Komadanje hrvatskog narodnog bića u Boričevcu

Filmski uradak autorice Nade Prkačin, koja je početkom godine dobila otkaz na HTV-u zbog dvaju dokumentarnih filmova o generalu Anti Gotovini, naslovljen ''Nikad se nisu vratili'', premijerno je prikazan posljednjeg Nikad se nije vratioljetnog utorka u zagrebačkom kinu ''Europa'', ispunjenom gotovo do krajnjeg kapaciteta. S gospođom Prkačin u ovom su pedesetminutnom djelu dokumentarnog karaktera surađivali i producentica Ksenia Abramović te snimatelj Ivan Lovrić, a za sve je zaslužna (već) poznata produkcijska kuća Laudato.

Notorne činjenice

Notorne a tijekom dugih godina komunističkog jednoumlja brutalnom silom zataškavane činjenice o događajima tijekom erupcije ''antifašističkoga'' nezadovoljstva u istočnoj Lici, današnjoj općini Donji Lapac Ličko-senjske županije, evocirali su precizno i nedvosmisleno suvremenici iz dotičnoga kraja i doba, a u filmu su djelomice prezentirane i poruke posve drugog karaktera, iz govora koje su u obližnjem Srbu držali Stjepan Mesić, kao i Milorad Pupovac koji je ipak djelomice korektno spomenuo stvarne događaje, opravdavši ih međutim određenim prethodnim događajima u mjesecu lipnju, te propustivši povijesnu priliku naglasiti kako ti Mile BogovićSudionik filma je i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji je također nazočio prikazivanju u ''Europi'', uz još neke uglednike poput Zvonimira Šeparovića, koji je svojevremeno pokrenuo tužbu Republike Hrvatske protiv Republike Srbije zbog genocida, pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih narodanisu imali baš nikakve veze s nevinim civilnim stanovništvom Boričevca i toga područja.

Sudionik filma je i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji je također nazočio prikazivanju u ''Europi'', uz još neke uglednike poput Zvonimira Šeparovića, koji je svojevremeno pokrenuo tužbu Republike Hrvatske protiv Republike Srbije zbog genocida, pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda. Iz povijesti je znano kako su Turci osvojili lapački kraj 1527-e godine, a napustili su ga 1791-e mirom u Svištovu, otkada je Boričevac bio najveće naselje s većinskim hrvatskim stanovništvom u ličkom Pounju. Bio, sve do kolovoza 1941-e, kada su mjesto koje je cvalo pred II. svjetski rat te imalo 280 kuća 1936-e godine, etnički očistili do zuba naoružani pripadnici premijeračetničkih, odnosno ''antifašističkih'' snaga, nakon Brotnja gdje su 27. srpnja likvidirali 38 bespomoćnih članova porodice Ivezić, apsolutno nevinog ''civilnog stanovništva'' u starosti od 2 do 82 godine.

Lokalni genocid

Ovaj je lokalni genocid nad 55 Boričevljana – žena, djece i staraca – nastavljen po ostalim selima župe te dovršen u Kulen Vakufu gdje je pobijeno više stotina Hrvata izbjeglih iz Boričevca, dok je sam Boričevac spaljen a kuće i crkva razoreni na prepoznatljiv, ''antifašistički'' način i uz rukopis ''progresivnih'' snaga onoga doba, oživljen ne tako davnih devedesetih kako u tom tako i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. U sam Boričevac, gdje danas žive tek dvije katoličke obitelji, povratak preživjelima i raseljenima nije bio dopušten za čitavo trajanje ''antifašističke'' Jugoslavije.

Osnovna poruka filma, koja se što čula što dala nedvojbeno iščitati, jest činjenica kako se Boričevac s kraja srpnja i početka kolovoza 1941-e nije dogodio slučajno, niti spontano. Dogodio se nakon sastanka talijanskih fašista s četničkim vođama 23. Osnovna porukaOsnovna poruka filma, koja se što čula što dala nedvojbeno iščitati, jest činjenica kako se Boričevac s kraja srpnja i početka kolovoza 1941-e nije dogodio slučajno, niti spontano. Dogodio se nakon sastanka talijanskih fašista s četničkim vođama 23. srpnja 1941-e u Benkovcu, a val posljedičnih događaja, uz poznatu suradnju i potpomaganje do zuba naoružanih velikosrpskih fašistasrpnja 1941-e u Benkovcu, a val posljedičnih događaja, uz poznatu suradnju i potpomaganje do zuba naoružanih velikosrpskih fašista sa strane talijanskih, naBoričevacštetu nedužnog i nenaoružanog, većinskog hrvatskog odnosno katoličkog stanovništva u ''regiji'', s jasno izraženim ciljevima etničkog čišćenja i genocida nad Hrvatima kao takvima.

Mozaik zločina

''Ustanak'' je eruptirao u Boričevcu i okolici, rezultirao promišljenim i planiranim pokoljem, masakrom nezaštićenog pučanstva. Ta su događanja samo djelić mozaika zločina koji je nastavljen tijekom čitavog II. svjetskog rata, a u kojem su sudjelovali, surađivali pa i predvodili i eventualni pobjednici rata, ''antifašisti'' koji su za vrijeme SFRJ dovršili ''posao'', zacementiravši status quo depopuliranog i dekroatiziranog Boričevca i okolice, a koji su od samih početaka ''ustanka'' u Srbu bili prisutni i pratili ta događanja, podržavajući ih i interpretirajući ih proizvoljno i jednostrano, u čemu ustraju i danas.

Povijesna činjenica suradnje fašista s ''antifašistima'', na štetu hrvatskoga naroda, unatoč međusobnim razmimoilaženjima i različitim interesima čiji je zajednički nazivnik uvijek bio isti – komadanje hrvatskoga nacionalnog bića – u Boričevcu je, kao i mnogo gdje drugdje, dobila povijesnu potvrdu o kojoj svjedoči i ovaj filmski uradak. Da je tome tako, svjedočanstvo je i, a posteriori, sva potonja povijest, sve do i preko događanja devedesetih – mutatis mutandis – pa sve do danas. Film Nade Prkačin i u tom svjetlu doprinosa hrvatskoj povjesnici svakako treba pozdraviti, o čemu govori i zanimanje Zagrebčana koji su nazočili projekciji ispunivši kino Europa. Spomenimo i KUD Plješivica koji je otvorio prikazivanje Očenašem, te ga zatvorio otpjevavši ''Vilu Velebita''.

dr. Slaven Šuba

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 29-10-2020, 14:33:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.