez prisilnog braka sa srpskim ili bosanskim".

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2007.

IKA je donijela izvještaj o euharistijskom slavlju kojeg je predvodio 9. lipnja zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u povodu 320. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom Hrvatske: "Kardinal Bozanić u homiliji je podsjetio na odluku Hrvatskoga Sabora iz 1687. godine kojom je Sabor sv. Josipa izabrao za zaštitnika hrvatskog naroda i naše Domovine i proglas naših biskupa o tristotoj obljetnici te odluke, kojim je svetište sv. Josipa na Dubovcu u Karlovcu proglašeno nacionalnim svetištem. S obzirom da je sv. Josip zaštitnik naše Domovine ali i Hrvatskoga sabora, kardinal je uputio poziv zastupnicima da, svjesni svoje ozbiljne društvene odgovornosti, uvijek rade po ispravno oblikovanoj savjesti i da donose i podržavaju zakone nadahnute i utemeljene na vrednotama ljudske naravi, u skladu s duhovnom tradicijom hrvatskoga naroda.". Iako je sv. Josip proglašen zaštitnikom Hrvatske odlukom Sabora 1687., kako doznajemo, misi je nazočio samo jedan od saborskih zastupnika - Vlado Jelkovac iz Karlovca. U nastavku donosimo homiliju kardinala Josipa Bozanića i slike sa subotnjeg okupljanja.

Detalji

Objavljeno: 09. lipnja 2007.

Rijetko se dogodi da neko znanstveno otkriće postane svjetska vijest, no to se upravo dogodilo jučer kada je objavljeno kako je uspio pokus bežičnog prijenosa energije na udaljenosti od dva metra za rad žarulje od 60 W. Pri tome posebno veseli činjenica da je pokus izvela grupa koju vodi Hrvat Marin Soljačić, koji se nakon mature u zagrebačkom MIOC-u (danas XV gimnazija) zaputio na američki MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). Tamo je završio dva studija, elektrotehniku i fiziku, a doktorirao iz fizike 2000. godine. Medijski interes pokrenuo je rad pod nazivom "Bežični prijenos energije preko jako međudjelujućih magnetskih rezonancija" koji je 7. lipnja objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Science. Princip na kojem se temelji prijenos energije preko magnetskog polja ima analogija s radom transformatora, a može se lako shvatiti iz slike koju prenosimo iz Jutarnjeg lista zajedno s razgovorom koji je Marin Soljačić dao za taj dnevnik.

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2007.

U utorak 5. lipnja je u potpuno ispunjenoj župnoj dvorani sv. Blaža u Zagrebu predstavljena knjiga Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku?". Knjiga je izdana povodom 320. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, po odluci Hrvatskog sabora 9. i l0. lipnja 1687. godine. Multimedijalno predstavljanje profesionalno i dojmljivo je vodila Lejdi Oreb, urednica i voditeljica HTV-a, a knjigu su predstavile hrvatska lobistica iz Toronta Valentina Krčmar i književnica Nevenka Nekić. Monografija "Voliš li Hrvatsku?" tiskana na kvalitetnom papiru i opremljena s 160 kolor fotografija na 230 stranica ustvari je zbirka putopisnih zapisa i nacionalnih pitanja. Na omotu knjige stoji kako autor tekstom i fotografijama, putujući od Prevlake do Iloka bilježi zapažanja, koja mediji u slobodnoj Hrvatskoj zapostavljaju, a školski udžbenici prešućuju. Knjiga također upozorava na još uvijek nedovoljno poznavanje povijesnih uzroka i posljedica o mučeništvu i stradanju hrvatskog naroda.

Detalji

Objavljeno: 03. lipnja 2007.

U kulturno informativnom centru u Zagrebu, 25. svibnja 2007. prikazan je film "Čuvari mrtvih sela". Režiju potpisuje Miroslav Mikuljan, a scenaristica je Marija Peakić Mikuljan. Snimljen u sjetnom, lirskom tonu, film uz romantičan prikaz ukazuje na tužnu istinu o napuštenim selima Žumberka. Naime, istražujući prirodne ljepote ovog bisera kontinentalne Hrvatske, supružnici Mikuljan otkrili su i onu tamniju stranu žumberačke povijesti - siromaštvo, progoni stanovništva, zločini u doba komunizma. Sve je to dovelo je do pogubnih posljedica. Tako, iako se čini gotovo nemogućim, svega četrdesetak kilometara od Zagreba postoji neki sasvim drugi svijet, svijet napuštenih sela. U negdašnjim selima danas stanuje tek pokoji stanovnik. Napuštene kuće skrivaju i po nekoliko desetljeća samoće i tišine, a jedino ih oživljavaju- pisma, pisma koja isčitavaju tešku sudbinu Žumberčana po svijetu. Upravo su ona poslužila kao  glavno nadahnuće za film u kojem slike praznih kuća upotpunjuju čitanim pismima. Time je na vrlo upečatljiv način skrenuta pozornost na šokantno demografsko propadanje Žumberka. U nastavku donosimo kratko prepričani sadržaj filma koji je napisala Marija Peakić Mikuljan.