Detalji

Objavljeno: 22. listopada 2007.

Naklada Tusculum i Udruga za potporu bačkim Hrvatima  pozivaju Vas na predstavljanje zbirke poezije Petra Frane Bašića (Cape Town, Južna Afrika) pod naslovom Svilene siluete. Predstavljanje će se održati u petak 26. listopada, u 17.30 sati, u Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“, Preradovićeva 5, Zagreb. Knjigu predstavljaju: Naco Zelić -  u ime Udruge za potporu bačkim Hrvatima, Zvonko Pandžić - u ime nakladnika, Sanja Vulić kao urednica knjige i novopokrenute biblioteke „Hrvatska književnost u inozemstvu“, Robert Hajszan (Gradišće u Austriji) kao recenzent, i autor Petar Frano Bašić. Promocija zbirke poezije Svilene siluete također će biti održana i u Splitu, u organizaciji Naklade Tusculum i Hrvatske Matice iseljenika, Split, u ponedjeljak 29. listopada, u 19 sati u Književnom krugu Split, Ispod ure 3.

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2007.

Detalji

Objavljeno: 05. listopada 2007.

Kao što smo bili najavili, u Zagrebu je u utorak 25. rujna 2007. javnosti predstavljena nova knjiga o Josipu Brozu Titu, mladog hrvatskog autora Jure Vujića, povratnika iz Francuske. O knjizi „Trg Maršala Tita-mitovi i realnosti titoizma“ su govorili dr. Zdravko Tomac, dr. Josip Jurčević, ing. Đuro Perica, g. Ivo Butković u ime nakladnika, a završnu riječ je održao autor Jure Vujić. U nastavku donosimo osvrt na knjigu, iz kojeg izdvajamo zaključak: "Ono što francuski filozof Paul Ricoeur naziva „rad pamćenja“ zahtijeva proces de-mitologizacije titoizma (politološke, sociološke, psihološke naravi) nužan za obnovu hrvatskog društva, jer upravo mitologizacija i mistifikacija s održavanjem određenih predrasuda u javnosti održavaju rezidualni komunistički mentalni sklop. Zbog nedostatka navedenog „rada pamćenja“ hrvatski će narod i dalje možda patiti od „viška povijesti“."

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2007.

Pisali smo o promociji drugog izdanja knjige "Vladari svijeta", katoličkog laika Mladena Lojkića. Knjiga je izdana prošle godine, no tek je danas, nakon objavljivanja drugog, dopunjenog izdanja, doživjela promociju u Daruvaru - autorovom rodnom gradu.. Prvo izdanje knjige iako nije praćeno velikom pompom brzo je rasprodano, a na osnovu odličnog odjeka i povoljnih recenzija, objavljeno je i drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Kako je prenio Radio Daruvar, promocija je održana u subotu, 29. rujna u dvorani pastoralnog centra, a o njoj su govorili katolički publicist i analitičar Damir Borovčak, pater Vatroslav Halambek, profesor Nedjeljko Kujundžić i autor Mladen Lojkić. Goste je pozdravio daruvarski župnik velečasni Branko Gelemanović, a na orguljama je svirao i pjevao dr Željko Rendić. Katolička crkva je najveća prepreka vladarima svijeta u namjeri da uspostave Vladari svijetanovi poredak, a ova knjiga razotkriva tu urotu i govori o tome kako jojse suprotstaviti, i to inženjerskom preciznošću, što nije pošlo za rukom povjesničarima, rekao je Damir Borovčak, dodajući kako je masovna zabluda teza da crkva i vjernici ne trebaju sudjelovati u politici. Upravo, suprotno, vjernici imaju obvezu suprotstaviti se zakonima koji su potiv ljudskog života, rekao je.

Detalji

Objavljeno: 01. listopada 2007.

Iz Jutarnjeg lista prenosimo crticu o intervjuu kojeg je za Radio 101 dao saborski zastupnik Ivo Banac. Izdvajamo mišljenje gospodina Banca, koji se nikako ne bi mogao svrstati među "simpatizere poraženih snaga iz 2. svjetskog rata" o uklanjanju Josipa Broza Tita iz naziva ulica i trgova u Republici Hrvatskoj. Banac uspoređuje Tita sa Staljinom, čije se ime više ne nalazi na zemljovidima država ili planovima gradova, iako i Staljin ima zasluga u borbi protiv fašizma. 

Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2007.

U Bjelovaru, u tamošnjem Domu kulture, je 21. rujna održano predstavljanje knjige Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku".  Predstavljanje knjige domoljubnim je pjesmama pratilo HORKUD "Golub" Bjelovar, a o knjizi su govorili Jasna Gambiroža, predsjednica Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika te Nenad Piskač, glavni urednik Hrvatskog slova. Piskač je između ostalog naglasio: "Najnoviji naslov Damira Borovčaka tiskan je u povodu 320. obljetnice jednoglasne odluke Hrvatskog sabora (9. i 10. lipnja 1687.) o tomu da Sv. Josip postaje posebnim zaštitnikom Kraljevine Hrvatske. Borovčak je od Prevlake do Iloka putovao, zapažao i bilježio perom putopisne impresije uvezujući ih s našim poznatim i nepoznatim nacionalnim pitanjima. Bogato kazalo naselja i lokaliteta s priloženim zemljovidom na kraju knjige svjedoče da nijedan dio Lijepe naše nije ostao izvan njegova vidokruga. Cilj njegovih putopisnih hodočašća jest afirmirati hrvatske nacionalne vrijednosti, koje se "godinama smišljeno rastaču i ruše" (D. Borovčak), ali i upozoriti na niz nelogičnosti koje smo, ne samo po navici, prenijeli iz SFRJ u RH. U bogatom slikovnom materijalu pronaći ćemo stećke iz okolice Lovreća i kamen s groba sv. Petra koji je papa Ivan Pavao II. poslao za ugradnju u crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu, predstavnike hrvatske vojske na hodočašću u Lurdu i četničke grafite na Prevlaci, dvorce Hrvatskoga zagorja i nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, foto zapis iz Donjih Mosti – gdje su Srbi započeli ratne zločine već 8. travnja 1941. i Maclja gdje je pokopano 1163 jugokomunističkih žrtava… Teme se protežu iz daleke nacionalne prošlosti, preko Drugoga svjetskoga rata pa do Domovinskog rata za slobodnu i suverenu Hrvatsku, a sve su stavljene u kontekst postkomunističke hrvatske države. Baš njoj Borovčak šalje svoje poruke i upozorenja, kao da želi reći: Poštujte naše nacionalne znakove, da nam se tragična povijest ne ponovi".

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića u kojem komentira neodgovarajuću kvalitetu pojedinih novoizašlih povijesnih udžbenika za osnovnoškolce. Autor ističe potpuno neprimjeren način obrade tematike Domovinskog rata, navodeći za primjer povijesni udžbenik Vesne Đurić u izdanju Profila, za osmi razred. "Na koji je način obrađen hrvatski Domovinski rat? U poglavlju «Domovinski rat» (str. 160) autorica uči djecu kako «nije lako odrediti datum početka Domovinskog rata»!? A od završetka srpske agresije i pobjede Hrvata i Hrvatske, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, prošlo je jedanaest godina! «Neki smatraju da je to bilo u ljeto 1990. kada je započela 'balvan revolucija', dok drugi da je to bilo u proljeće 1991., kada su pobunjeni Srbi i JNA okupirali Plitvice, kojom prilikom je poginuo jedan hrvatski policajac» - piše autorica. Kako se zove taj poginuli hrvatski policajac, junak hrvatskog Domovinskog rata, Đurić ne navodi, odnosno to, po njoj, učenici završnih razreda osnovne škole ne trebaju znati. U vrijeme kad je ona učila povijest vjerojatno je dobro znala tko je bio Boško Buha ili Nada Dimić. No, da podsjetimo autoricu, taj poginuli hrvatski policajac, kojeg ona prešućuje i marginalizira, ima svoje ime i prezime – Josip Jović! Dok je u ovom udžbeniku relativno zadovoljavajuće obrađena uloga i značaj Josipa Broza Tita u vrijeme 2. svjetskog rat, ali i nakon njega, dakako nigdje ga se ni za šta ne okrivljuje, o prvom hrvatskom predsjedniku i vojskovođi, pobjedniku u ratu, dr. Franji Tuđmanu, učenici ne mogu saznati gotovo ništa".

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

Ivica Luetić u tjedniku Fokus piše o tome kako je u Splitu, od 3. do 7. rujna 2007., održana Konferencija o forenzičnoj genetici i molekularnoj antropologiji na kojoj je nastupilo 30 vodećih svjetskih forenzičara i genetičara i oko 400 sudionika iz 40 zemalja. Među njima svojim se radom posebice istaknuo mladi hrvatski znanstvenik dr.sc. Tomislav Domazet Lošo. Na kogresu je predstavio novu teoriju "genomske filostratigrafije" koja se temelji na postavkama kako je «u genima svakoga živog organizma zapisana cijela evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada» te čijom je primjenom moguće «rekonstruirati što se događalo i prije milijardu godina ili 500 milijuna godina». Ovim se uspjehom Hrvatska još jednom potvrdila kao zemlja znanja koja iako sa skromnijim sredstvima može parirati svjetskim silama na području znanosti, što i dokazuju brojna otkrića i postignuća hrvatskih znanstvenika, poput ovog spomenutog.