Pogled iz Hrvatske na dvije vijesti iz svijeta

 

Hrvatski mediji donose ovih dana dvije, nepovezane vijesti iz dvije međusobno vrlo udaljene europske zemlje, koje su ipak hrvatskom čitatelju zanimljive. Ne zbog vijesti samih, već zbog događaja iz naše bliže povijesti, koje neizbježno povezuju kontekst tih vijesti i Hrvatsku svakodnevnicu.

Vijest broj 1 - „Čišćenje javnih službi od suradnika Sigurmija“

Hrvatski su mediji prenijeli vijest iz nedaleke nam Albanije, gdje je donesen Zakon, unatoč kritikama oporbenih stranaka, o onemogućavanju obavljanja javnih dužnosti, osobama povezanim s nekadašnjom tajnom komunističkom policijom! Albanski parlament ima 140 mjesta, 74 zastupnika su glasovali za, 2 protiv, 1 suzdržan, dok je 63 oporbenih zastupnika bojkotiralo glasovanje. Premijer Sali Berisha, povodom prihvaćanja ovog Zakona, izjavio je kako se Albanija treba „očistiti od komunističke nesreće“. Zakon se odnosi na sve pripadnike komunističke tajne policije Sigurmi od studenog 1944., kada su komunisti,, potpomognuti i Titovim snagama ugrabili vlast porazom snaga saveznika Njemačke, do pada komunizma 1990. Čitatelje treba podsjetiti, kako je upravo zloglasna tajna policija održavala desetljećimadiktatorski režim Envera Hoxhe, prvenstveno terorom. Milom ili silom, kroz to razdoblje, procjenjuje se, gotovo 20% albanaca je surađivalo u Sigurmiju, dok ih je oko 10.000 svakodnevno „zarađivalo kruh“. U atmosferi straha, kada su članovi obitelji prokazivali jedni druge, nebrojni su albanci gubili glave, završavali u zatvorima ili logorima.

Albanija je proteklih desetljeća, upravo zbog komunističke diktature, čiji je glavni oslonac i alat za opstanak režima, bila Sigurmi, stekla reputaciju posvema izolirane, nedemokratske i potpuno nerazvijene zemlje. Hrvatska pak, s reputacijom demokratske zemlje na pragu EU, usprkos rezolucija Vijeća Europe o osudi komunističke ideologije, pod utjecajem „bivših“, ušančenih u svim porama drušva i državne infrastrukture, već gotovo 18 godina odupire se stvarnoj osudi komunizma. Posebno istinskim, sudski procesuiranim osudama izvršiteljima zločina nad vlastitim narodom u ime te ideologije, po mnogo čemu, i u ovim našim prostorima, strašnije provedene od nacionalsocijalizma. Za kraj ove vijesti ne mogu, a da ne postavim, meni „nemoguće“ pitanje, hoćemo li dočekati dan da i Hrvatska krene putem Albanije?

Vijest broj 2 – „Turisti u redovima čekaju dozu sovjetske torture“

Litva je jedna od baltičkih zemalja čija je nesreća bila da je susjed velikog SSSRa. Porazom Njemačke izgubila je samostalnost i postala dijelom „socijalističkog carstva“, te u potpunosti osjetila sve „blagodati“ ove ideologije. Prema vijesti s T Portala, turistički radnici glavnog grada Vilniusa, osmislili su turističku posjetu 20ak kilometara udaljenom bunkeru, sumornom podsjetniku na stvarnost te zemlje u vrijeme sovjetske okupacije. Sovjetska obavještajna služba KGB, glavni oslonac partije za opstanak na vlasti, ove je tunele i bunkere iskopala, ne tako davne 1983, s namjerom mogućeg emitiranja radio i TV propagande, u slučaju sukoba s NATO snagama. Grupama turista koje ulaze u podzemlje kaže se da „prestanu misliti, jer će to uraditi partija umjesto njih“. Svi koji pokažu nepoštovanje prisiljeni su leći na pod i „podvrgnuti se mučenju“, a tko pokaže i najmanje protivljenje, odvodi se u posebnu komoru, gdje ga „tuku“ remenjem. Ovo neobično iskustvo turisti plačaju oko 200 kuna, a glumci-turistički vodiči nastoje „vjerno“ dočarati nemilosrdne agente, domaće ili ruske, svejedno je!. Tko su „turisti“? Može se shvatiti kako se tu nađu i oni koji salutiraju sovjetskoj zastavi, vjerojatno žaleći za propalom imperijem zla, no mnogo je više onih čija su osobna iskustva, ili iskustva njihove rodbine, bila stvarna, u vremenima sovjetske čizme u Litvi. Organizatorica ovog društvenog projekta Ruta Vanagaite svjedoči kako se u svakoj grupi posjetitelja ponetko onesvijesti, a mnogi stariji posjetitelji, pod dojmom emocija, plaču.

Socijalizam „s ljudskim likom“, kako su mu tepali, u Hrvatskoj je ostavio brojne ožiljke nakon tzv. „oslobođenja“ 1945. Kako nije provedena lustracija, te kako su se „bivši“ izvrsno „snašli“ u novim društvenim okolnostima, Hrvatska se još uvijek nije suočila sa svojom komunističkom prošlošću, te sukob ljevice i desnice, ili “ustaša“ i „antifašista“ i dalje traje. Možda bi sličan projekt, na nekoj od lokacija kojih u Hrvatskoj kao podsjetnik na ta teška vremena ne nedostaje, kao u dalekoj nam Litvi, pa i kroz ovu vijest, u ove Božićne blagdane, želimo, kao dar „pod bor“, barem L od lustracije. Osuda ideologije komunizma i konkretnih krivaca za „socijalizam bez ljudskog lika“, preduvjet je konačnog oslobađanja od mračne prošlosti.

dipl. ing. Damir Tučkar

{mxc}

Pet, 29-05-2020, 14:38:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.