U sjeni križaŽupni ured Uzdol i udruga «Uzdoljani za svoje poginule», organiziraju predstavljanje spomenice «U sjeni križa» prigodom obilježavanja 150. obljetnice župe Uzdol. Svečano predstavljanje održat će se u Hrvatskom domu «Hercega Stjepana Kosače» u Mostaru, u srijedu 9. siječnja 2008. u 19:00 sati. «Ako ova župa i cijeli kraj nisu imali sreće biti do sada opisivani, ovo djelo vraća dug ljudima koji to nisu mogli ali i vremenima u kojima se nije smjela reći istina. Iskrena zahvalnost autorima i priređivačima jer su ovim djelom župi i svima koji su je kroz sto i pedeset godina tvorili dali najvrjednije što su mogli. Očuvali su im spomen!» - dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski jezikUz „otvoreno pismo“ člana SANU Pera Jacobsena predsjedništvu HAZU Nedavno sam saznao da časopis Književna republika već godinama redovito objavljuje „ratna izvješća“ Snježane Kordić iz njene borbe protiv svakoga koji se usudi tvrditi da postoji hrvatski jezik, a ne isključivo jedinstveni srpskohrvatski. Tomu njenomu privatnomu ratu protiv HAZU, hrvatskih jezikoslovaca, i protiv hrvatskoga Ustava (spominje hrvatski jezik kao službeni), pokušao je u novom broju (7-9, 2007, str. 220-223) dati neki kredibilitet danski slavist i inozemni član SANU Per Jacobsen, uputivši otvoreno pismo predsjedništvu HAZU. Ja ovdje ne kanim odgovarati Jacobsenu nego samo komentirati njegov podnesak.
Add a comment Add a comment        
 

 
OčenašOpušten u razmišljanjima na novu godinu i blagdan Sv. Bogorodice Marije dohvatih u ruke nedavno nabavljenu knjižicu fra Zvjezdana Linića: Očenaš (Teovizija, Zagreb 2005.). O molitvi Očenaša do sada nisam razmišljao na način dubokog promišljanja značenja svake riječi, jer su mi se same po sebi činile dovoljno jasnim. Vjerujem da mnogi poput mene slično misle, kako je u toj molitvi sve jasno. Ipak nije tako. Isus je Očenaš izrekao prije svog dragovoljnog pohoda na muku i ostavio nam je kao pouzdan zagovor Ocu. Katolički vjernik bezbroj puta u životu izgovara riječi Očenaša, ali čini li to rutinski ili dubinski? Rijeđe prodiremo duboko, razmišljajući o detaljima, u koje nas u stvari uvodi knjižica fra Zvjezdana Linića. On raščlanjuje sve poruke Očenaša, zajedno s uvodom, u četrnaest malih poglavlja.
Add a comment Add a comment        
 

 
London Sredinom prosinca predstavljena je knjiga "Velika Britanija i Balkan" britanske povijesničarke Carole Hodge - o čemu je malo koji medij izvjestio. Kako zbog teme kojom se bavi, tako i zbog znanstvenog pristupa, knjiga će zacijelo izazvati veće zanimanje hrvatske javnosti. Na predstavljanju je akademik Muhamed Filipović - bivši bosansko-hercegovački veleposlanik u Londonu - istaknuo kako je problem hrvatskih političara kao i onih bosansko-hercegovačkih što su često mislili kako će objasniti britanskim političarima u čemu je njihova zabluda. Vrijeme je da se shvati kako oni (britanski političari) nisu u zabludi, nego su u zabludi oni koji misle, da se njima treba nešto objasniti! Hrvatski povjesničar Josip Jurčević izjavio je da je srbijanska oružana agresija bio cjelovit projekt i upitao je kako će se Haag postaviti nakon ove knjige, budući da su optuženici u Haagu, kako je rekao, žrtve u ostvarivanju međunarodnih interesa. Izvatke iz knjige "Velika Britanija i Balkan" (Britain and Balkans) na engleskom jeziku može se pročitati ovdje.
Add a comment Add a comment        
 

 
Konačište ljudskostiDonosimo osvrt Damira Borovčaka na 12. prosinca 2007. godine objavljenu elektroničku knjigu autorice i članice Hrvatskoga kulturnog vijeća Mire Donadini pod naslovom "Konačište ljudskosti". Iz spomenutog osvrta izdvajamo: "Prekrasan uradak nove knjige Mire Donadini Konačište ljudskosti (elektronička knjiga u vlastitoj nakladi, Split, prosinac 2007.) plijeni pozornost na prvi pogled. Otvorite stranicu www.donadini.net i na njoj poveznicu-link na E-book Konačište ljudskosti. Ipak to je elektronička knjiga, koju nije moguće listati, no dizajnirana je tako da stvori dojam stvarne knjige. Konačište ljudskosti ima sve što i prava knjiga, osim mogućnosti opipa. Izvrsni majstor potrudio se oko patinastog papira, tvrdog uveza, zlatotiska, ukrasnih okova i oslikavanja. Ljepota korica, stranica i crteža ulijevaju dojam vrijednosti, što knjiga sadržajno i posjeduje, ali i žaljenje čitatelja što knjigu ne može držati u rukama. A sadržaj? On je već donekle poznat prijateljima web stranica Mire Donadini. No povezan i podijeljen u poglavlja, ukoričen u knjigu, postaje zanimljiv onima koji suosjećaju za bližnje u nevolji. Puno je tu odricanja i ljubavi, u kratkim proznim pričama ili lirskim suosjećajima prema potrebitima, umornima, onima na kraju puta, skrhanima nepravdama i nebrigama društva, zajednice, obitelji ili najbližih."
Add a comment Add a comment        
 

 
"Riječ po riječ"Hrvatski teolog, pjesnik, pripovjedač, esejist, novinar i prevoditelj Miljenko Stojić, autor više knjiga pjesama, priča, ogleda i slikovnica, ovih je dana objavio svoju novu knjigu, " Riječ po riječ ". Ona je 48. naslov u ediciji koju podastire Naklada DHK HB. U knjizi su objavljene kritike i prikazi knjiga koje su nastajale u razdoblju od gotovo jednoga desetljeća. Riječ je o kritikama poglavito domaćih, ali i prevedenih naslova pjesama, pripovjedaka, romana, antologija, eseja. U ovakvom je pisanju bjelodano, što je veoma važno, da njegov tvorac nije samo samo kroničar književnoga života, već poglavito, hrabri prosuditelj književnih ideja i domašaja.
Add a comment Add a comment        
 

 
Klapa na grobu bana Ljubitelji klapskog pjevanja sigurno su već upoznati s radom klape Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj", koja svojim repertoarom od duhovnih do dalmatinskih, od tradicionalnih do skladanih pjesama, oduševljava svoju publiku. Radi se o klapi koja neumorno obilazi Lijepu Našu, ali i inozemstvo, a primjerice samo u prosincu predviđeno je jedanaest njihovih koncertnih nastupa. Voditelj klape Marko Bralić požalio se nedavno u Glasu Koncila kako ih mediji ignoriraju, iako postoji opće slaganje o njihovim visokim umjetničkim dosezima: "Kao glazbenik nemam ništa protiv bilo kojega glazbenog izričaja, ali je tragedija da mladi ljudi u Hrvatskoj ne poznaju vlastitu kulturu i nacionalne vrijednosti te pribjegavaju narodnjačkoj glazbi, koja je postala opće popularna. Jednostavno iz neznanja da postoji njihovo, nacionalno, dobro i kvalitetno.".
Add a comment Add a comment        
 

 
PISAMirela Lilek u Vjesniku piše kako su hrvatski petnaestgodišnjaci na neslužbenim testiranjima znanja i vještina koje provodi PISA, zauzeli 23. mjesto od 57 zemalja koliko ih je ovog puta sudjelovalo. Ovo testiranje prvi je puta provedeno 2000. godine, a ponavlja se u intervalima od tri godine. Većina zemalja njihove testove shvaća kao ozbiljan indikator stanja vlastitih obrazovnih sustava. U prilog tome govore i burne reakcije koje je samo testiranje izazvalo u Njemačkoj, odnosno brojne reforme koje su u školstvu proveli nakon što su njihovi srednjoškolci na spomenutim testiranjima postigli prilično nezadovoljavajuće rezultate. Ono što može začuditi jest reakcija Ministarstva znanosti RH na ostvarene rezultate mladih Hrvata koji su okarakteritzirani kao iznimno zadovoljavajući. S obzirom da je riječ o položaju na sredini ljestvice, dakle o nekakvoj solidnoj trojci, ne vidimo razloga za neko veliko nezadovoljstvo, ali ni za ovakvu euforiju. Ovi bi podaci ministarstvu prvenstveno trebali poslužiti kao putokaz u kojem bi smjeru trebalo krenuti i koja područja zaslužuju dodatna ulaganja kako bi hrvatski stručnjaci bili u mogućnosti pratiti i stvarati svjetske trendove razvoja i korištenja modernih tehnologija.
Add a comment Add a comment        
 

 
OgnjištarKako smo bili najavili, u nedjelju 25. studenoga 2007. godine predstavljena je knjiga Tomislava Nürnbergera "Ognjištar u mRačnoj DemoNkraciji". Predstavljanje knjige organizirala je Udruga Hrvata iz BiH, a sav prihod od prodanih knjiga je namijenjen za pomoć hrvatskoj djeci u BiH. Sa samog događaja održanog u zavjetnoj crkvi "Sveta Mati Slobode" u Zagrebu donosimo govor športskog novinara Zvonimira Magdića – Amiga. Izdvajamo: "Zdravoj Hrvatskoj trebaju, piše Nürnberger i igrališta i nogometne škole i mladost, sutra pod puškom ako bude trebalo. I zato traži spremnu hrvatsku vojsku. Treba joj i bazena, i još terena. Gledajući neku večer »Londonca« sjetio sam se tolikih redaka knjižice koja nas vodi hrvatskom sutrašnjicom. Jer joj je tema sutra. S analizom događaja koji su bili, koji nas prate svakodnevno i s kojima ćemo u zagrljaj sutra. Nürnbergerove su vizije široke. Njega ne zbunjuje ni široko plavetnilo Atlantika. On nije Europejac. Nije opterećen austro-ugarštinom niti novo najavljivanom Unijom, koja za njega nema nikakvo pokriće i za koju on nema ama baš nikakve sklonosti.".
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Sub, 12-10-2024, 18:42:02

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.