Teletekst
Predstavnici ''seksualnih i rodnih manjina'', kako kaže teletekst HRT-a, zatražili su od saborskih zastupnika da pokrenu postupak ocjene ustavnosti PrijetnjaLakomislena tvrdnja kako ''većina ne smije i ne može odlučivati o pravima manjine'', s prijetnjom koja je prati, pokazuje kako su demokracija i njezine stečevine potpuno strane predstavnicima ''seksualnih i rodnih manjina''. Izgleda kako je bilo tko tko ne misli kao oni unaprijed osuđen na ''predrasude i nesnošljivost''. Iako o tome nema niti govora.referendumskog pitanja inicijative ''U ime obitelji''. Zatražili su i potporu građana, putem slanja pisama zastupnicima. Oni drže kako je referendumsko pitanje ''utemeljeno na dubokim predrasudama i nesnošljivosti prema LGBT osobama i njihovim obiteljima''. Kažu i da ''većina ne smije i ne može odlučivati o pravima manjine'', dodajući kako je to ''nepravedno, ali i opasno''.
''Nepravedno'', to je razmišljanje i stav dotičnih predstavnika, koji kvalificiraju referendumsko pitanje očigledno ocjenom baziranom na vlastitim predrasudama i ničim dokazanoj pretpostavci ''nesnošljivosti prema LGBT osobama i njihovim obiteljima''. Kojim obiteljima? Ta besmislena, ničim dokaziva niti opravdana optužba objašnjava se tvrdnjom kako ''većina ne smije i ne može odlučivati o pravima manjine'', što drže nepravednim ali i opasnim.
Osim što ta izjava sadrži prijetnju, jer opasnosti nigdje nema niti bi je moglo biti, radi li se o demokraciji, gdje je baš stav i mišljenje većine bitno i najbitnije, ne samo svake četvrte godine, jedne jedine nedjelje kad se tobože demokratski glasuje, čime i ''većina'' i ''manjina'' osvaruju svoje demokratsko pravo i daju legitimitet određenoj političkoj manjini da vlada državom i mnogočime drugim, nejasno je otkud bilo kojoj manjini pravo da nameće svoja razmišljanja o tome što je ''nepravedno ali i opasno'' upravo većini, ako bi ta većina razmišljala drukčije pa i suprotno.
Lakomislena tvrdnja kako ''većina ne smije i ne može odlučivati o pravima manjine'', s prijetnjom koja je prati, pokazuje kako su demokracija i njezine stečevine potpuno strane predstavnicima ''seksualnih i rodnih manjina''. Izgleda kako je bilo tko tko ne misli kao oni unaprijed osuđen na ''predrasude i nesnošljivost''. Iako o tome nema niti govora.
Antidemokratska ideja
Ideja o tome da manjine sa svojim stilom života i načinom razmišljanja kontroliraju Ustav, i nameću, direktno ili posredno, svoju volju i ideje, naprosto je antidemokratska. Naime, ne samo u ovom nego i u svakom drugom slučaju, demokracija ima smisla samo ako manjina poštuje stavove većine. Agresivan pristup i nametanje stavova ljudima koji drukčije misle, uz neizbježno etiketiranje, apsolutno je kontraproduktivno i antidemokratski.
Ma što tko mislio, pripadao ovoj ili onoj manjini ili ''eliti'', poput analitičara Puhovskog, referendum svakako ne predstavlja ''teror većine nad manjinom'', nego demokratsko, i sasvim ustavno, sredstvo odlučivanja.
Švicarska, recimo, gdje referendume održavaju, može se reći, redovito, u svakom je slučaju jedan od svjetlijih primjera demokracije, u ovom kompliciranom i kompleksnom svjetskom poretku, gdje velesile i njihovi plaćenici ne prezaju od pokušaja kontrole nad vlastitim, ili stranim državljanima, putem zaista najniže vrste aktivnosti, prisluškivanja koje bi trebalo biti kažnjivo pa i automatski, više pa i daleko više od bilo čega što je učinio, recimo, Snowden, ili prije njega Assange.
Vladajućih nema kad su u pitanju prava radnika
Organizirano, i po najviše rangiranim dužnosnicima odobreno prisluškivanje, svakako je sumrak upravo demokracije, i stečevina na kojima se ona danas temelji. Globalizacija, čiji žrvanj melje kako kažu neumoljivo i nesmiljeno bez nade u zastoj, odgovorna je za razne pojave, ali posve sigurno ne za prisluškivanje gdje odgovornost jednostavno nosi imena i prezimena. Ali, lažna demokracija danas je toliko isprepletena s pretpostavkama hipotetičke, prave demokracije, da nije ni čudo što manjine svuda po svijetu teroriziraju većinu, koja tobože vlada, ''u ime naroda'', kako i sam pojam demokracije jednoznačno izriče.
PravaU ovoj su zemlji, baš kao i u mnogim drugim zemljama, temeljna ljudska prava ugrožena na različite načine, i pod udarom su prije svega vladajućih struktura, a počesto i raznoraznih jurišnih skupina, koje pod egidom borbe za ljudska prava nameću uglavnom ono što se samo njima sviđa te napadaju, uglavnom sve što im se ne sviđa.Zaista, nije nikakvo čudo vidjeti predstavnike ''vlasti'' kako paradiraju u manjinskim povorkama po vlastitom izboru, dok nikad nisu viđeni na ulicama zajedno s radnicama Kamenskog ili događanjima sličnog društvenog profila, gdje se zaista radi o temeljnim ljudskim pravima. Osim što nemaju vremena, to im je, zacijelo, ispod časti, a nekako nije niti ''in''. Na svaki način, nedovoljno je atraktivno, zacijelo se ne podudara s njihovim svjetonazorom kao ni s opisom radnoga mjesta, koje je navodno u službi naroda.
Demokracija sigurno ne znači ni provođenje zakona pod okriljem noći ili zaštitom policije, demokracija ne znači ni otklon zastupnika od volje građana izražene na referendumu, pa tako ni udovoljavanje raznoraznim zahtjevima pod krinkom udovoljavanja ''ljudskim pravima''.
U ovoj su zemlji, baš kao i u mnogim drugim zemljama, temeljna ljudska prava ugrožena na različite načine, i pod udarom su prije svega vladajućih struktura, a počesto i raznoraznih jurišnih skupina, koje pod egidom borbe za ljudska prava nameću uglavnom ono što se samo njima sviđa te napadaju, uglavnom sve što im se ne sviđa.
dr. Slaven Šuba