Dokumentarni film filmskoga i TV redatelja i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Miroslava Mikuljana "Sam", o čijoj smo nedavnoj premijeri u kinu Europa posebno izvijestili [Premijera dokumentarnoga filma "Sam"], doživio je nažalost istu sudbinu kao i dokumentarac "Treći pohod" novinarke Višnje Starešine. Naime, zbog neshvatljivih i diskutabilnih kriterija prema kojima se radio odabir filmova za ovogodišnje Dane hrvatskog filma koji se od 25. do 30. ožujka održavaju u Zagrebu, oba dokumentarca nisu uvrštena u program. S tim u svezi donosimo prosvjed Miroslava Mikuljana, iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Ovim prosvjedom pridružujem se brojnim hrvatskim autorima i kritičarima koji su digli svoj glas zbog neshvatljivih odluka ovogodišnje selektorice za dokumentarni film na Danima hrvatskog filma, a koji će se održati u Zagrebu od 25. do 30. ožujka. Naime, ovogodišnja selektorica, gospođa Nana Šojlev (inače djelatnica HTV i dugogodišnja redateljica “Latinice”) pedantno je iz konkurencije istrijebila većinu značajnih imena u hrvatskom dokumentarnom filmu. Tako je, izbačen, odbačen ili uklonjen od festivalske javnosti i moj ovogodišnji dokumentarac pod naslovom “S A M“. Pažljivo sam proučio izjave gospođe Šojlev o kriterijima što ih je izabrala kao pripomoć, odnosno stručni temelj u odabiru ovogodišnjih filmova za konkurenciju na Danima hrvatskog filma. Što je, dakle, našu selektoricu vodilo u njezinu prosuđivanju i ocjenjivanju?".

 

 

Knjiga "Eseiji i osvrti" deseta je knjiga Milana Vukovića, čovjeka kojega i ne treba posebno predstavljati, jer je poznat hrvatskoj javnosti kao pravnik i branitelj optuženih u komunističko doba, te zatim predsjednik Vrhovnoga suda u modernoj hrvatskoj državi i napokon član Ustavnoga suda do nedavnoga umirovljenja 2007. godine. I onima koji to ne znaju, Vuković je poznat iz filma "Gospa" Jakova Sedlara, u kojemu je lik hrvatskoga pravnika tumačio britanski glumac Michael York. To je, ukratko, karijera jedne doista iznimne osobe, Dalmatinca koji je studirao u Zagrebu i zatim, 1961. otvorio odvjetnički ured, a već nekoliko godina poslije preuzeo svoju prvu obranu u kaznenom postupku protiv Bernarda Oršića iz Samobora, optuženog, između ostaloga, da je posjetio Bleiburg. U razdoblju od 25 godina Vuković je bio odvjetnik najpoznatijih naših disidenata, uključujući i dr. Franju Tuđmana, ali i njihov prijatelj, član uskoga kruga koji je subotom bistrio hrvatsku politiku u kancelariji dr. Duška Katunarića u Vinogradskoj bolnici. Zadnja velika Vukovićeva odvjetnička zadaća bila je obrana Virovitičana optuženih na Vojnom sudu u Zagrebu, obrana koja na kraju i nije bila potrebna, jer je nakon burnih demonstracija i Tuđmanove odlučnosti, JNA morala ustuknuti. Vuković se u ovoj knjizi prisjeća toga vremena zbog mnogima nepoznatog ili zaboravljenog podatka da je Tuđman još i u siječnju 1991. bio predmetom bavljenja Saveznog državnog tužitelja u Beogradu.(H. Hitrec)

 

 

Gral film u suradnji s kinom Europa organizira i poziva na premijeru dokumentarnoga filma "Sam", redatelja Miroslava Mikuljana i scenaristice Marije Peakić Mikuljan, članova Hrvatskoga kulturnog vijeća. Premijera će se održati u subotu, 8. ožujka 2008. godine, u 20.00 sati u kimu Europa, Varšavska ulica br.3, Zagreb. U nastavku donosimo redateljev životopis i kratki sadržaj filma popraćen s nekoliko izdvojenih zanimljivih filmskih kadrova.

 

 

Dana 24. veljače, 2008.g. u Kninu, u svečanoj dvorani Veleučilišta „ Marko Marulič „ u organizaciji Udruge Prvi hrvatski redarstvenik – Podružnice šibensko-kninske, upriličena je promocija zbirke pjesama "Sinjske ruke ljubavi" sinjske pjesnikinje Marije Vučković Vučemilović. Zbirku pjesama predstavili su kninski pjesnik, satnik Ante Nadomir Tadić-Šutra i prof. Ante Jurković, a stihove je čitala autorica Marija Vučković Vučemilović. U zbirci prevladavaju zavičajne, domoljubne i vjerske teme a ideali su joj ljubav, mir, dobrota, istinsko poštenje, vjera u Boga i moralna načela.

 

 

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora i Primorsko-goranske županije Hrvatska Uzdanica i Matica Hrvatska ogranak u Rijeci u utorak, 19. veljače 2008. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Muzejski trg 1, Rijeka otvorena je foto-izložba pod nazivom prvi hrvatski predsjednik. Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskog Sabora gosp. Luka Bebić, a govorili su: dr. Ivan Radić - predsjednik Hrvatske Uzdanice i mr. sc. Darko Deković - predsjednik Matice Hrvatske ogranak u Rijeci. Nakon otvorenja foto izložbe održalo se i službeno predstavljanje Fotomonografije “Dr. Franjo Tuđman 1990 –1999”. Izložba ostaje otvorena do 4. ožujka 2008., a može se razgledati od 9 do 13 sati osim nedjeljom i ponedjeljkom.

 

 

Donosimo predgovor za knjigu autora Zdenka Ćosića "Rat je počeo prije" koji je napisao doc. dr. sc. Ivica Lučić. Podsjećamo da će se predstavljanje spomenute knjige održati u petak 22. veljače u 18.00 sati u Matici hrvatskoj, Strossnayerov trg 4 u Zagrebu. O knjizi će govoriti: Milan Ivkošić - kolumnist Večernjega lista; prof. dr. Krešimir Ćosić - general HV-a u mirovini, Antun Abramović - povjesničar, i sam autor Zdenko Ćosić. Iz predgovora izdvajamo: "Ovo je knjiga o sukobu hrvatskog naroda i Jugoslavenske narodne armije u Pologu, na granici Mostara i Širokog Brijega, u zapadnom dijelu Hercegovine. U tom sukobu nije ispaljen ni jedan metak, nije stradao ni jedan vojnik, niti je bilo civilnih žrtava. Ipak, poražena je čitava jedna vojska zajedno sa svim što je simbolizirala: jugoslavenskim unitarizmom, komunističkim dogmatizmom i mitom o nepobjedivosti. Za jugoslavenske komuniste zapadni dio Hercegovine imao je status svojevrsne Vendee, reakcionarne i kontrarevolucionarne pokrajine koju se moralo pasivizirati, ne birajući sredstva. Više od 20.000 stradalih Hrvata Hercegovine u Drugim svjetskom ratu i poraću, komunisti su poubijali po završetku rata. Uništili su gotovo svu društvenu elitu, zajedno s fratrima profesorima čuvene gimnazije na Širokom Brijegu. U dugom poslijeratnom razdoblju terora komunisti su se ponašali tipično okupatorski. Organizirali su hajke i ubijali preživjele hrvatske vojnike, strijeljali taoce, tukli i zatvarali nepoćudne, preseljavali stanovništvo, tjerali ga na prisilan rad, plijenili mu imovinu. Vrhunac komunističkog „trijumfa“ bilo je paljenje širokobriješke samostanske knjižnice i arhiva 1947. godine."

 

 

Donosimo kratki osvrt IKA-e na u prepunoj dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije u Varaždinu u subotu 16. veljače održanu tribinu na kojoj je o temi "Moj put od ateista do vjernika" govorio prof. dr. Zdravko Tomac. Ujedno je i predstavio svoje knjige "Tuđmanizam i mesićizam" i "Moj obračun s KGB-om". "Govoreći o samoj temi tribine, istaknuo je kako čovjek ne može postojati bez vjere jer vjera čini čovjeka čovjekom, dodavši da čovjek bez vjere prestaje biti čovjekom. Kazao je kako je oduvijek bio uvjerenja da mora postojati Netko tko čovjeku daje ljubav i orijentaciju, tko je stvorio trajan sustav vrijednosti i tko kroz 10 zapovijedi rješava sukob dobra i zla u čovjeku i društvu. Naglasio je da je prije nego što mu se dogodilo obraćenje, poput mnogih drugih intelektualaca, bio svjestan svoje žudnje za spoznajom da je čovjek ponajprije duhovno biće. Dodao je da mu se dogodila Božja milost što je vjera pobijedila nevjeru u njegovom životu i srcu. Primijetio je kako je tom promjenom i spoznajom da Bog postoji prestao biti tužan čovjek koji je smatrao da je smrt kraj".

 

 

Donosimo osvrt Damira Borovčaka na knjigu autora Mladena Lojkića "Kletva kralja Zvonimira". Sam naslov djela mogao bi čitatelje uputiti na to da se knjiga bavi posve drugom tematikom, dok je ovdje zapravo riječ o autorovu istraživanju mogućih uzroka današnje kvazidemokracije u Hrvatskoj. Izdvajamo: "Rijetko u kojoj knjizi će se naći ovakav sveobuhvatni povijesni pregled o hrvatskom narodu, od pravremena do Krista i od Krista do današnjih dana, poput ovog sažetog u Kletvi kralja Zvonimira. Lojkić ukazuje na dokazano prapodrijetlo hrvatskog naroda, duboke povijesne veze između Vatikana i Hrvatske, po čemu su Hrvati posebni i različiti od ostalih europskih naroda. Glede starosti hrvatskog pisma i kršćanstva spominje se premalo poznata Lištanska ploča. Navodi se ugovor diplomatske razine s papom Ivanom IV. i Hrvatske kao samostalne europske države i prvi hrvatski ustav iz godine 753. sa Hrvatskog sabora na Duvanjskom polju, kao najstariji poznati ustav u Europi. Cijeli povijesni presijek autor vodi kroz tri poglavlja kako bi u četvrtom ukazao čitatelju na najnoviju povijest 20. stoljeća, s pogubnim utjecajima na razvoj suvremene hrvatske demokracije".