Uz današnju najavu tribine Hrvatskog kulturnog društva "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?" donosimo i dva priloga usko vezana uz jezična pitanja. Prvi, odnosno ovaj prilog, se odnosi na nedavno usvojeni tekst HAZU-a, "Položaj hrvatskoga u europskim integracijama", dok se drugi (donji) prilog odnosi na novi Hrvatski pravopis koji je izdala Matica hrvatska. Osim Hinine vijesti o HAZU-ovoj izjavi u svezi hrvatskog jezika, ovdje u nastavku donosimo i komentar koji je na ovu temu objavilo Hrvatsko slovo. Iz Hinine vijesti izdvajamo: "Predsjedništvo HAZU ističe kako zabrinjava što se ni na jednom sveučilištu nekadašnje tzv. slobodne Europe hrvatski jezik i književnost ne mogu studirati bez prisilnog braka sa srpskim ili bosanskim".

 

 

IKA je donijela izvještaj o euharistijskom slavlju kojeg je predvodio 9. lipnja zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u povodu 320. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom Hrvatske: "Kardinal Bozanić u homiliji je podsjetio na odluku Hrvatskoga Sabora iz 1687. godine kojom je Sabor sv. Josipa izabrao za zaštitnika hrvatskog naroda i naše Domovine i proglas naših biskupa o tristotoj obljetnici te odluke, kojim je svetište sv. Josipa na Dubovcu u Karlovcu proglašeno nacionalnim svetištem. S obzirom da je sv. Josip zaštitnik naše Domovine ali i Hrvatskoga sabora, kardinal je uputio poziv zastupnicima da, svjesni svoje ozbiljne društvene odgovornosti, uvijek rade po ispravno oblikovanoj savjesti i da donose i podržavaju zakone nadahnute i utemeljene na vrednotama ljudske naravi, u skladu s duhovnom tradicijom hrvatskoga naroda.". Iako je sv. Josip proglašen zaštitnikom Hrvatske odlukom Sabora 1687., kako doznajemo, misi je nazočio samo jedan od saborskih zastupnika - Vlado Jelkovac iz Karlovca. U nastavku donosimo homiliju kardinala Josipa Bozanića i slike sa subotnjeg okupljanja.

 

 

Rijetko se dogodi da neko znanstveno otkriće postane svjetska vijest, no to se upravo dogodilo jučer kada je objavljeno kako je uspio pokus bežičnog prijenosa energije na udaljenosti od dva metra za rad žarulje od 60 W. Pri tome posebno veseli činjenica da je pokus izvela grupa koju vodi Hrvat Marin Soljačić, koji se nakon mature u zagrebačkom MIOC-u (danas XV gimnazija) zaputio na američki MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). Tamo je završio dva studija, elektrotehniku i fiziku, a doktorirao iz fizike 2000. godine. Medijski interes pokrenuo je rad pod nazivom "Bežični prijenos energije preko jako međudjelujućih magnetskih rezonancija" koji je 7. lipnja objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Science. Princip na kojem se temelji prijenos energije preko magnetskog polja ima analogija s radom transformatora, a može se lako shvatiti iz slike koju prenosimo iz Jutarnjeg lista zajedno s razgovorom koji je Marin Soljačić dao za taj dnevnik.

 

 

U utorak 5. lipnja je u potpuno ispunjenoj župnoj dvorani sv. Blaža u Zagrebu predstavljena knjiga Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku?". Knjiga je izdana povodom 320. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, po odluci Hrvatskog sabora 9. i l0. lipnja 1687. godine. Multimedijalno predstavljanje profesionalno i dojmljivo je vodila Lejdi Oreb, urednica i voditeljica HTV-a, a knjigu su predstavile hrvatska lobistica iz Toronta Valentina Krčmar i književnica Nevenka Nekić. Monografija "Voliš li Hrvatsku?" tiskana na kvalitetnom papiru i opremljena s 160 kolor fotografija na 230 stranica ustvari je zbirka putopisnih zapisa i nacionalnih pitanja. Na omotu knjige stoji kako autor tekstom i fotografijama, putujući od Prevlake do Iloka bilježi zapažanja, koja mediji u slobodnoj Hrvatskoj zapostavljaju, a školski udžbenici prešućuju. Knjiga također upozorava na još uvijek nedovoljno poznavanje povijesnih uzroka i posljedica o mučeništvu i stradanju hrvatskog naroda.

 

 

U kulturno informativnom centru u Zagrebu, 25. svibnja 2007. prikazan je film "Čuvari mrtvih sela". Režiju potpisuje Miroslav Mikuljan, a scenaristica je Marija Peakić Mikuljan. Snimljen u sjetnom, lirskom tonu, film uz romantičan prikaz ukazuje na tužnu istinu o napuštenim selima Žumberka. Naime, istražujući prirodne ljepote ovog bisera kontinentalne Hrvatske, supružnici Mikuljan otkrili su i onu tamniju stranu žumberačke povijesti - siromaštvo, progoni stanovništva, zločini u doba komunizma. Sve je to dovelo je do pogubnih posljedica. Tako, iako se čini gotovo nemogućim, svega četrdesetak kilometara od Zagreba postoji neki sasvim drugi svijet, svijet napuštenih sela. U negdašnjim selima danas stanuje tek pokoji stanovnik. Napuštene kuće skrivaju i po nekoliko desetljeća samoće i tišine, a jedino ih oživljavaju- pisma, pisma koja isčitavaju tešku sudbinu Žumberčana po svijetu. Upravo su ona poslužila kao  glavno nadahnuće za film u kojem slike praznih kuća upotpunjuju čitanim pismima. Time je na vrlo upečatljiv način skrenuta pozornost na šokantno demografsko propadanje Žumberka. U nastavku donosimo kratko prepričani sadržaj filma koji je napisala Marija Peakić Mikuljan.

 

 

Iz tjednika Fokus prenosimo vijest da je ovih dana predstavljena knjiga "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima - 11. siječnja 1972. - 10. lipnja 1990", koju je napisao Milan Vuković, član Hrvatskog kulturnog vijeća. Tom prilikom Vuković je naglasio "kako su procesi protiv dr. Tuđmana bili montirani i isključivo su bili vođeni zbog njegova stručnog, znanstvenog i političkog nastojanja na potrebi ostvarenja prava hrvatskog naroda na samostalnu hrvatsku državu. Tako je Tuđman bio dva puta zatvaran i dva puta je protiv njega podizana optužnica, na temelju kojih je dva puta osuđen na zatvorsku kaznu. U knjizi se nalazi i izvješće Sekretarijata javne sigurnosti iz 1972. u kojem se navode razne adrese, knjige, pisma, rukopisi i popisi osoba koje su Tuđmanu čestitali novu 1971. godinu.".

 

 

Ovih dana iz tiska izlazi knjiga Slavena Letice "Let iznad kukavičjeg gnijezda" o čemu je obavijestio nakladnik "Jesenski & Turk“. U ovoj knjizi obrađen je niz pitanja koji posebno privlače hrvatsku javnost: "Autor u knjizi ruši mit o "200 bogatih hrvatskih obitelji". Preciznim podacima pokazuje kako je u nas svega 50 bogatih obitelji koje imaju imovinu vrijedno oko 3,5 milijardi eura. Istodobno, strani vlasnici "hrvatskih" banaka imaju bogatstvo koje trenutno vrijedi više od 40 milijardi eura... Čitatelj tako može doznati tko je odgovoran što je naš inozemni dug, koji je po okončanju "Oluje", iznosio 3 milijarde eura, do danas narastao na 31 milijardu eura..."

 

 

Večernji list donosi komentar autorice Irene Kustura o dvojbenim metodama odabira udžbenika od strane nastavnika u osnovnim školama. Iz statističkih podataka vidljivo je da najveći dio tržišta drže najjači izdavači, odnosno Školska knjiga i Profil, a za udžbenike ostalih odlučuje se iznimno malen broj nastavnika. Autori udžbenika koji su ostvarili smiješno male naklade tvrde kako se nastavnici odlučuju za one izdavače koji im uz svoje udžbenike mogu ponuditi beneficije poput klimatiziranih prostora, računala i ostale primamljive tehničke opreme. No, i usprkos posvemašnjom neredu koji se širi hrvatskim obrazovnim sustavom, još uvijek ima nastavnika i učenika koji su u stanju postići velike uspjehe. Naime, Hina izvještava o ponovnom trijumfu mladih informatičara zagrebačke 5. gimnazije na američkom ACSL natjecanju, održanom prošle subote pokraj Houstona...