Zoran Vukman

Iza obzora

 Kakvu će politiku voditi Donald Trump?

Je li Donald Trump uistinu „crna mačka“ anglosaksonskog vladajućeg establishmenta u Washingtonu ili je i sam dio velike igre? Ako je istina da je on za Washington „greška u sustavu“, da je čovjek izvan njihove kontrole, i da je uistinu uspio kao samosvojni igrač zahvaljujući svojem bogatstvu i antiestablishment retorici koja je potpuno rastočila novogovor licemjerne političke korektnosti, onda je njegov izbor za predsjednika SAD-a u stanovitom smislu epohalan događaj. Naime, od ubojstava braće Kennedy 1963. i 1968., vlast anglosaksonskog lobija u Americi je više od pola desetljeća čvrsto zapečaćena u Washingtonu. Nitko izvan tog kruga nije imao šanse.

Razmislimo malo o famoznoj američkoj demokraciji. Primjerice, teksaška obitelj Bush je Amerikom vladala ukupno 20 godina. Bush senior je najprije bio osam godina Reaganov potpredsjednik. Pa je četiri godine bio američki predsjednik. I onda je njegov sin bio osam godina predsjednik. Praktički, u demokratskom sustavu jedna obitelj je u vrhu američke vlasti dinastički bila prisutna u Predsjednici SADrasponu od početka osamdesetih do dvijetisućitih!? Uzmimo npr. Clintone. Bill je bio osam godina američki predsjednik, Hilary je bila jedno vrijeme državna tajnica za Obamina mandata. Da je postala predsjednicom, i Clintonovi bi nakupili najmanje 12 godina u Bijeloj kući, ne računajući razdoblje kad je Hilary bila i šefica diplomacije.

Ako izuzmemo Obamu, mogli bi doći do zaključka, da su dvije obitelji, Bush i Clinton, jedna s republikanske, druga s demokratske strane u vrhu američke politike desetljećima, odnosno trebali su se izmjenjivati kao predsjednici SAD-a ili rotirati na nekim drugim funkcijama. O kakvoj je onda demokraciji riječ? S republikanske strane de facto vladavinu teksaškog lobija u Americi imamo još od L. Johnsona koji je kao potpredsjednik naslijedio smaknutog Kennedyja. S demokratske strane, nakon bezličnog Cartera, republikanci su vladali sve do pojave Clintona devedesetih koji je u početku igrao na kartu oživljavanja Kenndyjeve karizme.

Kennedy bi vodio humaniju politiku

Nije teško zbrojiti dva i dva pa zaključiti tko je uništio obitelj Kennedy. Da JFK nije ubijen vladao bi sigurno dva Kenedymandata, osam godina, a naslijedio bi ga brat Robert, koji je jednako bio TrumpAko je Trump čovjek izvan tog sustava onda se neke promjene u toj politici mogu dogoditi, ali sigurno ne preko noći, jer Amerika ima vanjskopolitičku strategiju koja je dugoročno određena i ne ovisi o hirevima jednog predsjednika. Trump je u tom pogledu još uvijek velika nepoznanica. Ono što je govorio u kampanji je priča za medije gladne senzacije, „show must go on“, dok je njegova sadašnja retorika već opreznija i suzdržanija.karizmatičan kao stariji brat, i lako je pretpostaviti da bi i on osam godina bio u Bijeloj kući. Anglosaksonci bi tako morali Irce i njihov lobi trpjeti na vlasti skoro dva desetljeća. A to bi za njih bilo nešto nenadoknadivo, Amerika bi dobila jedno sasvim drugo lice, humanije, kakvo je i trebala imati, i ne bi bila izvoznik pučeva i ratova za energente. Ovako smo dobili jednu sasvim drukčiju politiku koju su kreirali Kissinger i Brzezinsky kao ekspanzionističku i prijetvornu, jer SAD nikada nisu iskreno poštovale svoje saveznike, u vanjskoj politici uvijek su igrali dvostruku igru.

Ako je Trump čovjek izvan tog sustava onda se neke promjene u toj politici mogu dogoditi, ali sigurno ne preko noći, jer Amerika ima vanjskopolitičku strategiju koja je dugoročno određena i ne ovisi o hirevima jednog predsjednika. Trump je u tom pogledu još uvijek velika nepoznanica. Ono što je govorio u kampanji je priča za medije gladne senzacije, „show must go on“, dok je njegova sadašnja retorika već opreznija i suzdržanija.

Dva moguća scenarija

Dva scenarija su moguća: ukoliko Trump bude napravio veliki odmak od dosadašnje američke vanjskopolitičke strategije, onda nije isključen ni pokušaj atentata na njega, iako je izgledniji pokušaji njegova rušenja s bujanjem nereda, nemira i kaosa po cijeloj Americi; drugi je scenarij, da je Trump ipak „u igri“ i da će potaknuti drugu struju američke politike, svojevrsni izolacionizam, srediti stvari najprije u vlastitom dvorištu, ekonomski, socijalno i društveno, podignuti zid prema Meksiku i ojačati Ameriku kao vojno-policijsku državu.

U vanjskoj politici, može se pretpostaviti da će Trump pokušati stvoriti neku vrstu primirja s Putinom, možda i partnerski, trgovački odnos s Rusijom da bi se mogao usredotočiti na Kinu koju je barem po dosadašnjoj retorici percipirao kao glavnu ekonomsku i geostrastešku ugrozu prema Americi. U geopolitičkom smislu to je i logično. Naime, američke interese u svijetu upravo ugrožava tiha i latentna kineska ekonomska i migrantska ekspanzija. Kina je svugdje tiho prisutna, ugrožava Zapad s jeftinom radnom snagom i to na način kojemu se ne može konkurirati: naime, tzv. jeftina radna snaga u Kini većim je dijelom polurobovska, mase ljudi, pogotovo djeca rade za velike kompanije u bescijenje, za bijednu nadnicu.

Zapadne multinacionalne kompanije koje su svoje poslove preselile dijelom u Kinu, na tu činjenicu žmire, prave se kao da ništa ne vide i ne znaju, kao primjerice pokojni Steve Jobs. Na taj način Kinezi SAD-u odvlače poslove i ulaganja, a ujedno jačaju vojno i geopolitički. Dosadašnja američka politika koja je izazvala hladni rat s Rusijom bila je suluda jer megalomani koji su je kreirali nisu mogli shvatiti da se ne mogu istodobno boriti i protiv Rusije i protiv Kine, pogotovo jer su Rusija i Kina našle već zajednički interes. Očito je da Trump to shvaća jer je menadžer a shvaća i da ugroza dolazi i s meksičke granice, s milijunima ilegalnih migranata. Zamislimo što bi bilo da sada EU zatvara oči pred činjenicom da milijuni ilegalnih migranata i dalje upadaju preko granica Unije kao što se to događa u Americi a Obamina administracija za to nije imala rješenje.

Vanjska politika Trumpa

Što će biti s nama u tom kontekstu, kakav će odnos Trumpova administracija imati prema Hrvatskoj? I tu su stvari TežišteSigurno je da će težište vanjske politike u Europi temeljiti na Njemačkoj, ali i nekim zemljama prema kojima mu obitelj ima sentimente kao što su Slovenija i Češka, strateški će mu sigurno biti važne Mađarska i Poljska. Ne znamo kako će se postaviti prema ukrajinskoj krizi, no u svakom slučaju, mi smo ponovno u lošoj poziciji, jer od Washingtona nemamo puno koristi, a bili smo njegovi poslušnici, dok smo se Moskvi bez ikakvih razloga opasno zamjerili.vrlo dvojbene. Mi ne znamo je li Trump prosrpski nastrojen i hoće li on politiku na Balkanu graditi s težištem na Beogradu, odnosno hoće li Hrvatsku potpuno zanemariti i prepustiti je posljedicama njezine stupidne i sluganske vanjske politike. Stanje u BiH i optužnice protiv hrvatskih generala dovoljno govore koliko smo i do sada bili bitni američkim saveznicima. Nisam siguran da će Trump Hrvatsku gledati kao područje od nekog posebnog interesa osim ako mu ne zapne za oko naša obala za ulaganja u velike hotele i kockarnice.

Sigurno je da će težište vanjske politike u Europi temeljiti na Njemačkoj, ali i nekim zemljama prema kojima mu obitelj ima sentimente kao što su Slovenija i Češka, strateški će mu sigurno biti važne Mađarska i Poljska. Ne znamo kako će se postaviti prema ukrajinskoj krizi, no u svakom slučaju, mi smo ponovno u lošoj poziciji, jer od Washingtona nemamo puno koristi, a bili smo njegovi poslušnici, dok smo se Moskvi bez ikakvih razloga opasno zamjerili. S Orbanom nije imao tko stvoriti s naše strane jako savezništvo, i sad se zapitajmo tko su naši prijatelji i saveznici u vanjskoj politici? Nikoga nemamo stvarno iza sebe, ni Njemačku, ni SAD, ni EU – jer nitko ne cijeni sluge koji su uvijek samo revni sluge. Od sluga se ne očekuje ništa nego da izvrše svoje i budu neprimjetni.

Hrvati uvijek traže nekoga kome će služiti, bilo da je riječ o Beču, Pešti, Beogradu, Bruxellesu ili Washingtonu. Što ćemo sada ako Trump sklopi pakt s Putinom? Tko će iz svega toga profitirati? Naravno, Srbija. Što će biti u Bosni? Podijelit će je Amerika i Rusija, odnosno s jedne strane Rusija i Srbija, a s druge Amerika i Turska, jer da se turski apetiti umire trebat će im dati dio kolača na Balkanu. U cijeloj toj priči, mi smo nula, zero. I ne ljutimo se na neprijatelje, na Srbiju ili nekog drugog, nego napravimo inventuru u vlastitom dvorištu, idimo tragom izdaje u zadnjih 16 godina, pa ćemo pronaći uzroke svega što nam se danas događa. Ali kakva korist i od toga kad nemamo nikakvu vlastitu političku, diplomatsku i obavještajnu infrastrukturu? Mi smo prorešetani sa svih strana. Plaćamo i dalje račune haaške izdaje. A šutnja generala-ribara o izdajnicima sad mu se obija o glavu.

Zoran Vukman

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 23-02-2020, 10:59:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.