HAZU Otvoreno pismo koje je 20 akademika i 10 povjesničara uputilo predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost, obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu komentirao je u Slobodnoj Dalmaciji od 12. travnja 2007. Damir Pilić u tekstu "Oluja iznad HAZU - Gospodo akademici, to što vi želite sakriti znaju i mala djeca". Odgovorio sam mu u "Slobodnoj Dalmaciji" od 16. travnja 2007. Pilić je reagirao još jednom 19. travnja. Vidjet ćemo hoće li objaviti moj tekst s obzirom da akademicima baš i ne vole objavljivati tekstove. Primjerice, na prvi Pilićev tekst reagirao je i akademik Josip Tišljar, ali njegov tekst Slobodna Dalmacija nije objavila. Ali zato jest objavljeno reagiranje na moj tekst izvjesnog Maria Gospodnetića ("Slobodna Dalmacija, 23. travnja 2007.). Nisam odgovorio gospodinu Mariu Gospodnetiću jer bi bilo smiješno reagirati na članak u kome je on "pročitao akademike" koji "zastupaju svoje poznate konzervativne stavove". Zar je moguće da postoje takvi ljudi, kao ti akademici i povjesničari, koji ni poslije toliko godina života u komunizmu nisu naučili da postoji samo jedna partija koja je zabranila konzervativne stavove? Zato je u pravu drug Gospodnetić kada ih naziva "zadrtim nacionalistima", zar ne?
Add a comment Add a comment        
 

 
U službi domovine - Croatia Rediviva U prosincu 2006. godine izašlo je drugo izdanje knjige Hrvoja Kačića "U službi domovine - Croatia Rediviva", od koje je prvo izdanje izašlo još 2003. godine u izdanju Matice hrvatske, a cijela je naklada bila rasprodana već 2005. godine. Izdavač drugog izdanja knjige na hrvatskom jeziku je također Matica hrvatska, Matičina 2, Zagreb, tel. +385-1-4819-325, u nizu knjiga posebnih izdanja, a recenzenti su Trpimir Macan, Mate Maras i Đuro Vidmarović. Urednica je Jelena Hekman. Knjiga ima 479 strana u tvrdom uvezu, s dvije ilustracije rušenja Dubrovnika i Vukovara na unutarnjim stranama korica. Knjiga sadrži kazalo imena, 18 stranica priloga s kopijama ilustriranih i pisanih dokaznih materijala. Nadalje sadrži predgovor Trpimira Macana, prijevod s engleskog prikaza knjige prof. dr. Kathleen Wilkes (predgovor izdanju knjige na engleskom jeziku), te esej uglednog engleskog pisca, bivšeg urednika listova "Evening Standard“ i "Tribune“, dugogodišnjeg laburističkog zastupnika i glasnogovornika laburističke stranke u britanskom Parlamentu gospodina Michaela Foota.
Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvatski časnički zbor Iz Hrvatskog lista (broj 134) prenosimo članak o zahtjevu Hrvatskog časničkog zbora grada Splita da se povuče udžbenike iz povijesti za osmi razred osnovne škole autora Snježane Koren te Krešimira Erdelja i Igora Stojakovića zbog načina na koji je obrađen Domovinski rat. Zahtjev je upućen predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu, predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu, te ministru znanosti, obrazovanja i športa Draganu Primorcu. U zahtjevu između ostalog stoji: "Da je autorima i tzv. povjesničarima stalo do istinitoga, objektivnoga i znanstvenoga prikazivanja pojedinih događaja tijekom Domovinskog rata, kada je o količini zločina riječ, nisu smjeli prešutjeti notorne činjenice da je srpska strana započela zločine i počinila više od 95 posto ukupnih zločina na području RH. Nasuprot toj činjenici, njihove opservacije izjednačavaju količinu zločina i izjednačuju žrtvu i agresora.".

Add a comment Add a comment        
 

 
Povijest Hrvata Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mile Pešorde u svezi krivotvorenja hrvatske povijesti, temi o kojoj se trenutno vrlo intenzivno raspravlja kako u javnosti, tako i na našem portalu. Izdvajamo: "U nas stvari tako stoje da organizatori zaborava i vladari jezika drže kako je nastupila završna faza osmišljene revizije naše bliže povijesti, kada se idejno prepariranu povijest treba ukoričiti u obvezatnu lektiru. Ako u suverenim nacijama "pobjednici" pišu povijest, u Hrvatskoj ni tomu tako nije, a ovih se dana podigla prašina o nekim udžbenicima povijesti za osnovne škole, napisanim tako da u njima razvidnim nije ni čin, ni duh, ni duboki povijesni smisao hrvatske demokratske svibanjske revolucije 1990., u kojima neprozirnim ostaju idejni nositelji i bitni sprovoditelji jugosrpskoga osvajačkoga pohoda na nesrpske narode i zemlje zapadno od Drine i Dunava, a bljesak konačne hrvatske pobjede u nametnutom obrambeno-osloboditeljskom ratu biva zatamnjen sporednostima, poluistinama i konfabulacijama.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Redizajn Koncem dvadesetih godina prošloga stoljeća Matica je hrvatska pokrenula časopis za književnost koji je dobio ime "Hrvatska revija“. Komunisti su zabranili taj časopis ali ga je u argentinskoj emigraciji opet pokrenuo Vinko Nikolić i redovno izdavao sve do obnove hrvatske države. Potom je i sam došao u Zagreb i nastavio izdavati Reviju. Nikolić je umro a Matica hrvatska nastavlja izdavati časopis, jedno vrijeme ga je uređivao pjesnik Maruna a danas leksikograf Klemenčić. Međutim, skrivečki je poznati časopis "redizajniran", sadržajno izmijenjen, "oslobođen balasta prošlosti", pa danas broji ne sedamdeseto nego sedmo godište.
Add a comment Add a comment        
 

 
Slunj - Rastoke Kako javlja IKA, u petak je u Rakovici predstavljena knjiga Ivana Strižića "Bitka za Slunj", s podnaslovom "Obrana i oslobađanje grada Slunja i općina Rakovice, Cetingrada, Saborskog i Plitvičkih jezera od velikosrpske agresije i okupacije 1991. - 1995.". Prije samog predstavljanja o knjizi je govorio gospićko-senjski biskup Mile Bogović. "Narod ovog kraja nije smio govoriti a kamoli pisati o svojim patnjama koje je proživio u 2. svjetskom ratu. Zato je izlazak ove knjige pravo zadovoljstvo za naš kordunski i slunjski narod te sam beskrajno zahvalan autoru godinu Strižiću. Pitam se kada će se početi pitali male ljude da progovore o svojoj sudbini," rekao je biskup Bogović.
Add a comment Add a comment        
 

 
Naslovnica - Martyrium CroatiaeMato Marčinko, pisac, povjestnik, književnik i pjesnik, a cio život hrvatski branitelj, 1945. sveučilištarac-križoputnik od Bleiburga do Maribora, Zagreba, Bjelovara i Petrinje, nakonratni sužanj-uznik-zatvorenik oznaško-udbaških logora-tamnica-mučilišta, a 1972. opet uznik Stare Gradiške, tzv. KPD-a, i to zbog pjesme Hrvatska molitva, pa sve do sada hrvatski branitelj perom i duhom, taj hrvatski častnik i uzornik - unatoč bolesti - pribiva ovomu prikaznomu skupu. Hvala mu, što je s nama u domu HKZ-a i HS-a, a cio život u Božjemu domu, tamo još od Bleiburga u hrvatskome vječnu braniteljskome zdrugu, kako i pjesmom kazuje: Vraćam vam se, mrtvi moji. Od vas ni otišao nisam...
Add a comment Add a comment        
 

 
NaronaIz prošlog broja Hrvatskog slova prenosimo razgovor s Hrvojem Manenicom, privremenim ravnateljem Muzeja Narone. Ovaj muzej uskoro će otvoriti vrata javnosti. Izdvajamo kratki opis povijesti Narone koju je dao Malenica: "Rimska Narona bila je smještena uz rijeku Naro, današnju Neretvu, koja je u to doba imala drukčiji tok, tekla je uz današnje mjesto Vid i bila je plovna sve do Vida i to velikim lađama, kao što su grčke trijere, o čemu nam svjedoče i antički izvori. Rimska Narona je bila iznimno važno političko središte tadašnje Provincije Dalmacije. Pokraj glavnog grada Salone imala je značajnu ulogu, a osobito zahvaljujući svome položaju, jer je bila pogodna za daljnje vojne intervencije protiv nepokorenoga barbarskoga stanovništva u zaleđu Dalmacije... Narona je bila zapuštena i nenaseljena vjerojatno negdje do 18. st, kada se okolno stanovništvo polako tu naseljava i gradi kamene kuće. Paralelno s tim otkrivaju se i mnogi ostatci antičkoga grada i njegova fizionomija. I današnji Vid prati neke stečevine iz Narone, prije svega raster ulica i smjerove komunikacija.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Vitomira Lončar - BuckaVitomira Lončar - Bucka, koja je ujedno i naš član, vodi zagrebačko kazalište Mala scena. Poduži razgovor s njom objavljen je u tjedniku Fokus koji ovdje prenosimo u cijelosti. Na pitanje o stanju u hrvatskim medijima Vitomira Lončar - Bucka je odgovorila: "Kao i svugdje u svijetu, mediji odražavaju samo stavove svojih vlasnika, a o objektivnosti ili "stvarnom stanju stvari" ne može biti ni govora. Neki dan sam gledala film o Rupertu Murdochu i ako sam i imala iluzija da možda stvari baš i nisu tako loše, nakon toga filma sam ih izgubila. lako, naravno, i sam taj film je dio - propagande. U današnje vrijeme tehnologije moguće je svaki događaj promijeniti, pokazati ga u drugom i drukčijem svjetlu i na pitanje - što je zapravo istina više nije moguće odgovoriti, lako iskrivljuju istinu kao i oni drugi, hrvatski su mediji na još gorem stupnju nego oni zapadnoga svijeta jer su manje sofisticirani. Nedavno sam bila na tribini Kultura i mediji i na nju je došla samo jedna novinarka iz privatnih medija. Sve ostalo bili su novinari državnih medija. To vam najbolje pokazuje koliko ima interesa za dijalogom. Sve su poluistine, činjenice izvađene iz konteksta, sve informacije su oblikovane prema stavu vlasnika, a sve skupa je zapakirano u jeftini senzacionalizam.".
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Pon, 10-02-2025, 17:55:35

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.