Ivo Banac Iz Jutarnjeg lista prenosimo crticu o intervjuu kojeg je za Radio 101 dao saborski zastupnik Ivo Banac. Izdvajamo mišljenje gospodina Banca, koji se nikako ne bi mogao svrstati među "simpatizere poraženih snaga iz 2. svjetskog rata" o uklanjanju Josipa Broza Tita iz naziva ulica i trgova u Republici Hrvatskoj. Banac uspoređuje Tita sa Staljinom, čije se ime više ne nalazi na zemljovidima država ili planovima gradova, iako i Staljin ima zasluga u borbi protiv fašizma. 
Add a comment Add a comment        
 

 
Voliš li Hrvatsku U Bjelovaru, u tamošnjem Domu kulture, je 21. rujna održano predstavljanje knjige Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku".  Predstavljanje knjige domoljubnim je pjesmama pratilo HORKUD "Golub" Bjelovar, a o knjizi su govorili Jasna Gambiroža, predsjednica Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika te Nenad Piskač, glavni urednik Hrvatskog slova. Piskač je između ostalog naglasio: "Najnoviji naslov Damira Borovčaka tiskan je u povodu 320. obljetnice jednoglasne odluke Hrvatskog sabora (9. i 10. lipnja 1687.) o tomu da Sv. Josip postaje posebnim zaštitnikom Kraljevine Hrvatske. Borovčak je od Prevlake do Iloka putovao, zapažao i bilježio perom putopisne impresije uvezujući ih s našim poznatim i nepoznatim nacionalnim pitanjima. Bogato kazalo naselja i lokaliteta s priloženim zemljovidom na kraju knjige svjedoče da nijedan dio Lijepe naše nije ostao izvan njegova vidokruga. Cilj njegovih putopisnih hodočašća jest afirmirati hrvatske nacionalne vrijednosti, koje se "godinama smišljeno rastaču i ruše" (D. Borovčak), ali i upozoriti na niz nelogičnosti koje smo, ne samo po navici, prenijeli iz SFRJ u RH. U bogatom slikovnom materijalu pronaći ćemo stećke iz okolice Lovreća i kamen s groba sv. Petra koji je papa Ivan Pavao II. poslao za ugradnju u crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu, predstavnike hrvatske vojske na hodočašću u Lurdu i četničke grafite na Prevlaci, dvorce Hrvatskoga zagorja i nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, foto zapis iz Donjih Mosti – gdje su Srbi započeli ratne zločine već 8. travnja 1941. i Maclja gdje je pokopano 1163 jugokomunističkih žrtava… Teme se protežu iz daleke nacionalne prošlosti, preko Drugoga svjetskoga rata pa do Domovinskog rata za slobodnu i suverenu Hrvatsku, a sve su stavljene u kontekst postkomunističke hrvatske države. Baš njoj Borovčak šalje svoje poruke i upozorenja, kao da želi reći: Poštujte naše nacionalne znakove, da nam se tragična povijest ne ponovi".
Add a comment Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanIz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića u kojem komentira neodgovarajuću kvalitetu pojedinih novoizašlih povijesnih udžbenika za osnovnoškolce. Autor ističe potpuno neprimjeren način obrade tematike Domovinskog rata, navodeći za primjer povijesni udžbenik Vesne Đurić u izdanju Profila, za osmi razred. "Na koji je način obrađen hrvatski Domovinski rat? U poglavlju «Domovinski rat» (str. 160) autorica uči djecu kako «nije lako odrediti datum početka Domovinskog rata»!? A od završetka srpske agresije i pobjede Hrvata i Hrvatske, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, prošlo je jedanaest godina! «Neki smatraju da je to bilo u ljeto 1990. kada je započela 'balvan revolucija', dok drugi da je to bilo u proljeće 1991., kada su pobunjeni Srbi i JNA okupirali Plitvice, kojom prilikom je poginuo jedan hrvatski policajac» - piše autorica. Kako se zove taj poginuli hrvatski policajac, junak hrvatskog Domovinskog rata, Đurić ne navodi, odnosno to, po njoj, učenici završnih razreda osnovne škole ne trebaju znati. U vrijeme kad je ona učila povijest vjerojatno je dobro znala tko je bio Boško Buha ili Nada Dimić. No, da podsjetimo autoricu, taj poginuli hrvatski policajac, kojeg ona prešućuje i marginalizira, ima svoje ime i prezime – Josip Jović! Dok je u ovom udžbeniku relativno zadovoljavajuće obrađena uloga i značaj Josipa Broza Tita u vrijeme 2. svjetskog rat, ali i nakon njega, dakako nigdje ga se ni za šta ne okrivljuje, o prvom hrvatskom predsjedniku i vojskovođi, pobjedniku u ratu, dr. Franji Tuđmanu, učenici ne mogu saznati gotovo ništa".

Add a comment Add a comment        
 

 
Dr.sc. Tomislav Domazet LošoIvica Luetić u tjedniku Fokus piše o tome kako je u Splitu, od 3. do 7. rujna 2007., održana Konferencija o forenzičnoj genetici i molekularnoj antropologiji na kojoj je nastupilo 30 vodećih svjetskih forenzičara i genetičara i oko 400 sudionika iz 40 zemalja. Među njima svojim se radom posebice istaknuo mladi hrvatski znanstvenik dr.sc. Tomislav Domazet Lošo. Na kogresu je predstavio novu teoriju "genomske filostratigrafije" koja se temelji na postavkama kako je «u genima svakoga živog organizma zapisana cijela evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada» te čijom je primjenom moguće «rekonstruirati što se događalo i prije milijardu godina ili 500 milijuna godina». Ovim se uspjehom Hrvatska još jednom potvrdila kao zemlja znanja koja iako sa skromnijim sredstvima može parirati svjetskim silama na području znanosti, što i dokazuju brojna otkrića i postignuća hrvatskih znanstvenika, poput ovog spomenutog.
Add a comment Add a comment        
 

 
knjiga o BiH Koncem kolovoza ove godine, izdavačka kuća Scarecrow, član poznate izdavačkog poduzeća Rowman & Littlefield Publishing Group, tiskala je drugo i prošireno izdanje Povijesnog rječnika Bosne i Hercegovine, kojeg je napisao Dr. Ante Čuvalo iz Chicaga, priznati stručnjak u pitanjima prošlosti i sadašnjosti Bosne i Hercegovine. U promidžbenom materijalu izdavač knjige naglašuje slijedeće: "Različitost je odvajkada bila u srži Bosne i Hercegovina. Čak i njezino ime i geografska struktura zemlje ukazuju na njezinu temeljnu heterogenost. Srednjovjekovna bosanska država nije nikada uživala trajno političko i ideološko jedinstvo. Njezine feudalne, regionalne i vjerske pukotine razvlačile su je po šavovima višestrano. Nadalje, radi zemljopisnog smještaja i povijesnih hirova tri velike religijske i kulturne tradicije (katoličanstvo, islam i pravoslavlje) postali su sustanari u ovoj maloj balkanskoj zemlji."
Add a comment Add a comment        
 

 
Rječnik srpskog jezika I dok su u vrijeme Jugoslavije istočni susjedi težili Hrvatskoj nametnuti, jedan, "srpsko-hrvatski" jezik, vremena su se promijenila. Ovakav pristup jezičnom pitanju danas se u Hrvatskoj najglasnije čuje iz krugova vezanih uz administraciju Europske Unije koji bi slično kao i trenutno Haaški sud rado umjesto dva jezika, hrvatskog i srpskog, prakticirali nekakav neodređeni "srpsko-hrvatski". Ova ideja pravda se navodnim uštedama na administrativnoj razini, no istovremeno nikome ne pada na pamet primjerice postaviti pitanje enormnih troškova koje stvaraju brojni haaški činovnici, i koji zasigurno višestruko prebacuju uštede uporabom "srpsko-hrvatskog" jezika. A da su se razmišljanja o "srpsko-hrvatskom" jeziku odista promijenila naspram jugoslavenskih vremena svjedoči članak i u banjalučkom Glasu Srpske u kojem se obrađuje tema pojačane prisutnosti "kroatizama" u srpskom jeziku u Republici Srpskoj. Ova pojava povezuje se uz dominaciju "hrvatskih TV kuća, posebno u zapadnom dijelu RS gdje se programi iz Hrvatske mogu pratiti posredstvom zemaljskih odašiljača". S tim u svezi banjalučki intelektualac Predrag Lazarević ustvrdio je kako »srpska politika, za razliku od hrvatske, nikada nije znala cijeniti značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta«. Prije bi se reklo kako ona to do hrvatskog osamostaljenja jednostavno nije morala, budući da je jezična politika u Jugoslaviji bila vođena prvenstveno u skladu sa srpskim težnjama za dominacijom. S druge strane, to ne znači da u samoj pažnji prema očuvanju srpskog jezika za koju se zalaže Predrag Lazarević ima ičeg spornog. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
informatika olimpijada Jučer je u kasnim popodnevnim satima završena Informatička olimpijada koja se od 15. kolovoza održavala u Zagrebu. Prva olimpijada takve vrste održana je 1989. godine u Bugarskoj, dok će sljedeće godine domaćin mladim informatičarima iz cijelog svijeta biti Egipat. Već smo pisali o značajnim i hvalevrijednim uspjesima mladih Hrvata na natjecanjima u mnogim znanstvenim disciplinama, a poglavito o informatičarima koji su svoje znanje na najbolji mogući način prezentirali i ovog puta, osvojivši ukupno 6 medalja. Fascinira količina umijeća i sposobnosti te iznad svega kontinuitet u postizanju odličnih rezultata usprkos mnogim problemima s kojima se susrećemo u hrvatskom obrazovnom sustavu.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ljudevit Jonke Ovih se dana obilježava stota obljetnica rođenja velikog hrvatskog jezikoslovca Ljudevita Jonke. Akademik Stjepan Damjanović u svojem nas članku, u Hrvatskom slovu, provodi kroz život i djelo Ljudevita Jonke ističući njegovu dosljednost u proučavanju hrvatskog jezika te naglašavajući njegovu upornu borbu za pravo hrvatskoga naroda na vlastiti jezik i pravo tog jezika na ravnopravan društveni položaj. Time je zasluženo stekao ugled iznimnog učitelja i branitelja hrvatskoga jezika. Ovdje izdvajamo zanimljivu crticu iz njegovih profesorskih dana kada je, umjesto predviđenog predavanja, studentima približio sadržaj i ideju «Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika» koja je tih dana bila objavljena: «Prekinuo je predavanje i rekao: "Nemirni ste. Pretpostavljam da biste htjeli da vam govorim o nečem drugom. Tko želi neka napiše pitanje na koje bi htio dobiti odgovor i neka mi donese. Nemojte se potpisivati." Pitanja je bilo puno, sva su se ticala Deklaracije, a Profesor je odgovorio na svako i onda pred nama iskidao naše papiriće s pitanjima i zapalio ih. Nitko nikada ne će znati tko je što pitao, svu odgovornost je taj čestiti čovjek preuzeo na sebe. Nije pritom izgovorio ni jednu jedinu riječ kojom bi naglasio hrabrost svojega čina.»
Add a comment Add a comment        
 

 
Gašpar Bolković PikNaš član, Gašpar Bolković Pik, jedan od posebno zanimljivih hrvatskih kolorista, rođen je u Rabu 19. svibnja 1929.. Akademiju likovnih umjetnosti završava 1951., a 1957. priređuje svoju prvu samostalnu izložbu u Zagrebu, te ih od tada niže u raznim gradovima: Rabu, Beogradu, Dortmundu, San Marinu, Berlinu, Bruxellesu, Parizu i drugdje. U Ravensburg se seli 1967. i od tada živi i radi u Njemačkoj. No, time samo raste slikareva povezanost s Domovinom. Kroz njegova djela provlače se motivi mediterana, južnjačke energije, ljubavi prema gradu, moru, zavičaju. Svoje viđenje agresije na Hrvatsku Bolković oslikava ciklusom potresnih slika "Ecce homo", istodobno organizirajući konvoje humanitarne pomoći. Ta silna angažiranost u prikupljanju i prevoženju humanitarne pomoći odrazila se na njegovo zdravlje, prvo je doživio srčani, a nedugo poslije i moždani udar, pri čemu mu je lijeva strana ostala oduzeta. U tvrdoglavoj želji za oporavkom, neprekidno slika, vježbajući i na taj način lijevu ruku, te iz tog razdoblja nastaje izvanredan ciklus "Vježbe za lijevu ruku". U razgovoru za Hrvatsko slovo (broj 639) povodom održane izložbe u Klovićevim dvorima, Gašpar Bolković Pik govori o svom stvaralačkom vijeku te o konačno ispunjenoj želji: "biti primljen i priznat na našoj likovnoj sceni kao hrvatski slikar".
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Sub, 15-02-2025, 08:20:50

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.