Crnogorski Telekom je „naš“

Zima je već tjednima okovala Hrvatsku ledom, pa iako su izostale velike količine snijega, dnevni Crnogorski telekomi noćni „minusi Celzijusa“ primoravaju nas da boravimo u zatvorenom prostoru. Teško se osobno družiti ili poslovno sastajati, pa smo, osim uz TV ekrane, prikovani i uz ekrane svojih prijenosnika ili drugih prijenosnih „gadgeta“, tj. tehnoloških skupih ili manje skupih igračkica međumrežja, ostvarujući, danas tako dominantne, virtualne kontakte! Vijesti se šire kroz ovu tehnološku podlogu, ne kako se to nekada govorilo „brzinom munje“, što bi značilo zapravo brzinom kojom je zvuk munje dopro od nas nakon bljeska na olujnom nebu, već brzinama bliskim „svjetlosti“, i u „količinama“ definiranim EU Digitalnom agendom, ako smo te sreće da nam je Telekom „u našem kvartu“ ostvario ove preduvjete komunikacije.

Stoga je pred koji tjedan radosna objava CEO Hrvatskog Telekoma, g. Davora Tomaškovića, kako smo i na ovom portalu već izvijestili, da HT preuzima CT od Magyar Telekoma (DT-u koji je ishodišni vlasnik svih ovih kompanija, „lova niti u džep niti iz džepa“), podigla temperaturu ne samo „telekomunikacijskih profesionalaca i novinarskih telekom-analitičara“, već i ispunila duše „običnih ljudi“ iscrpljenih dugogodišnjom gospodarskom krizom – ponosom! CT je „naš“! Naravno, ispunjeni ponosom zaboravili smo kako HT PreuzimanjeHT, odnosno DT, preuzimanje CT je tema kojom se zapravo niti ne bi trebali baviti, jer riječ je o „privatnoj kompaniji“ i „privatnom novcu“, pa vlasnik ili predstavnik vlasničkih struktura, može raditi „što ga volja“! Ipak, kao laik, promišljam, da se za ovakove operacije visokih novčanih iznosa, kao što je bila kupnja CT (123,5 mil. Eura) i kupnja DT obveznica (125 mil. Eura) Uprava HT-a trebala „konzultirati“ i s Nadzornim odborom HT-a.već 15-ak godina - „nije naš“. Doduše, tek se s prvim danima veljače i očekuje formalni završetak ove operacije preuzimanja, a radosni čelnici HT-a već su i euforično najavili širenje na famoznu - regiju. Pri tome su, dakako, pod pojmom regija podrazumijevali ono što je već davno definirano u formuli YU-1+2, a nikako možda regiju Baltik-Jadran ili onu davno propalu s K&K monarhijom, popularno zvanu Mitteleuropa. No, vratimo se činjenicama, a one su pomalo, u ovom preuzimanju, još uvijek nejasne, usprkos nekoliko naručenih intervjua i mnoštva članaka, komentara u tiskanim i elektroničkim medijima što su HT-u osigurale besplatnu promičbu.

HT, odnosno DT, preuzimanje CT je tema kojom se zapravo niti ne bi trebali baviti, jer riječ je o „privatnoj kompaniji“ i „privatnom novcu“, pa vlasnik ili predstavnik vlasničkih struktura, može raditi „što ga volja“! Ipak, kao laik, promišljam, da se za ovakove operacije visokih novčanih iznosa, kao što je bila kupnja CT (123,5 mil. Eura) i kupnja DT obveznica (125 mil. Eura) Uprava HT-a trebala „konzultirati“ i s Nadzornim odborom HT-a. A NO HT-a, koji na ovo „shoping ludilo“ nije imao primjedbi, ima 9 članova, bilo bi poželjno u skladu s vlasničkom strukturom dioničara trebali zastupati interese tih grupa, a je li tomu tako prosudite sami.

Od DT-a za predsjednika je određen Grk dr. sc. Ilias Drakopoulos (trenutno na položaju višeg direktora za poslovnu izvrsnost u Deutsche Telekomu gdje upravlja B2B/ICT poslovanjem u Europi te globalnim poslovanjem multinacionalne korporacije za usluge mobilnosti). Od ostalih stranaca, prema volji dioničara iz Bonna, u NO HT-a su još Eirini Nikolaidi (stručnjakinja za regulatorne poslove u OTE, grčkom najvećem operatoru, u vlasništvu DT), Evelyn Jackobs (poslovno upravljanje i strategija DT u Europi), Dr. Oliver Knipping (DT ekonomist specijaliziran za regulativu i zadužen za Hrvatsku), Mark Stehle (DT financijaš za planiranje i izvješćivanje, iz Dusseldorfa). Hrvatski članovi NO HT-a su, zamjenik predsjednika NO Dr. sc. Ivica Mišetić (stručnjak za marketing, dugo godina uz Croatia Airlines i tijela zrakoplovnih organizacija, odlikovan s više visokih odličja Republike Hrvatske te Legijom časti Francuske Republike), Vesna Mamić (dugogodišnja sindikalna djelatnica i u Europskom radničkom vijeću DT-a), Damir Grbavac (Predsjednik Uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, bio je i član radne grupe za područje financijskih usluga tima za pregovore o pristupanju Europskoj uniji), Dolly Predović (nezavisna kandidatkinja u NO,ekonomistica s prebivalištem u Milanu, članica Upravnog odbora Hipotekarne Banke Podgorica u Crnoj Gori).

Kratke biografije članova NO daju naslutiti kako ne bi bilo disonantnih tonova u diskusiji oko preuzimanja CT-a, da je DTkojim slučajem ta odluka o preuzimanju CT-a donošena u Zagrebu, jer i laicima je jasno kako je odluka ipak donešena u Bonnu. Očito, svi su uvjerenja kako je preuzimanje CT-a dobra poslovna odluka. Nisam čuo da je bilo tko od „države Hrvatske“ koja i dalje ima 2,9% udjela u vlasništvu, ili možda branitelja (6,7% udjela), ili možda „privatnih i institucionalnih ulagatelja“ (39,4% udjela) bio konzultiran ili možda komentirao ovu odluku! Mali dioničari koji još nisu rasprodali svoje dionice, trenutno „trljaju ruke“ jer je vrijednost dionice opet dosegla neke visine iz ranijih godina. No i oni, ali posebno i umirovljenici, čijim prikupljenim novcem iz sva tri stupa mirovinskog osiguranja, predstavnici mirovinskih fondova uvelike trguju na Zagrebačkoj burzi u nastojanju da povećaju prinose tih fondova, ovim HT preuzimanjem CT-a mogu u narednim godinama doživjeti i neka neugodna iznenađenja. Naravno, ako se pokaže da ta akvizicija ipak možda nije bila najsretnija investicijska odluka. Kao i odluke njihovih fond managera da kupuju i kumuliraju dionice HT-a koje su sada burzovno „uzletile“.

A zašto je zapravo Magyar Telekom prodao svoj udio(oko 75%) u CT? Službeno, Magyar telekom je svoj fokus usmjerio na „domaće tržište“, a i ima neke „financijske probleme“ koje će riješiti ovom i možda još ponekom prodajom udjela u telekomima iz „regije“ . A sada malo „neslužbeno“.

Donald Trump i „Region“

Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima nesumnjivo je uzburkala svijet, izmijenila smjerove silnica Trumpsvjetske politike, potaknula širom svijeta, a posebno u EU, preispitivanja politika i „pregrupiranja“ interesa zemalja članica. Aktualizirana su nagađanja o odnosima SAD i Rusije, o njihovim možebitnim dogovorima oko svjetskih kriznih žarišta, fokusima interesa ovih svjetskih sila. Pa, kakve to veze ima sa HT preuzimanjem CT-a, pitate se opravdano? Činjenica je kako je Crna Gora malena zemlja, a telekomunikacijski operator ove državice, brojem korisnika svojih usluga, izgleda poput nekog srednje velikog grada Njemačke. Kako je sasvim izvjesno da se broj stanovnika Crne Gore ne će povećavati, jasno je i da su prilično točne projekcije da se time i brojevi korisnika raznih PromjeneOjača li utjecaj Rusije, a sjetimo se i pokušaja atentata na Milu Đukanovića prije kojih mjesec-dva, organiziranog od „nepoznatih snaga iz Rusije“, u Crnoj Gori, hoće li zapadnoeuropski turisti i dalje tamo ljetovati i „roamingom“ doprinositi prihodu CT-a? Hoće li dionica CT-a, a u vlasničkom će udjelu za koji dan HT izgleda biti ubilježen sa 73,5%, ostati na sadašnjoj razini ili bi eventualni pad prihoda mogao utjecati na HT u Hrvatskoj?telekomunikacijskih usluga više ne će povećavati, a da su podjele građana na korištenje usluga malog broja konkurentnih telekom operatora uglavnom već obavljene.

Shodno tome lako je zaključiti da su i prihodi u budućim godinama u principu i lako predvidivi, tj. odredivi. Dok na pr. HT u Hrvatskoj, zemlji članici EU, ove godine svakako očekuje znatniji pad prihoda, temeljen na do sada na rekordnim turističkim sezonama, zbog EU propisa oko „ukidanja“ tzv. roaminga građanima EU, Crna Gora tih briga nema. Iako je valuta euro, a Crna Gora naravno nije dio „eurozone“ u EU smislu, sve dok i formalno, ako to politika bude dopustila, ne postane dio EU, roaming će CT-u i dalje značajno prihodovno doprinositi. Osim ove pozitivne činjenice, postoji i ona negativna, u „Regionu“ uvijek vezana uz politiku, ovaj puta uz nagađanja oko odnosa i interesa administracije Donalda Trumpa oko angažmana u „balkanskoj krčmi“.

Posljednju godinu u „Regionu“ se politički odnosi zaoštravaju, od jačanja onih snaga u Srbiji koje traže jače veze s RusijaRusijom i odmak od EU, o pristupu NATO-u da se ne priča, preko javno izražavanih interesa za formalnim ujedinjenjem Srbije i tzv. RSK, pa sve do izostanka bilo kakve političke volje oko definiranja konačnog statusa nečeg što se zove FYR Makedonija (former Yugoslav Republic of Macedonia). Drugim riječima, jača politička nestabilnost ovog prostora, a to baš i nije neka preporuka za „business“, tj. investicijska ili druga ulaganja, rizik je prevelik ! Neki analitičari onako po tiho, da ih nitko ne čuje, „špekuliraju“, kako prodaja vlasničkog udjela u CT, a možda ubrzo i u Makedonskom telekomu, Magyar telekom ne radi isključivo zbog „fokusa na domaće tržište“. Naime, neki će primijetiti da se zapravo radi o „povlačenju kapitala“ iz jedne politički prerizične zone, koja još barem desetak godina, ako i tada „i ikada“, ne će biti dio projekta Europske Unije.

Ojača li utjecaj Rusije, a sjetimo se i pokušaja atentata na Milu Đukanovića prije kojih mjesec-dva, organiziranog od „nepoznatih snaga iz Rusije“, u Crnoj Gori, hoće li zapadnoeuropski turisti i dalje tamo ljetovati i „roamingom“ doprinositi prihodu CT-a? Hoće li dionica CT-a, a u vlasničkom će udjelu za koji dan HT izgleda biti ubilježen sa 73,5%, ostati na sadašnjoj razini ili bi eventualni pad prihoda mogao utjecati na HT u Hrvatskoj? Zato se i neki analitičari ne mogu osloboditi dojma da je rizik poslovanja s pobjedom Donalda Trumpa u Crnoj Gori postao „nešto veći“, pa je Magyar Telekom odlučio jednim udarcem ukloniti dvije muhe, tj. izbjeći rizike bliže i daljnje budućnosti, a već ionako oplođeni ulog od prije desetak godina, izvući „na sigurno“ i investirati ga u Mađarskoj!

Mile Đukanović i (ne)postojeća CT koruptivna afera

Za promatrače sa strane, u balkanskoj krčmi, jedna od najinteresantnijih i najdugovječnijih figura politike jest svakako ĐukanovićMile Đukanović. Od uzornog YU omladinca i „perspektivnog komuniste“ kojeg je samo raspad ove bastardne, nazovi federacijske tvorevine, spriječio da bude „drugo oko u glavi“ vlasti, pa do današnje liderske uloge u Crnoj Gori, kao „europeiziranoj državi, odanoj demokraciji i globalnim vrijednostima kapitalizma u današnjoj, svjetskoj transformaciji ka boljem društvu“, prošao je scile i haribde. Ispriječio se tu „nesretni rat protiv ustaša“, kada je u „oslobađanju Dubrovnika“ izginula brojna crnogorska mladost, pa na njegovom putu, bile su i mnoge „vanjske, valjda je danas jasno - lažne optužbe“, oko organiziranog „državnog“ kriminala, tj. šverca cigareta iz Crne Gore u Italiju zbog financiranja rata i poslijeratne „obnove“. Sve ove izazove uspješno je savladao i gle čuda, postao i jedan od imućnijih osoba „na ovim prostorima“. Ne bez razloga u Crnoj Gori govore, kako „niti list ne može da padne s grane“ , a da to Mile ne zna!

No, za priču oko HT preuzimanja CT-a važno je i reći jedan detalj, tim povodom u „našim medijima“ temeljito prešućen, Korupcijaa od svih telekom analitičara očaranim činom HT preuzimanja, neistražen i neispričan. Naime, Demokratski front (DF) pozvao je Hrvatski Telekom da odustane od kupovine akcija Telekoma Crne Gore jer je, kako tvrde, privatizacija tog poduzeća opterećena dokazanom korupcijom! Pažljiviji investitori svakako bi se zapitali koliki je rizik ulaganja u CT, nakon izjave jednog od lidera DF-a, Andrije Mandića: „Zbog te korupcije i nepoštovanja zakona, vlast DF će nacionalizovati ovo preduzeće i vratiti ga u vlasništvo građana Crne Gore. Podsjećamo hrvatsku javnost i Hrvatski Telekom da je zbog korupcije u iznosu od 7,35 miliona evra, koju su predsjedniku tadašnje Vlade Milu Đukanoviću i sa njim povezanim licima, platili direktori mađarskog Telekoma, ovo preduzeće postalo 'vlasništvo' mađarskog Telekoma. Ta korupcija je u potpunosti dokazana pred sudovima u SAD-u, a u Skupštini Crne Gore je Anketni odbor bio u prilici da sasluša najveći broj direktnih učesnika korupcije iz Vlade i nekadašnjeg menadžmenta Telekoma".

Interesantno je, prema mišljenju Mandića, da se prije preuzimanja vlasti u SAD-u od strane Donalda Trampa, u okviru Deutsch Telekoma organizira ovakva vrsta vlasničke promjene. „Vjerovatno neko dobro obaviješten iz poslovodstva ove kompanije zna da nova američka administracija neće imati bilo kakvih obaveza i obzira prema lokalnoj korumpiranoj agenturi Mila Đukanovića. Zato se mnogima žuri, pod firmom 'unapređenja poslovanja', vjerujući da brzom prodajom akcija mogu zaštititi imovinu preduzeća stvorenu koruptivnim aktivnostima", ističe Mandić.

HT se i dalje reorganizira

Sada kada je definitivno Optima telekom preuzeo H1 telekom, usprkos pokušaja u posljednjem trenutku bivših MObitelvlasničkih H1 struktura, iznenađenja i ipak nerealnog obratnog preuzimanja, jasno je da je u Republici Hrvatskoj, neformalno, Hrvatski telekom i dalje „gotovo monopolist“, kao i da će tu ulogu zadržati dugoročno! Na radost DT dioničara u Bonnu, Agencija za zaštitu tržnog natjecanja u Zagrebu – mudro šuti. U interesu brojnih banaka, gospodara dugova svih spomenutih telekom operatora, u vlasništvu HT-a. No, ranije spominjane investicije HT-a, izvan Hrvatske, zahtjevaju ipak i neke posebne mjere, kako bi se namaknuo potreban novac. Ali, prije treba svakao objaviti i vijest kako je Marija Felkel, članica Uprave i glavna direktorica za ljudske resurse, primila Certifikat Poslodavac Partner od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke SELECTIO. Ističe se kako je Hrvatski Telekom četvrtu godinu zaredom nagrađen je prestižnim certifikatom Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima, a najveći mogući broj bodova Hrvatski Telekom je ostvario u područjima strategije i rada, motivacije i nagrađivanja.

Svi zaposlenici Hrvatskog Telekoma obuhvaćeni su sustavom praćenja radne uspješnosti koji je povezan sa RasprodajaUprava HT-a je, osim nastavljenog trenda otpuštanja zaposlenika, odlučila prikupiti novac i novim ciklusom rasprodaje nekretnina. Ovih je dana objavljeno kako za nešto oko 21. milijuna kuna HT prodaje u Zagrebu zgradu u dvorištu Palmotićeve 82. Vlasnički legitimno, kao što je to bio val rasprodaje nekretnina u godinama nakon DT preuzimanja HT-a, ali ostavlja gorak okus u ustima svima onima koji su desetljećima izgrađivali tvrtku, posebno onim iz valova „tehnoloških viškova“ proteklih petnaestak godina.strategijom, nagrađivanjem i razvojem. Također, organizacijska kultura potiče otvorenu i dvosmjernu komunikaciju. Tim povodom je Iva Lopac Butorac, direktorica Odjela za podršku poslovanju izjavila: 'Sudjelovanjem u međunarodnim i virtualnim timovima, razvijanjem tehnoloških kompetencija budućnosti te kroz STEM projekte koji utječu na širu društvenu zajednicu, HT svojim zaposlenicima želi pružiti jedinstveni doživljaj rada u modernoj kompaniji'.

U skladu s „jedinstvenim doživljajem“ rada u HT-u, trenutno je u tijeku akcija traganja za 100 dobrovoljaca jer Uprava TelekomunikacijeHrvatskog Telekoma dobila je zadatak dodatno povećati dobit kompanije, pa u tom cilju mora smanjiti trošak zaposlenika. Jedan od načina je smanjiti razne troškove koji se tiču zaposlenika, a drugi otpustiti određeni broj radnika. Menadžeri su ponudili da se jave dobrovoljci, a ako takvih ne bude, otkaz će dobiti radnici koje oni više "ne vide u svom timu." Tim se povodom oglasio i sindikat priopćenjem iz kojeg ističem: HST smatra da otpuštanje stalnih radnika, zapošljavanje agencijskih radnika, te rad studenata, šteti poslovanju kompanije.

Zbog velike fluktuacije studenata i agencijskih radnika (pa i kod vanjskih partnera i kooperanata), kvaliteta usluga korisniku nije na zadovoljavajućoj razini, te je zadovoljstvo korisnika lošije od konkurencije. Zbog velike opterećenosti i nesigurnosti zaposlenja zadovoljstvo radnika HT-a najlošije je u DT Grupi. Uporno ponavljamo: bez zadovoljnih radnika nema zadovoljnih korisnika“!

Uprava HT-a je, osim nastavljenog trenda otpuštanja zaposlenika, odlučila prikupiti novac i novim ciklusom rasprodaje nekretnina. Ovih je dana objavljeno kako za nešto oko 21. milijuna kuna HT prodaje u Zagrebu zgradu u dvorištu Palmotićeve 82. Vlasnički legitimno, kao što je to bio val rasprodaje nekretnina u godinama nakon DT preuzimanja HT-a, ali ostavlja gorak okus u ustima svima onima koji su desetljećima izgrađivali tvrtku, posebno onim iz valova „tehnoloških viškova“ proteklih petnaestak godina. Tih 10-ak tisuća zaposlenika što su pokvarili statistike Zavoda za zapošljavanje proteklih godiina, svakako bi mogli reći neka drugačija obrazloženja za „nagradu Certifikata SELECTIO“, a možda bi odluka oko investicije u preuzimanje CT-a ili kupnju obveznica DT-a, da se njih pita, bila drugačija.

Damir Tučkar, dipl. ing.

Uto, 12-11-2019, 00:58:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.