Entropija

Poludjeli ''krediti u švicarcima'' nisu razlog za brigu, poručio je pred nekoliko dana Zoran Milanović, korisnici dotičnih kredita se mogu čak i zabavljati. Naravno, Milanoviću novoliberalni, tržištu (pre)okrenuti sustav nije nikad bio nesimpatičan. On zasigurno drži kako živimo u kapitalizmu, iako je u Hrvatskoj takav sustav društvenog uređenja, kao i mnogo toga drugog, uglavnom u sferi – dobrih želja. Za kapitalizam je potreban – kapital, kojeg u Hrvatskoj nema, pa tako ni sustava koji bi – Hrvatsku pokrenuo, jednom kad stane, a stoji već 5-6 godina.

Uz ovakvu vladu, može stajati i 50 godina, bar toliko koliko autoceste budu koncesionirane, i sve što vrijedi prodano, ili predano na upravljanje. Nekom drugom, za novac, ne za kapital. Jer, kapital bi trebale priskrbiti banke, kojih ima, ali niti su domaće niti rade kao da su domaće, u interesu hrvatskog stanovništva, odnosno države. Osim ako država nisu – pojedinci. Ili ova vlast. Čini se, HNB i ova vlada, drže da su oni i baš oni – država. I što god rade i (ne) urade, drže oni, državnički je. I u ''našem'', čitaj njihovom, interesu. Zato udruga ''Franak'' ne treba brinuti. Jednom kada premier Milanović uzme stvar u svoje ruke, razloga za brigu nema. Baš kao ni kapitala, iako novca – ima. Kažu neki, koliko god hoćemo. Problem je, novac košta, ima svoju cijenu. Otuda i dug, koji pokazuje kako oni koji novac imaju, zarađuju. Oni koji ga kupuju, novac gube. I to je to.

SteffenSteffen drži kako nas povijest podučava da su ''civilizacije rasle i razvijale se, držale se svojih vrijednosti i potom se urušile, nespremne za promjenu''. Danas smo i mi tu negdje, misli australski znanstvenik, a i mi domorodci, ovdje u Hrvatskoj, držimo kako smo tu negdje. Možda već nigdje. Unatoč tome što Milanović misli kako nema razloga za zabrinutost. Čak ni zbog dugova ili kredita.Will Steffen, ugledni australski znanstvenik, identificirao je kapitalistički gospodarski sustav koji trenutno – taj trenutak se ponešto protegnuo, Will Steffenali što je to prema svemiru – dominira u zapadnoj civilizaciji. A ta dominira globalno, ili se barem time bavi. Takav je sustav, kaže Steffen, pogrešan jer previše toga ne uzima u obzir, a vodi nas prema neodrživoj budućnosti. Nešto slično hrvatskoj gospodarskoj pseudostrategiji i kvaziviziji, ove vlade i njezinih trabanata. S takvima opstanka nema. Steffen drži kako nas povijest podučava da su ''civilizacije rasle i razvijale se, držale se svojih vrijednosti i potom se urušile, nespremne za promjenu''. Danas smo i mi tu negdje, misli australski znanstvenik, a i mi domorodci, ovdje u Hrvatskoj, držimo kako smo tu negdje. Možda već nigdje. Unatoč tome što Milanović misli kako nema razloga za zabrinutost. Čak ni zbog dugova ili kredita.

Entropija je, laički rečeno, fizikalna veličina koja nezaustavljivo raste. Nešto manje laički, ona je statistička mjera nereda u zatvorenom sustavu, odnosno slučajnosti mikroskopskih konstituenata termodinamičkoga sustava. Makroskopski, entropijom mjerimo energiju koja nije raspoloživa za rad tijekom termodinamičkoga procesa. Hipotetički, entropija svemira stalno raste što se da povezati s neprekidnim širenjem svemira koji je, za nas, i bez te ekspanzije, praktično beskonačan. Po Einsteinu, jedino je još ljudska glupost slično tome beskonačna, i potpuno neupitna kao takva. Evidentno je, sve što ljudi danas rade i kako rade, povezuje Einsteinovu opservaciju o dubini ljudske gluposti s činjeničnim stanjem, pa tako i s definicijom entropije. Time smo i politiku usko povezali s entropijom.

Politika HNB-a: Rak rana suvremene hrvatske zbilje

Ako je tome tako, pomoći nema. To ne znači kako lokalno ne možemo raditi nešto kako bismo usporili dominaciju gluposti, čak i ako je svemirski utemeljena. I Einstein i Steffen potvrđuju to svojim likom i djelom. Unatoč entropiji, u našem malom dijelu svemira, potrebno je stvari urediti, kako bismo snizili nered koji uvode ova vlada, bankari, i ostali gramzivi ''kapitalisti'', pogotovo oni bez kapitala. Dobro uređena država, međutim, ne sliči na onu u kojoj nam prodaju ideje s ''argumentima'' poput ''tako je i drugdje'', ili ''slično kao u Madžarskoj, Njemačkoj, Latviji...''. Ove bi političare, i ovu bi vladu, trebala zanimati jedino takva situacija u kojoj oni imaju rezultate – već danas. Ili još jučer. Svoje gluposti i svoju nebrigu, ovom narodu neće više moći ''prodati'', za nadati se.

Politika HNB-a, što je politika udovoljavanja komercijalnim bankama bez kraja i konca, na štetu u prvom redu ne samo korisnika kredita nego i cjelokupnoga sustava i svakoga pojedinog građanina, društvenog tkiva koje razvidno degenerira i urušava se bez ikakvih procesa kojima bi se, lokalno ili globalno, regionalno ili državno, bilo što dalo učiniti kako bi se poništili rezultati ljudskoga nemara i neznanja, ali prije svega gramzivosti, korupcije, i opstrukcije društvenog interesa kakva je ugrađena u sustav ''novoliberalne'', tobože tržišne ekonomije, jedna je od rak FrazetineFrazetine i floskulice poput ''uvijek se može bolje'', nikako da dodju glave, figurativno rečeno, onima koji ih rabe kako bi se promptno riješili neke akutne neugodnosti. Zoran Milanović je odlučio fiksirati tečaj franka, i to je dobar početak, u četvrtoj godini mandata? To je tek, ili već, početak izborne utrke, u izbornoj godini. Poput đaka koji se provlači iz matematike tri godine, da bi pri kraju u četvrtoj odlučio veselo maturirati...rana suvremene hrvatske zbilje. S dužnosnicima koji odlaze na skijanje i šetnje po inozemstvu u doba kada ljudi nemaju niti za kruh, na depresivima su, razmišljaju o samoubojstvima ili se razbolijevaju od tumora i ostalih bolesti ''modernoga'' društva, nije nikakva izlika objašnjenje o ''situaciji u svijetu'' ili globalnim tendencijama.

Frazetine i floskulice poput ''uvijek se može bolje'', nikako da dodju glave, figurativno rečeno, onima koji ih rabe kako bi se promptno riješili neke akutne neugodnosti. Zoran Milanović je odlučio fiksirati tečaj franka, i to je dobar početak, u četvrtoj godini mandata? To je tek, ili već, početak izborne utrke, u izbornoj godini. Poput đaka koji se provlači iz matematike tri godine, da bi pri kraju u četvrtoj odlučio veselo maturirati...

Čitava prošla godina mandata Ive Josipovića protekla je u medijskoj kampanji bez presedana, vivace crescendo, allegro pianissimo. Ipak je sve bilo u molu, za razliku od Zorana Milanovića, koji je čitavo vrijeme u pobjedničkom, euforičnom raspoloženju, sav sretan što je konačno, pred njime i Karamarkom, ''the final countdown''. Rambo hrvatske politike krenuo je u svoju posljednju predsjedničku godinu posebno motiviran. Očito, misli kako se ''vlasnici kredita u francima'' mogu i dadu kupiti. Teško, i njihov je prvi odgovor podosta skeptičan pa i suzdržan.

I taj je potez, kao i svi ostali, u funkciji. Kočenja entropije, gluposti, ili propasti? Zoran Milanović je odavno bivši, što god napravio. Ali, zavaravanje samoga sebe svemirski je proces, s ljudskim potpisom. Hrvatska i zaduženi građani morati će se strpiti, jer hrvatskim se političarima nigdje – ne žuri.

Pupovac namirisao ustaštvo

Vremena ima i, gotovo beskonačno za ovaj kutak i trenutak, i uvaženi profesor doktor Milorad Pupovac. Saborski zastupnik određenog kruga ljudi unutar Najljepše Naše, nedavno je graknuo na novoizabranu predsjednicu, prilično bombastično, za razliku od umjerene Vesne Pusić, koja misli kako će predsjednica RH ovoj vladi htjeti ''zagorčavati život''. Milorad Pupovac ne želi nikome zsgorčati, on jednostavno ne voli da se Srbe ne prepozna kao takve. Njega je zasmetalo što se Kolinda Grabar Kitarović želi hrvatskim biračima obraćati na način kako se to radi u kulturnom, zapadnom, suvremenom svijetu.

Pupovac je tu odmah namirisao ustaštvo, što ukazuje na širinu njegove političke pozicije. Inače ga smeta kad se ''prebrojavaju krvna zrnca'', jer bi ga uznemirilo prepoznavanje nacionalnog sastava hrvatske vlade, po nekim izvorima sada je Srba 47.6% iliti 10/21, dok je popis stanovništva iz 2011-e godine ukazao na 4.36% Srba u Hrvatskoj. 11 puta veća prisutnost u vladi nego u stanovništvu, navodno nije ostvarena niti od bijelaca u JAR za Apartheida, niti od Židova u izraelskoj vladi. Pupovca ne brine ni činjenica stabilne četničko-partizanske velikosrpske dominacije i sličnih tendencija negdje drugdje u ''Regionu'', zašto i bi? Ali, još manje ga brine zastupljenost Srba u Hrvatskoj na političkim pozicijama. On voli da ih je što više, a voli jer ga ne smeta. Smeta ga ako ih se nazove Hrvatima, to već nije u redu, to je već ustašoidno.

Entropija i dalje raste, baš kao i prisutnost Srba u političkom životu RH. Ideal je, vjerojatno, nešto iz bliže prošlosti, kao što je to bilo u SR Hrvatskoj. Tada se Srbi uopće nisu bunili na svoj status, ali itekako su ih smetale te ustašoidne pojave, za što je bilo dovoljno deklarirati se Hrvatom. Toga se vremena, te se ere, takvih se stavova, nitko od sljedbenika nekadašnje SKH niti dan danas nije odrekao, kamoli tih dosadnih tema poput bleiburških ''pitanja''. Pokroviteljstvo nad obilježavanjem Bleiburga je ukinuto, sapienti satis.

dr. Slaven Šuba

Uto, 10-12-2019, 16:06:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.