Luka ŠulićHrvatski violončelist Luka Šulić (1987) dobitnik je prve nagrade međunarodnog violončelističkog natjecanja ''Witold Lutoslawski'', upravo održanog u Varšavi. Ovo nadasve prestižno bijenalno natjecanje kojem je sve do smrti počasnim predsjednikom bio legendarni Mstislav Rostropovič privuklo je četrdesetak violončelista iz čitavog svijeta. Među polufinalistima bila je i naša Kajana Pačko čime je prisustvo hrvatskih violončelista bilo dodatno zapaženo. Četvoro finalista nastupilo je uz orkestar Varšavske filharmonije pod ravnanjem maestra Krzysztofa Urbańskog. Briljantnom izvedbom zahtjevnog Schumannovog koncerta Luka Šulić je oduševio ugledne violončeliste u žiriju kao i publiku te je podijelio prvo mjesto s britanskim kolegom Philipom Highamom. Za najbolju izvedbu ''Sacher varijacija'' W. Lutoslawskog dobitnik je i specijalne nagrade.(sh)
Add a comment Add a comment        
 

 

Sam Svečana premijera dokumentarnoga filma “Sam” redatelja Miroslava Mikuljana održana je 8. ožujka 2008. Ovih je dana film uvršten u službenu konkurenciju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, a svi zainteresirani mogu ga doći pogledati 28. veljače u 18.00 sati u dvoranu &TD Studentskog centra. Dokumentarni film “Sam” možete kupiti po cijeni od 60,00 Kn + 19,40 Kn (poštarina) Film možete naručiti putem e-maila koji sadrži adresu primatelja slanjem na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. "Sam" istražuje sve rašireniju pojavu neženjenja na području Žumberka, gdje je, kao što je poznato depopulacija gotovo opustošila ovo prelijepo područje 50-tak kilometara udaljeno od Zagreba. Svrha ovoga filma nije u tome da progovori o društvenim posljedicama ove tragične pojave nego prije svega u istraživanju njezinih uzroka i razlozima takovih životnih sudbina naših “junaka”. Što je iza toga? Egoizam, strah od odgovornosti, ekonomska nesigurnost, siromaštvo, raspad tradicionalnih vrijednosti, bezobzirni konzumizam, strah od života? Zašto se toliki ljudi odlučuju ostati bez potomstva i osuđeni na samoću? U pedeset minuta dokumentarca nastaloga prema scenariju Marije Peakić-Mikuljan i snimljenoga sjetnom kamerom Vedrana Šamanovića, ima svakakvih pitanja i dosta odgovora. Samoća je nekada bila izbor, nekada nužnost ili sudbina.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 
dr. Sanda Ham Donosimo zanimljiv članak o tuđicama, s naglaskom na primjer riječi uputnik, odnosno curriculum, kurikulum, kurikul, u kakvom se sve još već obliku ne pojavljuje u hrvatskoj literaturi. Članak je objavljen izvorno u časopisu "Jezik", koji uređuje prof. dr. Sanda Ham, ugledna jezikoslovka, suautorica, uz akademike Babića i Moguša, Hrvatskoga školskog pravopisa s koji će napokon valjda biti uveden red na području pravopisa. Upravo je prof. dr. Sanda Ham potaknula autorice Dubravku Smajić i Irenu Vodopiju na pisanje članka "Curriculum, kurikulum i kurikul - uputnik", u kojem se zaključuje kako bi na prvom mjestu trebala biti hrvatska riječ uputnik (uputnički); na drugom mjestu prilagođena tuđica kurikul (kurikulni, kurikulski); neprilagođene tuđice curriculum, nepravilno prilagođene tuđice kurikulum - uopće ne bi trebalo biti u hrvatskom jeziku. Članak nam je proslijedio Davorin Zorko primjećujući sljedeće. Oni koji žilavo forsiraju "kurikulum", usuprot hrvatskoj tradiciji, usuprot najuglednijim hrvatskim jezikoslovcima i usuprot prosvjetarskoj javnosti, ponašaju se upravo poput tzv. hrvatskih vukovaca s kraja 19. stoljeca. Naime, postoje primjeri kada su, krajem 19.-oga i početkom 20.-oga stoljeća, tadašnji vukovci ismijavali riječi poput "nogomet", "rukomet", "kisik", "vodik", "kolodvor"... pa su se te rijeci ipak ukorijenile u uporabi... Upravo sada (do kraja siječnja) traje javna rasprava o "Prijedlogu strategije nacionalnoga kurikuluma". Da nije istinito, bilo bi poput parodije - u naslovu uz "nacionalna strategija" stoji nevaljana tuđica "kurikulum". Prispodobivo je sada aktualnome Svjetskome prvenstvu u hendbolu, koje upravo traje.

Add a comment Add a comment        
 

 
ŽepčePodružnica HKD Napredak u Žepču raspisala je natječaj za kratku priču u trajanju od 6. siječnja 2009. godine do 10. veljače 2009. godine. Predviđene su tri nagrade u rasponu od 100 do 200 KM, a nakon odluke stručnog ocjenjivačkog suda objava rezultata Natječaja i završna priredba održat će se u drugoj polovini veljače. Priča mora sadržavati od tri do šest kartica teksta (1 kartica = 33 reda po 60 znakova), a tekst mora biti ispisan na računalu, i na hrvatskom književnom jeziku. Autori radove obvezno potpisuju šiframa, dok ime, adresu i broj telefona autor prilaže na dodatnom listu papira (u zatvorenoj koverti). Pravo sudjelovanja na Natječaju imaju svi zainteresirani osim članova Uprave Podružnice.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Branimir LukšićPravnik, filozof i političar dr. Branimir Lukšić u knjizi «Nedovršena Hrvatska» objavljuje niz svojih predavanja održanih od početka ovoga stoljeća u kojemu živimo opterećeni prtljagom iz nesretnoga dvadesetog stoljeća koje i dalje traje kao nedovršena knjiga i krupan razlog nedovršenosti hrvatske države. Branimir Lukšić jedan je od onih autora koji pronicljivo analiziraju stanje duha u Hrvatskoj, postavljaju prava pitanja i nude odgovore, s upornim lajtmotivom nedovršene dekomunizacije, neprevladanog poslušničkog mentaliteta i opasnosti koju donosi ravnodušnost i pasivnost većine hrvatskih građana, što otvara put beskrupuloznom samovlašću i nagriza ionako krhku demokraciju u Hrvatskoj. Ne slučajno, među krucijalnim pitanjima jest ono zašto su u Hrvatskoj izostala kažnjavanja komunističkih zločina počinjenih pod vodstvom megaubojice Josipa Broza. Autor nalazi odgovor u psihološkom stanju ljudi kojima je teško priznati da su služili u najkrvavijoj utopiji u povijesti čovječanstva, dakle onih koji nisu ubijali, nisu bili egzekutori, ali su bili kukavički, karijeristički suputnici sustava i šutke pristajali na komunistički totalitarizam. Takvi, eto, a ima ih vrlo mnogo, pa i u politici i pravosuđu, nastavili su egzistirati u samostalnoj, demokratskoj hrvatskoj državi i zdušno su se brinuli da i najgori zločini sistema kojemu su bili podrepaši – ne budu istraženi i kažnjeni, jer bi onda isplivala sva strahota njihovih zabluda.(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment        
 

 
dr. Branimir LukšićPrimio sam knjigu Branimira Lukšića pod naslovom «Nedovršena Hrvatska». Dr. Lukšić vam je vjerojatno ostao u sjećanju kao župan Splitsko-dalmatinske županije od l997. do 2003. Objavio je niz znanstvenih radova iz područja pomorskoga prava, te iz graničnoga područja prava i etike. Autor je knjige «Pravo i etika», a u upravo je objavljena njegova knjiga "Nedovršena Hrvatska". Autor raspravlja o Bleiburgu, o Europi, o potrebi dekomunizacije Hrvatske, o euroskepticizmu, o Vukovaru i genocidu, o talijanskim fašistima, četnicima i partizanima, o protivnicima demokracije u Hrvatskoj, o odnosu kršćanskog vjernika i politike, o političkoj hrabrosti i o političkoj sudbini Hrvata u BiH. Dakle, o prvorazrednim temama koje zaokupljaju hrvatsko društvo. Budući da se bliži prosvjed koji će se održati u Zagrebu 13. prosinca i na kojemu će se opet tražiti da sramotni naziv Trg maršala Tita bude zamijenjen nazivom Kazališni trg, ograničit ću se na dijelove Lukšićeve knjige koji su posvećeni liku i djelu komunističkoga diktatora, u svezi s ubojstvima stotina tisuća Hrvata 1945.(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vjera u sjeni politikeKako smo već najavili na Portalu, u duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor Lužnica u srijedu, 12. studenoga  održano je predstavljanje knjige Damira Borovčaka Vjera u sjeni politike 3. O knjizi je uz autora govorila i s. M. Berislava Grabovac čije izlaganje donosimo u nastavku. "Tek kad vidite nekoga tko je uspio zastati, uspio staviti pod svjetlo čvrstih vrijednosti sva ta zapljuskivanja, tko je uspio sa čvrste stijene baciti pogled na uzburkano more – vidite koliko ste propustili i koliko je toga preko vas prešlo, a da niste ni registrirali. I da to što niste zastali ne znači da ne ostavlja tragove nego da su ti tragovi nezaliječene rane. Takav osjećaj obuzme vas kad pročitate knjigu Vjera u sjeni politike. Pogledi sa stijene na uzburkano more hrvatske politike od početka 2006. do početka 2008. Sve su to poznate teme, sve su sto događaji koji s nas zaokupljali, sve su to optužbe koje smo slušali, medijske novokomponirane povijesne rugalice koje su nas zaglušivale… Autor je zastao nad njima i pred njima, ne zato što su one vrijedne toga nego zato što su vrijedni oni kojima se time pokušava manipulirati i zato što je istina vrijedna toga."
Add a comment Add a comment        
 

 
Katarina LivljanićUniversity of Chicago Presents - Čikaško sveučilište predstavlja jedna je od najstarijih i najuglednijih godišnjih glazbenih serija u Chicagu. Ovo čuveno svučiliste već tamo od 1943. svake školske godine na svojoj pozornici ugošćuje svjetski poznate umjetnike klasične glazbe. Na taj način glazbenici doprinose izobrazbi, odgoju i kulturnom uzdignuću studenata i ostalih posjetitelja, te gajenju glazbene kulture općenito i osjećaja zajedničke nam čovječnosti kroz vrhunska glazbena umijeća. Nedavno je među Hrvatima ovog grada posebnu pozornost izazvao koncert „Judita – bibliska priča iz renesansne Hrvatske“ održan u ovogodišnjem rasporedu University of Chicago Presents. Riječ je o glazbenoj monodrami hrvatske umjetnice, pjevačice i muzikologinje Katarine Livljanić. Koncert je održan 7. studenog 2008. u Hyde Park Union Sanctuary, na 56. ulici i Woodlawn aveniji. Priča je temeljena na stihovima knjige „Judita“ u „versih hrvatski složena“ od Marka Marulića (1450-1524), „oca hrvatske književnosti“, a nadahnuta je biblijskom pričom o svetoj udovici Juditi koja pogubi Holoferna i tako svoj narod spasi od ropstva. Katarina je prilagodila, uglazbila i pjevala Marulićeve stihove na hrvatskom jeziku njegova vremena, uz pratnju lirice i viele (Albrecht Maurer), te dvojnice i flaute (Norbert Rodenkirchen), a majstorica uprizorenja ovog divnog djela je Sanda Herzić.(A.Čuvalo)
Add a comment Add a comment        
 

 
klapa hrmO muškoj pjevačkoj klapi Hrvatske ratne mornarice, odnosno klapi sv. Juraj u više smo navrata pisali na Portalu. Izvještavali smo o njihovim velikim uspjesima, primjerice, kad im je povodom 50 obljetnice međunarodnog susreta vojski svijeta u Lurdu, gdje se i ove godine okupilo 40 zemalja i cijelog svijeta, za izniman doprinos i sudjelovanje u brojnim programima internacionalnog sadržaja u proteklih 8 godina, vojni ordinarij Republike Francuske Mons. Patrik le Gal, uručio zlatnu plaketu međunarodnog vojnog hodočašća (Pelerinage militaire international). Također, naše smo čitatelje više puta obavjestili o brojnim prekrasnim koncertima koje je klapa samostalno ili u suradnji s drugim glazbenim umjetnicima priređivala diljem Lijepe Naše.(mmb)
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Pon, 21-04-2025, 22:16:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.