Ilustracija iz knjige Eto, danas se dogodilo: stiže u pošti knjiga Dodir vremena (Crkva u svijetu, Split 2007.) moje drage i poštovane šjore Mire iz Splita. I ona i njezin grad, koji s ljubavlju opisuje, meni su dragi kao da smo rođaci, rođeni u istom našem najlipšem mistu na svitu. Stiže poštom Dodir vremena jer pored najbolje volje tog 4. svibnja nisam mogao doći u Split. Pitam se, koji je ono dan Mira odabrala za promociju svoje knjige? Jednostavan odgovor - prvi petak mjeseca svibnja! Iz odabranog dana predstavljanja knjige može se prije svega iščitati spisateljičina duboka vjera. Opet onako skromno, kako ju opisuju njeni uvodničari, odabrala je nadnevak vrlo znakovit. Prvi petak dan je posebne pobožnosti Presvetog Srca Isusova. Mjesec svibanj uvijek je mjesec posebne počasti Blaženoj Djevici Mariji. Zar ima ljepšeg odabira takvog dana, za predstaviti knjigu punu Kristove i Marijine ljubavi? To je knjiga poštovanja i ljubavi za mnoge uboge, napuštene, ostarjele, onemoćale, uhićene, lažno optužene, zaboravljene, pogažene, oblaćene..., koje s velikom ljubavlju u svojim poetičnim i proznim razmišljanjima opisuje spisateljica Mira Donadini. O Bože, koja milost samog odabira dana predstavljanja knjige u čast i na slavu Gospodinovu!
Add a comment Add a comment        
 

 
Buenos Aires Svoja zapisana sjećanja o svemu proživljenom u ratnom vremenu žene iz različitim gradova Hrvatske prikupljaju i izdaju u knjižnom obliku. Do sada prikupljeni zapisi žena iz Zagreba, Osijeka, Zadra, nadopunjeni svjedočanstvima žena Dubrovnika, Siska, Petrinje priređena na španjolskom jeziku promovirana su u nekoliko gradova u Argentini. Na sajmu knjiga u Buenos Airesu ovi zapisi predstavljeni su na Danu Republike Hrvatske kao dio državnog predstavljanja. Najveća dvorana sajma bila je ispunjena s 400 posjetitelja koji su s velikim zanimanjem slušali o istinitim zapisima o snazi žene, ljubavi, odgovornosti, prema domovini u vremenu agresije. Žene u mirovnim inicijativama, sanitetu, obrani, prognaničkoj školi, vrtiću, medijima, humanitarnim udrugama, prijemu prognanih, na patologiji, u prognaničkim smještajima, razdvojenim obiteljima, o svemu pišu istinito, bez mržnje i poziva na osvetu.
Add a comment Add a comment        
 

 
Iz tjednika Fokus donosimo prvi nastavak teksta Zvonimira Bernwalda u kojem su rasvjetljene neke pojedinosti oko pobune u pionirskome bataljonu 13. divizije oružanoga SS-a - Handžar divizije u Francuskoj 1943. godine. Autor postavlja i zanimljivo pitanje: "Što bi se dogodilo s nedužnim vojnicima, s civilnim pučanstvom i s gradom Villefranche, da je ta pobuna u početku imala više uspjeha? Kako bi Berlin/Hitler reagirao na vijest da Titovi partizani/komunisti rovare u jednoj jedinici oružanoga SS-a i da su ubili 5 njemačkih časnika? l još jedno pitanje na koje, naravno, do sada nije nitko dao jedan logični odgovor: kako bi pobunjenici samoga tog pionirskog bataljuna - jer ostali dio divizije ništa nije znao o toj pobuni, bez hrane i oružja (samo straža je imala puške), bez vozila i benzina - prošli kroz cijelu Francusku do Sredozemnoga mora? I što onda? Ili kako su vođe pobune isto kazali, htjeli se vratiti natrag u Hrvatsku; kroz Francusku, Švicarsku, Italiju i Austriju. Samo jedan kratki pogled na zemljovid kaže da bi ta avantura stajala najveći dio glava tih vojnika.".
Add a comment Add a comment        
 

 

PublikaKao što smo već pisali, u Sarajevu će 10. svibnja na poziv Hrvatskog katoličkog društva Marko Perković Thompson održati koncert u čast 10. obljetnice posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II tom gradu. Ovaj koncert izazvao je niz negativnih reakcija u Bosni i Hercegovini, a osporavanja Perković već godinama doživljava i u Hrvatskoj zbog njegovih domoljubnih nastupa kojima se uporno pokušava nadjenuti politički ekstremizam. Stoga nastupi Marka Perkovića Thompsona nisu nažalost praćeni kao većina drugih rock koncerata, već ih uvijek prate i političke konotacije. S tim u svezi prenosimo zanimljiv osvrt na urednički komentar u najnovijem broju internetskog glasnika Nacionalnog Kongresa Republike BiH, organizacije koja okuplja Bošnjake na prostoru Sjeverne Amerike.

Add a comment Add a comment        
 

 
Bista Vatroslava Lisinskog Iako svi dobro znamo kako je Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. - Zagreb, 31. svibnja 1854.) bio skladatelj koji napisao prvu hrvatsku operu, na njegovoj bisti u glavnom gradu Republike Hrvatske stoji kako je bio "začetnik novije hrvatske i jugoslavenske glazbe".(nzb)
Add a comment Add a comment        
 

 
akademik Stjepan BabićStjepan Babić u svom članku, u Fokusu, kojeg ovdje prenosimo, upozorava na opasnost gubitka identiteta hrvatskoga jezika u europskim okvirima. Stvaranjem umjetne tvorevine, "zapadnog Balkana", sve se više govori i o jedinstvenom jeziku, za kojeg "zapadnobalkanski" jezikoslovci tvrde da je "reč o jednom te istom jeziku, naučno i lingvistički, a tri, možda i četiri politička "jezika": srpskom, hrvatskom, bosnaskom/bošnjačkom, a uskoro možda i crnogorskom". A taj "zapadnoblakanski" odnosno B/H/S jezik zapravo bi bio srpski, "zato nije mala opasnost da za Hrvate EU bude EYU."
Add a comment Add a comment        
 

 
Iz novog broja Glasa Koncila prenosimo vijest o izlasku iz tiska prvog suvremenog hrvatskog kršćanskog romana "Put u središte srca - Intranet". Autor je suvremeni hrvatski književnik Božidar Prosenjak, koji je izdao četrdesetak knjiga za djecu i odrasle, među kojima se izdvaja, sad već klasični, roman Divlji konj. 
Add a comment Add a comment        
 

 
Mladen Lojkić: Vladari svijetaKnjiga "Vladari svijeta" više je nego uspješan prvijenac katoličkog laika Mladena Lojkića. Autor se ne miri s općom sudbinom, već potaknut ulogom intelektualca u društvu promišlja, razčlanjuje i upozorava na činjenice. Pita se i pronalazi odgovore, zašto i od kud tolika nepravda i zlo usmjereno protiv Hrvatske. U sveopćoj društveno-medijskoj blokadi, kad je gotovo nemoguće čuti slobodnomisleći glas katoličkih laika, knjigom vlastitog izdanja pokušava se oduprijeti zlu i ukazati na istinu. Nudi sadašnjim i ostavlja trag budućim naraštajima, kako nismo bili nezainteresirani, ni slijepi, a ni glupi glede zbivanja koja utječu na hrvatsku narodnu sudbinu. No, silnice svjetske moći neprekidno su bile i još su uvijek usmjerene protiv Hrvatske, na žalost uz veliku pomoć uvijek nazočnih domaćih vazala.
Add a comment Add a comment        
 

 
Kralj TomislavČlan Hrvatskog kulturnog vijeća Milan Vuković, dr. iur., sudac Ustavnog suda RH, u zadnjem broju Hrvatskog slova još je jednom podsjetio na zamisao "izgradnje Centra koji bi trebao biti, ne samo memorijalni, nego i edukativni centar, susretište raznih stručno znanstvenih skupova posvećenih problemima borbe za samostalnost Hrvatske, od Zrinsko Frankopanske borbe, preko Kvaternikove borbe za samostalnu Hrvatsku u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, masovnih progona i pogubljenja Hrvata poslije Versajskih sporazuma i stvaranja neprirodne jugoslavenske zajednice 1918. godine, proglašenja Nezavisne države Hrvatske 10. travnja 1941. godine, tragičnih događaja i masovnih pokolja na bleiburškom polju i "Križnom putu" diljem Slovenije pa sve do Prištine i Skoplja, 1945. godine, sva stradanja u političkim progonima od 1945. - do 25. siječnja 1991. godine, kad je bio zadnji politički proces protiv Virovitičana kod Vojnog suda u Zagrebu." U nastavku članka Vuković je dodao kako bi spomenuti Centar trebao sadržavati građu koja obrađuje i cijeli Domovinski rat. Mi primjećujemo kako bi se ovime na jednom mjestu dobio prostor koji bi sadašnjim i budućim naraštajima pružio priliku da bez dnevnopolitičkih opterećenja sazna povijest hrvatske borbe za samostalnošću. Iako ova zamisao vjerojatno ne će biti brzo ostvarena, jasno je kako bi postojanje Centra zasnovanog na ovim idejama označilo važan trenutak za hrvatsko društvo. Štoviše, ovakav Centar približilo bi Hrvatsku društvima razvijenog Zapada, u kojima su slične institucije već odavno dio opće kulture.
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Pon, 10-02-2025, 17:27:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.