NSK Kada su isusovci 1606. došli u Zagreb i neke druge hrvatske gradove osnivali su svoje kolegije, u kojima su po pravilu gimnazije i odgoj đaka stajali na prvom mjestu. Time su kroz stoljeća dali nemjerljiv prilog oblikovanju hrvatske kulturne nacije u kršćanskoj i europskoj tradiciji. Zagrebačka je gimnazija na Gradecu (otvorena 1607.) tako dala i osnovni fond knjiga za današnju NSK-u, pa se stoga 1607. bilježi kao rođenje NSK-e, te se ove godine s pravom obilježava 400. obljetnica te značajne nacionalne ustanove.
Add a comment Add a comment        
 

 
Prenosimo tekst akademika Stjepana Babića objavljen u tjedniku Fokus, u kojem on iznosi zanimljive pojedinosti u svezi stvaranja tzv. Londonca. Pred kraj teksta Akademik Babić u svezi najavljenog pravopisa Matice hrvatske zaključuje: "I na kraju, iako nije na posljednjem mjestu, moram reći da smo u cijelo djelo uložili velik napor, velik posao, svoje stručno znanje i u tome gotovo tridesetogodišnjem radu stekli veliko iskustvo. Neka smo izdanja radili i po četiri do šest mjeseci. Šteta je sve to jednostavno baciti kroz prozor da neki mladci zbog nečijega hira opet počinju iz početka.".
Add a comment Add a comment        
 

 
thompson_mNeobična vijest dolazi iz Njemačke, odnosno Frankfurta, gdje je Marko Perković Thompson trebao u subotu 27. siječnja predstaviti svoj album "Bilo jednom u Hrvatskoj", u robnoj kući u Karstadtu. No, organizator se u zadnji čas odlučio otkazati promociju na veliko razočarenje Hrvata od kojih su neki doputovali i iz udaljenijih krajeva. Za Večernji list Perković je izjavio: "Ovo je napad ne samo na mene, već i na moju publiku, koja je i na mom zadnjem koncertu u Frankfurtu prije četiri godine dokazala da je dostojanstvena i mirna publika što nije napravila nijedan incident.".
Add a comment Add a comment        
 

 
S velikom pažnjom smo na ovom portalu pratili raspravu o pravopisu koji je najavila Matica hrvatska, u okolnostima kada postoji pravopis koji je preporučen za osnovne i srednje škole sa strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tzv. Londonac. Londonac su napisali početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća S. Babić, B. Finka i M. Moguš na poticaj profesora Jonkea. No, preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa je samo preporuka, što znači da u Hrvatskoj ni dan danas, nakon 15 godina samostalnosti nemamo službeni pravopis. Ovom prilikom prenosimo nastavak prepiske između glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića i Julija Derossija na temu Matičinog pravopisa.
Add a comment Add a comment        
 

 
U raspravu o Matičinu pravopisu uključio se još jedan član Hrvatskog kulturnog vijeća, dr. Pavao Galić. Iz njegov teksta, objavljenog u Hrvatskom slovu, izdvajamo: "...silogizam, koji nam predlaže glavni tajnik Matice hrvatske, kako bi dokazao, da su neke prvorazredne ustanove mjerodavne i za jezično-pravopisna pitanja, nije prihvatljiv. A trebale bi biti mjerodavne (tu se slažem), da nisu još uvijek upravo zaražene Šuvarovom reformom i dosjetkom Josipa Broza glavno da se razumijemo…".
Add a comment Add a comment        
 

 
Na temu priopćenja Hrvatskog kulturnog vijeća u svezi nepoštivanja državnih simbola ovaj put nastavljam, nakon gradske straže , zapisati i crticu o nestanku hrvatske zastave s kućnih pročelja diljem lijepe naše.
Add a comment Add a comment        
 

 
Matica hrvatskaPrenosimo iz tjednika Fokus članak akademika Stjepana Babića u kojem se vrlo jasno kritizira ponašanje grupe ljudi u Matici hrvatskoj koja je pokrenula pisanje novog hrvatskog pravopisa. Po ovom pitanju, tako, mišljenje akademika Stjepana Babića podudara se u potpunosti s mišljenjem Julija Derosija, člana Hrvatskog kulturnog vijeća, koje je izneseno u više njegovih pisama Matici hrvatskoj objavljenih na našem portalu.
Add a comment Add a comment        
 

 
Na prijednog našeg čitatelja prenosimo tekst Vlade Glavaša objavljen u Glasu Koncila na temu Trga dr. Franje Tuđmana u Zagrebu, koja je privukla dosta pažnje i reakcija čitateljstva na našem portalu. Izdvajamo: "Zašto se u Hrvatskoj uvijek pita neka sumnjivo manjina a ignorira većina? Stanoviti dio iste te manjine je anacionalan i jednostavno mrzi sve što je hrvatsko te se ne miri s neovisnom Republikom Hrvatskom, a onaj drugi i veći dio te manjine je neupućen, zaveden i iskorišten. Ta manjina manjine je dobro i planski raspoređena po fakultetima, građanskim udrugama, u sredstvima priopćavanja, državnim institucijama i u političkim strankama. Ona je jako uspješna u dobivanju novca iz državnog proračuna i drugih donacijskih fondova...".
Add a comment Add a comment        
 

 
Na našem portalu već su objavljena četiri pisma Julija Derossija i Zorislava Lukića u svezi pravopisa koji priprema Matica hrvatska. U zadnjem (petom) pismu Matici hrvatskoj Julije Derossi zaključuje: "Veli gospodin tajnik da će Matica hrvatska objaviti knjigu (tj. pravopis) bez obzira na moja nastojanja. Tu je barem gospodin glavni tajnik pokazao i trun smisla za humor. Ta, što ja značim pred činjenicom da Matica hrvatska tajno piše pravopis kojim napušta svoje svijetle hrvatske nacionalne pravopisne korijene i tradicije! Tu je bit problema na koji mi Matica hrvatska ne može odgovoriti jer nije ni sama svjesna koliko će novim pravopisom, bez ikakve objektivne potrebe, unijeti nove zabune u hrvatska pravopisna pitanja. U komunističkoj Jugoslaviji barem smo znali o čemu se radi.".
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Pon, 10-02-2025, 18:32:15

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.