TELE 2 napušta Hrvatsku

Strategija o postupnom napuštanju telekomunikacijskog businessa i prebacivanju fokusa na medije i sadržaje osmišljena je u vlasničkim strukturama ovog teleoperatora pred gotovo 10-ak godina. Povlačenje iz Tele 2Hrvatske, najavili smo na ovom portalu još krajem 2013 g., kada je TELE 2 zatvorio svoje poslovanje u Danskoj, Austriji, Rusiji. Posljednja prodaja mobilnog poslovanja u Kazahstanu, isplata koju dioničari ovog operatora očekuju radi priželjkivane dividende, aktualizirala je u 2019. proces konačnog “zatvaranja dućana” i u RH. Već je duže vrijeme poznat i kupac, o čemu ćemo nešto kasnije, ali odobrenje prodaje čeka rješenje iz Agencije za tržno natjecanje.

Naime, TELE2 je već duže vrijeme mnogo veći ”igrač” na globalnom tržištu od isključivo usko specijaliziranog telekomunikacijskog operatora, pa globalno, svoje poslovanje prilagođava svjetskoj regulativi i pravilima igre na tržištu. Vlasnici kapitala koji upravljaju TELE 2 započeli su pred gotovo desetak godina ostvarivati svoju viziju poslovanja temeljenu na medijima i sadržajima koji se distribuiraju i kroz razne tehnološke platforme, pa i telekomunikacijske (Internet), a što može biti u legislativi sporno zbog tzv. koncentracije koja donosi prednost na tržištu u odnosu na telekomunikacijske konkurente. U ovom trenutku Agencija za zaštitu tržnog natjecanja RH (AZTN), završava postupak temeljem jvnog poziva za dostavu primjedbi i mišljenja o koncentraciji koju provode Tele2 d. o. o i u ime kupca Slovenia Broadband S. a. r. l Luxemburg (Sarl ili Société à Responsabilité Limitée, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću).

Kupac Tele 2 u RH, u poslu vrijednom 220 milijuna eura, je United Group koji ovu transakciju provodi pomoću svoje kompanije Slovenia Broadband i koja je zakonski morala AZ-TNu prijaviti koncentraciju. U vlasničkoj strukturi Slovenija Broadband  kontrolu ostvaruju fondovi čiji je savjetnik BC Partners LLP registriran u Londonu. Za ovu Komunikacijekoncentraciju vrlo je važno da BCP u Republici Hrvatskoj ostvaruje kontrolu nad sljedećim poduzetnicima i to tvrtkama Adria News, Orlando Klinci, Fight Channel, United Group i Nova TV. Pritom je Adria News tvrtka kojoj su osnovne djelatnosti promidžba (reklama i propaganda), istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja te djelatnost javnog informiranja, a prema sudskom registru proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa. Riječ je o tvrtci koja vodi N1 Televiziju i koja je u prošloj godini ostvarila 27,91 milijuna kuna prihoda i bruto dobit od skoro 2 milijuna kuna nakon negativnog razdoblja od 2014. do 2017 godine.

Druga tvrtka koju imaju je Orlando Klinika koja se bavi tv sadržajem, igrama. Ova tvrtka ima pad poslovanja posljednjih 5 godina i to s 12,15 milijuna kuna iz 2014. godine na svega 810 tisuća u prošloj godini. Fight Channel pak ima gotovo 11 milijuna kuna prihoda, bruto dobit od 2,54 milijuna kuna. United Group nema prometa u 2018. godini koja mu je ujedno bila i godina osnivanja, a umjesto godišnjeg financijskog izvješća predali su izjavu o neaktivnosti.

I posljednja je Nova TV koja se bavi proizvodnjom televizijskog programa koja je prošle godine imala 418,75 milijuna kuna prihoda i gotovo dvostruki rast bruto dobiti s 33,69 milijuna kuna iz 2017. godine na 64,38 milijuna kuna u 2018. godini.

Zanimljivo je da vlasnik samo jedne od tvrtki koje su gore spomenute je Slovenia Broadband, nego neka od tvrtki koje zapravo kontrolira fond koji kontrolira i United Group. Vlasnici svih spomenutih tvrtki zapravo su tvrtke u Luxembourgu, osim United Groupa d.o.o. koja je u vlasništvu tvrtke iz Nizozemske, te Nove TV koja je vlasništvu Slovenia Broadbanda. I tu možda baš i leži problem ove transakcije. Jer Tele 2 Hrvatska treba biti kupljena od Slovenia Broadband, a prema Hrvatskom zakonodavstvu telekom ne može biti povezan s proizvođačem sadržaja, tv Internettsadržaja. Očekuje se utjecaj koncentracije, u slučaju kupnje Tele2 od Slovenia Broadband, prije svega na veleprodajna tržišta i to tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži, tržište završavanja (terminacije) SMS poruka u određenu pokretnu javnu komunikacijsku mrežu, tržište najma infrastrukture pokretnih mreža. Uslijed toga dolazi i do utjecaja na maloprodajna tržišta i to tržište javno dostupne telefonske usluge u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa Internetu u pokretnim mrežama, tržište pristupa i započinjanja (originacije) poziva iz pokretnih javnih komunikacijskih mreža.

No, vratimo se United Grup, novom vlasniku TELE 2 RH, dijela Švedske kompanije TELE 2, koja svoj telekomunikacijski posao nastavlja jedino u nordijskim zemljama, Švedskoj, Litvi, Letoniji i Estoniji. Doduše, kao telekom mobilnih usluga posluje još u Nizozemskoj gdje je 2019. obavljeno spajanje, uz 25% TELE 2 vlasništva, s T-mobile Nizozemska. Da, TELE 2 posluje i u Njemačkoj kao operator nepokretne i pokretne mreže, kupujući veleprodajno (primjerice mobilne usluge od 2013. u mreži E-Plus (sada O2) i ostvarujući prihod maloprodajnom preprodajom istih. Ambicije UG, kao novog vlasnika Tele2 u RH, jesu preuzimanje i Optima telekoma, kojeg sada već par godina “vodi” HT kroz proces konsolidacije i povrata dugova HTu, nastalih korištenjem i neplaćanjem HT telekomunikacijske infrastrukture. Kako i zašto je došlo do toga da su i H1 i Optima “nestali” sa Hrvatskog telekom tržišta, zadržavši praktično i neformalno HT kao “gotovo monopolnog” operatora u nepokretnoj mreži, jedna je sasvim druga priča i ne bi se sada bavili njome. AZTNu, HAKOM-u i svakako politici u EU okruženju, stalo je da je u RH tržište telekomunikacijskih usluga nepokretne i pokretne mreže - konkurentno i pluralno, pa se stoga i može očekivati pozitivna odluka, krajem siječnja 2020, oko UG preuzimanja Tele 2 u Hrvatskoj.

United Group i Dragan Šolak

Ako ste pomislili da je ovo što ste čitali o prodaji Tele 2 Hrvatska prilično komplicirano glede vlasničke strukture kupca, ubrzo će te vidjeti kako su stvari zapravo još puno složenije, pa je gotovo nemoguće povezati konce vlasništva između brojnih kompanija, fondova, pojedinaca! Time se dakako zamagljuju i krajnje namjere i poslovni ciljevi, a pozornost neupućenih svakako je privuklo i malo poznato ime samozatajnog “srpskog businessmana svjetskog Dragan Solakkalibra” Dragana Šolaka. Iako više nema u UG izvršnu ulogu, nedvojbeno on je i dalje ključni čovjek svih poslovnih operacija, oslonjen na američki kapital. Pa tko je Dragan Šolak?

Rođen je u Kragujevcu, koji je početkom 19. stoljeća bio glavni grad Srbije, tu je osnovano prvo kazalište, prva gimnazija, prvo sveučilište, prvi sud i prvi nogometni klub, Šumadija. U novim okolnostima nakon raspada Jugoslavije i “procvatom prvobitnog kapitalizma” Šolak osniva prvu kompaniju VANS 1990, počeo s trgovinom glazbenih prava na području bivše Jugoslavije, ali se brzo prebacio na filmove i kasete za videoklubove. Otvorio je skroman ured u Beogradu i iz njega budno pratio što se sve događa na turbulentnom srpskom tržištu koje nije prezalo ni od piratskih filmova na malim, lokalnim televizijama. One su se osnivale doslovno svakoga dana, imale bezvezan program, ali i ponekog gledatelja. Poslove u Beogradu prodaje 1992, preko Ljubljane seli u Prag, pa od tada djeluje i iz Londona i Ljubljane. Kabelska mreža širila se nevjerojatnom brzinom, daleko brže i više nego u Hrvatskoj, i Šolak je bio “na pravom mjestu u pravo vrijeme”, neki kažu i sa “snažnim argumentima” u odnosima prema najistaknutijim pojedincima iz političkih garnitura u Beogradu. Padom Miloševića, 2000g. . osniva kabelski distributivnii sistem (KDS) i potpisuje ugovor o ulaganju sa South East Equity Found (SEEF).

Tih 10 mil. dolara bilo je prvo strano ulaganje u Srbiji. Reklame su donosile zaradu, a čim je krenuo ozbiljniji novac, odlučio je početi širiti poslove dalje od Kragujevca i Beograda.“Šolaku je bilo jasno da je srpsko tržište ipak premalo ako se žele raditi veliki poslovi. Iako je već bio ‘težak’ 900 milijuna eura, počeo je pucati na zaista veliki novac i poslove. A tu se onda bez Amerikanaca ne može, pogotovo kada je riječ o medijima”, kaže jedan beogradski ekspert za televiziju koji je dobro upoznat sa Šolakovim počecima. Prva velika njegova tvrtka za digitalne mreže bila je Gerrard Enterprises, 2005.g registrirana na otoku Man. Suvlasnica je bila njegova supruga Gordana, na koju glasi i Euriluksuzna vila na Ženevskom jezeru, koja je navodno stajala više od 7 milijuna eura, kao i još dvije u neposrednoj blizini.

Biznis se širio na Sloveniju i na sve zemlje jugoistoka Europe, a tvrtke su bile registrirane na Cipru, Britanskim Djevičanskim otocima, Sejšelima, Švicarskoj i Lihtenštajnu. A onda je na scenu stupila velika američka tvrtka Kohlber, Kravis i Roberts, KKR, koja upravlja milijardama, i potpisala sa Šolakom ekskluzivni ugovor koji je bio vrijedan 1,5 milijardi dolara. S američke strane potpis je dao general David Petraeus, a Šolak je ostao jedan od dioničara s udjelom od 21,34 posto, ali i menadžer. E, tada opet stupaju na scenu razne tvrtke koje međusobno surađuju, a njihovo obiteljsko stablo teško se može shvatiti. Neke su registrirane u Europi, neke diljem svijeta po egzotičnim otocima, tu je i Serbia Broadband te slovenski kabelski distributer Telemach. Kada su novinari uglednog slovenskog Dela pokušali razmrsiti taj čvor, rezultat je, naravno, bio porazan, nitko živ osim samih sudionika posla ne zna valjda ni kako se tvrtke zovu, a kamoli u kakvim su poslovnim odnosima. Neki tvrde kako jedan od petero najbogatijih Srbina, svoju stalnu adresu ima u Ljubljani, iako vjerojatno živi u vili na Ženevskom jezeru, no ta adresa je vjerojatno bila formalnost zbog kupnje slovenskog Telemacha, vodećeg alternativnog operatora nepokretne mreže, kablovske TV, interneta..., ali i vodećeg Crnogorskog kabelskog operatora.

Možda niste bili svjesni, ali srpski SBB i slovenski Telemach, ponuditelji su Total TV (Direct To the Home platforma) u “Regiji”, uz Total TV International. Šolakova kabelska mreža Sport Klub imat će ekskluzivna prava za najveće nogometne poslastice, od Eura 2020. do španjolske i engleske lige, ali i utakmica hrvatske reprezentacije. Naravno, uz mjesečnu pretplatu kabelskim operaterima koji imaju ugovor sa Sport Klubom. Za hrvatske ljubitelje nogometa to je šok. Usprkos televizijskoj pretplati koja puni proračun nacionalne televizije, HRT nije uspio dati najbolju ponudu i Uefa se odlučila za mnogo izdašniju, koju je dao Sport Klub. Kao što je, uostalom, bio slučaj s mnogim zemljama iz okruženja. “Zapravo, nismo imali nikakvih šansi. Sport Klub melje gdje god se pojavi, pogotovo na Balkanu, imaju novca daleko više nego nacionalne televizije i od sada više nema besplatnog nogometa”, riječi su jednog “HRT zaposlenika”. Za razliku od Austrije, Njemačke ili Belgije, gdje su se nacionalne TV kuće izborile za pravo prijenosa najvećih nogometnih spektakla. Bilo kako bilo, tržište ex-Yu pokazalo se kao Eldorado za sport na kabelskim TV mrežama. Ako je bivša država neslavno propala i nitko je više ne želi, poslovi oko nogometa i dalje cvatu od Triglava do Đevđelije.

Ako se pokuša razumjeti zašto je Dragan Šolak uspio postati “svjetski igrač” u području telekomunikacija i medija u Jugoistočnoj Europi, kako je iz malog “Balkanskog poduzetnika”, s “klasičnim Balkanskim pristupom” širenja poslova iz domene glazbenih prava i “osiguravanju konzumentima” dostupnost filmova u videotekama i brojnim lokalnim kabelskim TV stanicama, nastao “globalni igrač”, potrebno je razumjeti i “poslovnu Srbiju” u 90-im. Naime, “strogo kontroliranu medijsku scenu Srbije, globalni igrači politike nastojali su napraviti pluralnom i neovisnom od politike, a za to je bio potreban novac i “lokalni igrač” koji može stvoriti alternativu “državnom monopolu na informacije”! Nekoliko stotina milijuna dolara osigurao je EBRD s ciljem da se Srbija stabilizira i da se prestane s državnom propagandom na “velikim” televizijama. Polako su se širili Šolakovi poslovi, pa tako i na sport, jer je bilo jasno da on donosi i najveći novac, ali se zarađivalo i s glazbom, pogotovo folkom. Na red su došli i informativni televizijski formati pa američki investitori iz KKR preko United Group šire poslove, a njihova Adria News pokrenula je N1 televiziju. United Group nedavno je realizirao još dva medijska ulaganja, kupivši Novu TV i Pop TV u Sloveniji.

Navodno je glavni operativac ponovno bio nezamjenjivi Dragan Šolak, s podrškom KKR-a, koji ima sjedište u američkoj saveznoj državi Delaware i na Kajmanskim otocima. Za kupnju Nove TV i Pop TV-a osigurano je oko 230 milijuna eura, a moćnici iz američkog fonda lansirali su informacije da je uloženo više od 8 milijardi dolara za telekomunikacijski, medijski i digitalni sektor na globalnoj razini. Nije teško zaključiti da je jedan od ciljeva, uz zaradu, i politički aspekt tih medijskih investicija, pa se i u Hrvatskoj i u Sloveniji počelo postavljati pitanje hoće li srpski biznismen Šolak zavladati medijskim prostorom. Šolak je bio i na meti brojnih napada da ne plaća poreze, a spominjalo se i da je mason. Srbi su ga optuživali da se obogatio izbjegavajući poreze i sva ostala davanja državi, a kontrole poslovanja utvrdile su da nije baš bilo tako u svim slučajevima. U potragu za njegovim tvrtkama i bogatstvom dali su se i novinari. “Tko je vlasnik interneta” bio je projekt slovenskih novinara koji su došli do nekih iznosa i imena, a među glavnima je opet bilo Šolakovo.

Putevi su vodili do Kragujevca gdje je 2000. godine osnovano poduzeće Serbia Broadband d. o. o., da bi sedam godina kasnije prešlo u ruke investicijskog fonda iz Londona. Spominjala su se i poduzeća iz BiH, a potom je hobotnica vodila do raznih fondova, europskih gradova, svjetskih destinacija. “Činjenica je samo to, kako tvrde u Srbiji, da u proračun Srbije nije stigao ni dinar od svih tih transakcija. Redale su se tvrtke i u Republici Srpskoj, poput Total TV-a, pa makedonski i crnogorski Total TV, Atomski zdesna iz Beograda koji je završio u likvidaciji. Poslovni su rezultati bili čas dobri, čas loši, ali prihoda od poreza u Srbiji - ni traga.

Naravno, politika “pojma nema” kako se taj proces događa! U međuvremenu, Šolak je nabavio privatni supermoderni mlažnjak Falcon, 2000 LXS, podoban za prekooceanske letove, vrijedan 35 mil. eura, nazvan, po kćeri, Srna! Najveća strast ovog poslovnog čovjeka koji će sada ubirati novac i od Hrvata željnih nogometa i svih mogućih drugih sportova, je golf. Jedno su se vrijeme širile informacije da se želi širiti i na turizam, a predsjednik beogradskog golf-kluba najviše je ambicije pokazivao da postane prvi golfer u regiji. Bledski elitni golf teren kupio je za 11 milijuna eura preko svoje tvrtke Gerrard Enterprises, a u Sloveniju je doveo elitno golfersko društvo koje čine vrsni poznavatelji ovog sporta iz cijeloga svijeta.

Na svečanom otvorenju golf-igrališta Royal Bled bila je princeza Jelisaveta Karađorđević, ali i četiri profesionalna igrača golfa, Slovenac Tim Gornik, Talijan Rocca Constantino, Britanac Sam Torrance i Nijemac Marcel Siem. Što možemo očekivati u RH od UG akvizicije TELE2 (i OPTIME). Vjerojatno preuzimanje pozicije drugog operatora telekomunikacijskih usluga, no do toga ima još dosta stepenica, a važnije je sagledati širju sliku, telekomunikacijsku i medijsku, koja se stvara u “Regi-ji” (ili South East Europe, ako vam je ovaj termin draži), uz vrlo snažnu pomoć globalnog kapitala. Koliko ja razumijem, sad je potez na AZTN u Zagrebu, koji treba dati legalnost procesu i stvaranju nove medijske i telekomunikacijske scene u RH. Ako jedan u AZTNu zaprimljen “prigovor” na odobrenje koncentracije bude odbijen i UG dozvoljeno preuzimanje TELE2, značiti će to da je Dragan Šolak još jednom obavio uspješan posao i može mirno sa svojim Falconom na neki od svjetskih golf terena.

Damir Tučkar

 

Uto, 11-02-2025, 09:53:19

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.