Terorizam javne riječi i umjetnička sloboda

 

Miljenko JergovićHrvatska je zemlja bremenita problemima, od gospodarskih koji su primarni većini stanovništva, pa do onih što zadiru u našu neriješenu prošlost i nedefiniranu budućnost. Mnogobrojni su stranci odavno posjećujući našu zemlju, uočili nedostatak smijeha, nade, optimizama ili uopće životnog pozitivizma. Brojni su uzroci koji su definirali evidentno depresivno raspoloženje pučanstva naše lijepe zemlje, ali nesumnjivo posljednjih 20-ak godina, glavni generator negativizma bili su senzacionalistički mediji u potrazi za zaradom. Književnost se pak idealistički oduvijek prihvaćala, neovisno o stilu ili žanru djela, kao umjetnički odraz trenutka nekog društva uz svu autorsku slobodu izražavanja počesto i političkih stavova. I dok se tiskovinama u dnevnim novinama ili časopisima u svim sredinama, a posebno u Hrvatskoj mogu pronaći „politički ideološko-navijački obojeni" tekstovi, bilo naručeni, bilo kao osobni stav autora ili nakladničke (vlasničke) strukture, u literarnoj sferi ipak se očekuje autorska etičnost i oslanjanje na univerzalne vrijednosti morala.

Miljenko Jergović, pisac što javno djeluje u Hrvatskoj, komu „pljušte" književne nagrade i koji bez problema pronalazi izdavače i mjesta na svjetskim smotrama reprezentirajući industriju tiskovina Hrvatske, bezbroj puta je izazvao reakcije hrvatske javnosti. Usprkos svih ranije dodijeljenih mu lovorika književna kritika na svjetonazorski sklonom mu tportalu iz pera kritičarke Ane Grbac, morala je citirati jedan citat, nejasno iz koje točno od dvije predstavljane interliberske knjige. Citat je svjedočanstvo ne samo negativizma spram sredine u kojoj autor živi i djeluje, već zapravo njegove više nego otvorene mržnje. Kako njegove knjige osobno ne čitam („pročitao" sam autora odavno), kao i većina normalnih ljudi ove zemlje, ipak se pitam s kojim se pravom dozvoljava u ime „umjetničke slobode", nekim „svetim kravama" izricanje otvorene mržnje spram Hrvatske i njenih ljudi?

Sporni citat objavljen internetskom portalu u samom tekstu, možda je i bio „malo komentiran", pa „odstranjen" prije objave, na sugestiju „urednika", a možda je i autocenzurom samo ostavljen da podupre autoričin tekst i navede portalske čitatelje da (uzalud) potraže neko objašnjenje ili kritiku rečenog u samom tekstu članka. Naime, „književnik" Jergović doslovno piše:

„Među ovim primitivnim i nepouzdanim svijetom, među nedovršenim balkanskim nacijama, naročito hrvatskom, koja je po mnogo čemu Nijemcima najbliža, ali je istovremeno i najviše balkanska i najslabije sebe svjesna, jedino mržnja zna biti sigurna u sebe, povijesno fundirana i civilizacijski utemeljena. Samo u mržnji, Hrvati su dostojni Nijemaca."

InterliberPretpostavljam kako je gornji citat iz, kako to kritičarka Grbac kaže, 'neka vrsta autorovog autopoetičkog bukvara' što nosi naslov Pamti li svijet Oscara Schmidta? Miljenka Jergovića smo bezbroj puta na ovom i drugim portalima kritički obradili i zaključili kako se njime nema potrebe baviti, jer njegova „književnost" korespondira isključivo u okvirima političko-ideološko obojene promotorsko-nagrađivačke okoline. U strogo zavisnim medijima, ovu „svetu kravu" iz prostora djelatnosti i nadležnosti Biškupićevog hrvatskog Ministarstva, nije moguće „pohvaliti" za njegove uratke. Stoga i ovaj kraći osvrt treba shvatiti čisto kao reakciju na još jedno „pljuvanje u lice", nipošto kao „poziv" na čitanje Jergovića.

Objave knjiga su naravno demokratsko pravo svakoga tko nađe izdavača, no medijska promocija, potpore i otkupi, „književne nagrade" i inozemna promocija, dio su ne demokracije već diktature duha, iz ideološki obojenih centara moći. Tako zagađen duhovni prostor Hrvatske na radost neprijatelja samostalne Hrvatske što žive i djeluju u Hrvatskoj, institucionalno podržan u Hrvatskoj, upravo je uzročnik s početka ovog članka spomenutog, od stranaca uočenog nedostatka smijeha, nade, optimizama ili uopće životnog pozitivizma Hrvata. Miljenko Jergović nesumnjivo daje ogroman doprinos ovom zagađenju. Jer, Jergović je kako i sam kaže jedino siguran u svoju mržnju, koju opravdava povijesnom fundiranošću i civilizacijskom utemeljenošću!

Iza ove dvije-tri Jergovićeve citirane rečenice, tako se lijepo iščitavaju desetljećima nametane velikosrpsko komunističko-ideološke, nikada službeno izgovorene, ali uvijek prisutne fraze zagađenja duha Hrvatske, što ih dobro pamtimo: Hrvatska ne zaslužuje biti neovisna („nedovršeno Balkansko pleme-nacija"), Hrvati su sluge Nijemaca (povijesno dokazani protivnici Srbije), Hrvati su uvijek nepouzdani (za svaku Jugoslaviju-Srbiju, Hrvati su uvijek „ustaše"!), povijest je dokazala „krivnju" Hrvata i Hrvatske (Jasenovac) što je dovoljno opravdanje za mržnju prema njima.

Zapravo ovaj citat golem je doprinos razumijevanju svjetonazora i životne misije Jergovića, njegovom psihološkom profilu, ali i onih što ga podržavaju. Pitanje je samo, koliko dugo normalni ljudi ove zemlje trebaju trpjeti svu tu medijski promoviranu poluciju zla?

Damir Tučkar, dipl.ing

Uto, 24-11-2020, 07:03:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.