- Detalji
Donosimo izlaganje člana Upravnog vijeća akademika Josipa Pečarića s predstavljanja knjige «Tko smo mi? – Ogledi o naciji i državi», autora Benjamina Tolića. Izdvajamo: "Nedavno sam razgovarao s jednim kolegom o knjizi Samuela P. Huntingtona - "Tko smo mi? Izazovi američkomu nacionalnom identitetu" (2004.) - u kojoj Huntington raspravlja o krizi američkoga nacionalnog identiteta. Kolega, koji nije moj politički istomišljenik, napomenuo je kako bi bilo dobro da ja ili netko sličan meni napiše takvu knjigu o nama. - Napisana je, rekao sam mu. Napisao ju je netko mnogo pozvaniji od mene za to. Naravno mislio sam na knjigu koju danas predstavljamo i na autora g. Benjamina Tolića.
Tolić je rođen 1943. g. u Osoju, općina Posušje. Školovao se u Posušju, Donjim Andrijevcima, Slavonskom Brodu, Zagrebu i Beču. Završio je studij filozofije i germanistike u Zagrebu. Radio je kao profesor njemačkog jezika i kao urednik Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika u Leksikografskom zavodu «Miroslav Krleža» u Zagrebu. Od 1992. do 2003. bio je diplomat s prekidom od 1998. do 2000., kada je bio glavni urednik HINE. Prevodio je s njemačkoga. Pisao je političke oglede, a čitateljima Hrvatskoga slova poznat je po razgovorima Guravca i Rutavca koji su iz tjedna u tjedan izlazili od Božića 2000. do Božića 2001. Potpisivao ih je doduše Eugen Patak, a bilo je više čitatelja koji su me pitali pišem li ih ja. Rekao sam to Toliću i pitao ga zna li tko ih piše. I tako sam doznao. Ostalim čitateljima se razotkrio kad su te, kako kaže Ivan Jindra u Hrvatskom slovo 14. prosinca 2007., duhovite i oblikom jedinstvene kolumne skupljene u knjigu Haaški sapun (HKZ - Hrvatsko slovo, 2002.). Slijedili su politički eseji o Hrvatskoj u vrtlogu novoga svjetskog poretka -Pamet u glavu, Zagreb, 2003."
- Detalji
Kao znanost na granici prirodnih i društvenih znanstvenih grana zemljopis u spornim ili ne sasvim jasnim slučajevima pribjegava dogovorima odnosno konvencijama. Tako je to i s granicama Europe, poglavito kod razgraničavanja Euroazije. To znaju naravno i Vujićevi geografi, ali su unatoč tomu stvorili pravu zbrku na tom polju, koja ima i tragikomične osobine. Pod Mont Blanc se kaže najviša planina u Alpama i Europi, uz natuknicu Rusija objavljena je fotografija s legendom Elbrus, najviši vrh Europe, u duljem članku o Europi nema glede toga nikakvog navoda, ali jedna od ilustracija te natuknice prikazuje masiv Mont-Blanca, što dopušta zaključak da se ovdje taj vrh smatra najvišim u Europi. Ali u istoj knjizi pod Elbrus Enciklopedija navodi najviši eur. vrh! No već idući svezak Enciklopedije pobija tu tvrdnju: U članku o Francuskoj stoji i ovo Na krajnjem JI su Alpe. U Francuskoj se nalazi samo njihov manji dio, ali i najviši vrh, Mont Blanc, 4807 m, ujedno najviši vrh Europe!- Detalji
To naravno nije jedini primjer “dvostrukog urešavanja”; najbolje očuvani hram u Agrigentu “gostuje” također dva puta u Enciklopediji: Pod Agrigento, gdje je samo hram, i pod Konkordija (fonetika je jedna od velikih “vrlina” Vujićeve enciklopedije!) kao prvi Konkordijin hram u Agrigentu, Sicilija, što ne odgovara istini. Concordia je rimska božica (to navodi i Enciklopedija iako joj mijenja ime!), a čuveni dorski hram u Agrigentu je sagrađen u starom Akragasu više stoljeća prije dolaska Rimljana u to podneblje! Hram se može prema tomu označiti samo kao “t.zv. Concordia-hram”. Ništa bolje ne prolaze poznati hramovi drevnog Paestuma: Pod fotografijom Neptunovog odnosno Posejdonovog hrama navodi se Paestum, Herin hram! Gore navedeno može služiti Malajcima za utjehu, kad naime Enciklopedija pod snimak hrama sjedećeg Bude napiše Kota Baharu, budistički hram, a to poznato sakralno zdanje budizma ne stoji u Kota Baharu, nego najmanje petnaest kilometara udaljenom Tamputu. Istu sudbinu dijeli i poznata kupola katedrale sv. Ruprechta i Virgila u Salzburgu, koju su Vujićevi enciklopedisti pokrstili u kupolu katedrale sv. Petra u Salzburgu!- Detalji
Zašto bi korisnik Enciklopedije morao znati koji Zlatko Crnković je na
slici od dva u Enciklopediji navedena?! Isto vrijedi za Milan Prelog,
za hrvatska naselja Martinščica, za dvije u Enciklopediji obrađene
rijeke istog imena Krka, ali i za američke gradove imenom Kansas City.
Ali to su „manji grijesi“ Vujićeve trupe, kao i slijedeći primjer:
natuknice grom i munja su obje “protumačene” snimkama (ne istim, ali
istovrsnim) munje! Stvari poprimaju ozbiljnije razmjere kad ilustracije osvanu tamo, gdje
im nije mjesto; primjerice aukcija robova u New Orleansu stoji uz tekst
robovlasništvo, koji završava sa Spartakom (!); ako, ona bi mogla
dopunjavati samo natuknicu ropstvo.
Natuknicu Rama – čiji opis je upravo jadan - trebala bi očito
«nadopuniti» fotografija umjetnog Ramskog jezera s legendom Rama,
dolina; ono se u tekstu međutim uopće ne pojavljuje, ali zato rečenica
Cijelim tokom protječe kroz klisuru.
- Detalji
Usporedba natuknice Broz Tito, Josip s bilo kojim sličnim djelom iz ino- ili tuzemstva bila bi zanimljiva, ali ne i slikovita za najnoviju metamorfozu Vujića i njegovog tima. No kratki vis-a-vis tih natuknica u „Hrvatskom leksikonu“ i „Općoj i nacionalnoj enciklopediji u 20 knjiga“ to itekako je - glavni urednik oba djela je, naime, Antun Vujić! Tekst je naravno u HL-u nešto dulji. Ali ispušteni odnosno izmjenjeni dijelovi teksta u Enciklopediji su više nego poučni; oni daju odgovor na pitanje „Kuda plovi taj brod?“ Preskočimo opće podatke o osobi i pogledajmo što slijedi nakon II. svjetskog rata. Zaslužan za vraćanje Istre i otoka Hrvatskoj stoji u oba djela; tu „zaslugu“ mora istina dijeliti s drugim hrvatskim diktatorom Antom Pavelićem, jer je i ovaj „vratio“ talijanski okupirane dijelove Hrvatskoj, ali njegova Hrvatska nije preživjela, a Titova se „utopila“ u Jugoslaviji. ..., ali odgovoran i za represiju polit. protivnika u II. svj. ratu i nakon njega čitamo dalje kod –recimo tako - „Vujića 2“, t.j. u Enciklopediji; u HL-u –“Vujiću 1”- je naputak (-> Bleiburg), kojeg je „Vujić 2“ zaboravio! „Bleiburgu“ posvećuje HL više od dva stupca velikog formata (150 redaka),Enciklopedija točno deset redaka!- Detalji
Jedna mlada hrvatska studentica, rođena u Njemačkoj 1985., zapitala me gledajući na polici 17 prvih knjiga „Opće i nacionalne enciklopedije“: „Smijem li pogledati što tu stoji o komunistima u Hrvatskoj?“ Prije nego što dadoh potvrdan odgovor buduća magistra farmacije nastavi: „Znate, moji roditelji su jako pazili da me ne opterećuju takvim stvarima, u njemačkoj školi o tomu se nije ništa učilo, a kolege su mi svašta pričale, a ja...“ – pričinilo mi se da se malo zarumenilo znatiželjno lice- „... nemam baš puno pojma o tomu.“ Događaj je istinit, ali to ne mijenja ništa na činjenici da se u Vujićevoj enciklopediji ne može pročitati nešto sustavnije o komunistima u Hrvatskoj, koji su krojili hrvatsku prošlost, sadašnjost i budućnost dulje od 45 godina!- Detalji
Tako od Foče nasta „Srbinje“, od Bosanskog Novog „Novi grad“, od Bosanskog Broda „Srpski Brod“, Bosanska Dubica posta „Kozarska Dubica“, Bosanska Gradiška jednostavno „Gradiška“, a iz Skender Vakufa nasta „Kneževo“. Bosansko Grahovo je izgubilo pridjev „bosansko“; za divno čudo nije preimenovano u „Pasuljevo“!
U toj tragikomediji „vrhunac“ je dostigao Radovan Karadžić htijući Sarajevo preimenovati u „Ninoslavgrad“; po banu Ninoslavu, koji je po srpskoj dikciji poput svih nositelja banske časti (koja je u Srbiji oduvijek bila nepoznata!) naravno bio „njihov“. Ali brzo se ispostavilo da se taj Ninoslav kao katolik dopisivao s Rimskim papom! Tragično je pri svemu tomu, da velikosrpski propagatori ne moraju sami uvjeravati svijet u ispravnost svojih poteza; veliku pomoć im pružaju hrvatske institucije od Hrvatske turističke zajednice preko HAK-a i nekih dnevnih novina, koji na zemljovidima Hrvatske prikazuju i BiH ili njen veći dio i njemačkom, engleskom i –naravno- hrvatskom govornom podneblju nude, ne sve, ali dosta tih srpskih naziva! - Detalji
Iz Hrvatskoga slova donosimo prvih devet nastavaka serijala autora Branimira Součeka pod nazivom «Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga». S obzirom da tiskanje nacionalne enciklopedije nije i ne može biti uobičajeni svakodnevni događaj, zanimljivo je pročitati Součekove opservacije o istoj, raspoređene u nekoliko nastavaka. Enciklopedija je izašla u izdanju „Pro lexis d.o.o.“ „Večernjeg lista“, a glavni urednik je bivši ministar kulture Antun Vujić, koji je pri izradi iste surađivao sa više od 30 urednika i 40 suradnika. Ideja je bila da se u 20 knjiga napravi jedan brži i sveobuhvatni enciklopedijski priručnik, što je i postignuto, no prema Součekovom mišljenju, pritom je učinjeno znatno previše propusta i pogrešaka koje je on i pojedinačno pobrojao u nastavcima serijala kojeg donosimo. Iako su njegove primjedbe glede nekih pojedinih stvari (primjerice, što se tiče grafičkog izgleda) možda i preoštre, zaviri li se malo pomnije između korica, doista se može naići na niz očitih nedosljednosti do kojih, s obzirom da se radi o nacionalnoj enciklopediji i svojevrsnom predstavniku hrvatske povijesti i kulture – nije moglo ni smjelo doći.
- Detalji
Župni ured Uzdol i udruga «Uzdoljani za svoje poginule», organiziraju predstavljanje spomenice «U sjeni križa» prigodom obilježavanja 150. obljetnice župe Uzdol. Svečano predstavljanje održat će se u Hrvatskom domu «Hercega Stjepana Kosače» u Mostaru, u srijedu 9. siječnja 2008. u 19:00 sati.
«Ako ova župa i cijeli kraj nisu imali sreće biti do sada opisivani,
ovo djelo vraća dug ljudima koji to nisu mogli ali i vremenima u kojima
se nije smjela reći istina. Iskrena zahvalnost autorima i priređivačima
jer su ovim djelom župi i svima koji su je kroz sto i pedeset godina
tvorili dali najvrjednije što su mogli. Očuvali su im spomen!» - dr.
Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski
Pet, 4-10-2024, 02:21:03
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 3. listopada 1905. potpisana Riječka rezolucija
- 3. listopada 1929. zabranjeno isticanje hrv. zastave
- 3. listopada 1930. rođen Krsto Cviić
- 3. listopada 1991. – ratna zbivanja
- 3. listopada 1998. A. Stepinac proglašen blaženikom
- 4. listopada 1749. umro barun Franjo Trenk
- 4. listopada 1906. rođen Pere Dulčić
- 4. listopada 1920. napad na gradonačelnika Vinkovaca
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.