U telko-Hrvatskoj nakon zime nema znakova buđenja

Mnogi će reći kako u ovim vremenima posvemašnjeg siromaštva, krize morala i gospodarske krize kojoj se ne nazire kraj, u Hrvatskoj govoriti o poteškoćama jednog bitnog sustava države, telekomunikacijama, baš i nije svrsishodno. Ovaj državni sustav, ali i gospodarska grana sastavljena od operatora usluga, proizvođača opreme i pružatelja raznovrsnih telko-usluga za i u ovom sektoru, većina će građana promišljati kao možda ne baš najidealniji, ali zapravo kao sustav i dio gospodarstva koji nema probleme kao ostali sustavi države ili druge grane gospodarstva.

Sagledano lokalno, iz perspektive svakodnevnice gospodarstva i građana Hrvatske, to možda „objektivno" i izgleda tako. No, ako izmijenimo perspektivu, slika iz koje se sustav i dio gospodarstva telekomunikacija promatra, drastično se mijenja, iskoračimo li u okružja najrazvijenijih zemalja EU, USA ili nekih azijskih zemalja, poput Južne Koreje. U Hrvatskoj, vrijeme investiranja u sustav telekomunikacija, neovisno o operatorskim laboratorijskim iskoracima, poput implementacije 4G mobilne mreže LTE, ipak je, nakon agonije višegodišnjih usporavanja investiranja, de facto „stalo"prije 4-5 godina.

Nije mi namjera govoriti kakve se sve investicije, u kojim novčanim iznosima, upravo odvijaju u navedenim, razvijenim zemljama, ali upravo taj, ne samo tehnološki raskorak u odnosu na Hrvatsku, djelovanjima ovdašnjih političkih garnitura kroz posljednjih 15-tak godina, sve se više povećava, uz vrlo jasne gospodarske posljedice po Hrvatsku. Vremena ukidanja monopolizma u sferi telekomunikacijskog prometa, u EU i većini razvijenih zemalja svijeta, okončana su sa krajem drugog milenija, stasanjem nove faze svijeta kapitalizma i demokracije, sažete u riječi globalizacija!

Mnoge zemlje u Europi, posebno „tranzicijske" pridružene EU u velikom valu što je izostavio Hrvatsku, sjajno su iskoristile priliku izgradnje suvremenih sustava telekomunikacija. Neke od njih su činile greške, ali na žalost, kratkovidnošću „naših" garnitura politike, Hrvatska je, u odnosu na te EU novopridošlice, pravi „grešnik-predvodnik". Iako nije konstruktivno kritizerski pričati o „grijesima iz prošlosti", ipak teško je ne zamjeriti politici na načinu provedbe privatizacije bivšeg monopolnog telekomunikacijskog operatora, koji je do tada, u 90-im, izgradio, ratu i poraćju usprkos, jedan od najsuvremenijih telekomunikacijskih sustava Europe.

Treba li uopće govoriti, iz današnje perspektive, da su od 2000. g. propuštene šanse uspješnog državnog moderiranja održavanja i razvoja telekomunikacijskog sustava, ali i omogućavanja istinskog razvoja tržišta telekomunikacijskih usluga? Mnogi će reći kako je u proteklom razdoblju nastalo desetke operatora telekomunikacijskih usluga, kako je zavladalo njihovo tržno natjecanje za dobrobit korisnika i kako je zapravo Hrvatska al pari drugim EU zemljama. Ipak, zaboravljaju se, na pr. „porođajne muke" početka Optima telekomrada OPTIME, prvog HT-u konkurentnog operatora usluga nepokretne mreže, uz „dirigiranje igre" tadašnjeg prethodnika agencije HAKOM, kojima je zapravo nastavljen HT-monopol pružanja telko-usluga nepokretne mreže, gotovo bih se usudio reći, do danas!

Naime, trenutno se sa Agencijom za tržno natjecanje, dogovara konačni model preuzimanja „upravljanja" prezadužene OPTIME HrvatskaMnoge zemlje u Europi, posebno „tranzicijske" pridružene EU u velikom valu što je izostavio Hrvatsku, sjajno su iskoristile priliku izgradnje suvremenih sustava telekomunikacija. Neke od njih su činile greške, ali na žalost, kratkovidnošću „naših" garnitura politike, Hrvatska je, u odnosu na te EU novopridošlice, pravi „grešnik-predvodnik".od HT-a, a da to ne bude okarakterizirano kao formalna, pretežna, tržna dominacija. Dugovi OPTIME prema HT-u, pored svih ostalih dugova, zbog prisiljenog najma HT infrastrukture nepokretne mreže, toliki su da, ili OPTIMA treba u stečaj ili HT treba „preuzeti" OPTIMU i time tržište dovesti u „neravnotežu" sudionika. Političkom arbitražom pronađen je model prema kojem će OPTIMA biti pod „upravljačkom kapom" HT-a, a da formalno nije preuzeta od HT-a, najmanje 5 godina, kako bi se primarno naplatio HT („stečaj" bez pravosudnog stečaja, na „radost" ostalih sudionika „tržnog natjecanja")!

Treba reći da neki operatori, poput AMISA što upravo pokušava izgraditi nešto vlastite optičke mreže u Novom Zagrebu, pa time izbjeći HAKOM regulirane cijene najmova HT infrastrukture, ipak ponešto grade. No, sve je to daleko od istinske konkurentnosti HT-u, ali i od sustavnog dostizanja EU cilja, zadanog tzv. Digitalnom agendom. Ovaj EU cilj definiran tim dokumentom, u sklopu podizanja razine konkurentnosti gospodarstva cijele EU prema ostatku svijeta, predviđa do 2020. implementaciju optičke mrežne infrastrukture. Ova bi svim korisnicima u bilo kojem zakutku EU, a posebno gospodarskim subjektima novog razdoblja tzv. svjetske digitalne ekonomije, morala osigurati propusnost interneta od 100 MB/sek, kao osnovu za supermaciju u već sada uočljivim „gospodarskim ratovima regija svijeta".

Hrvatska konzervativna transformacija telekomunikacija u 2014.

Operatori na hrvatskom tržištu usluga telekomunikacija, sporo se, ali prepoznatljivo, logično slijedeći obrasce prvenstveno europskih operatora, mijenjaju! HT, iako i dalje tržno dominantan, pogođen je krizom gospodarstva, ali i plaća „dodatne" račune mnogih loših poslovnih odluka od vremena „DT preuzimanja", što su bile prvenstveno posljedica ubrzanih reorganizacijskih procesa proteklog desetljeća, brojnih skupih i ponekad loših savjeta, gotovo svih bjelosvjetskih konzultantskih kompanija svijeta što su prodefilirale na poziv Uprave, kao i mnogih odluka, „krivo" postavljanih „podobnih" direktora, na svim upravljačkim razinama.

Konačno, glavni akter prilagodbe HT-a svjetskim i hrvatskim telekomunikacijskim okolnostima, Ivica Mudrinić, krajem prošle godine morao je odstupiti i otisnuti se u, za njega osobno, unosne vode „savjetnika DT Uprave", nagrade za „minuli rad". Ipak, nije tajna, kako DT gaji velika očekivanja od Ivičina nasljednika, Davora Tomaškovića, koji je već započeo „bolne rezove" u dijelu managerskih pozicija, ali i dalje ostaje da se vide organizacijski rezovi, sigurno praćeni novim listama „nesposobnih" zaposlenika ili listama „tehnoloških viškova", kao i listama onih čiji se poslovi ustupaju, zbog rentabilnijeg „outsourcinga", nekim trećim firmama.

Već gotovo dvije godine traju pripreme ulaska HT-a u poslove bankarskog poslovanja, posebno implementacije NFC tehnologije u procese plaćanja roba i usluga na raznim prodajnim mjestima, putem „mobilnog novčanika", tj. vašeg mobilnog aparata. Hrvatska bi trebala biti među prvima u Europi koja bi ove procese uvela na „Hrvatsko rasklimano tržište roba i usluga", te je stoga za HT idealno vrijeme in vitro testiranja ove financijske usluge.

TomaškovićGlavni akter prilagodbe HT-a svjetskim i hrvatskim telekomunikacijskim okolnostima, Ivica Mudrinić, krajem prošle godine morao je odstupiti i otisnuti se u, za njega osobno, unosne vode „savjetnika DT Uprave", nagrade za „minuli rad". Ipak, nije tajna, kako DT gaji velika očekivanja od Ivičina nasljednika, Davora Tomaškovića, koji je već započeo „bolne rezove" u dijelu managerskih pozicija, ali i dalje ostaje da se vide organizacijski rezovi, sigurno praćeni novim listama „nesposobnih" zaposlenika ili listama „tehnoloških viškova", kao i listama onih čiji se poslovi ustupaju, zbog rentabilnijeg „outsourcinga", nekim trećim firmama.Naravno, vrijeme je idealno jer zbog očekivano malog broja transakcija, sve pogreške i nesavršenosti tehnologije, ispravljat će se s manjim posljedicama, u „živom radu". Akvizicija IT kompanije COMBIS, logična je posljedica želja da, posebno poslovnim subjektima, HT osigura puni portfolio tzv. ICT usluga (informatičko – telekomunikacijske) sa posebnim naglaskom na tzv. danas od poslovnih ljudi široko razumijevan „cloud" rješenja ili „aplikativno memorijskih rješenja u oblacima".

S druge strane, DT iskustva iz mađarske telko podružnice u 2012 g., ponukala su i HT da krene, doduše sporo i ne baš pripremljeno, u proces prodaje električne energije na liberaliziranom hrvatskom tržištu „struje". Malo agresivnija marketinška prezentacija više prodavatelja el. energije u Hrvatskoj, kao da je zbunila potrošače, pa se baš ne čini da je to „business" od kojeg će HT u dogledno vrijeme generirati, očekivani snažan prihod. Stoga se pojavljuju i šuškanja, kako će se HT upustiti i u raznovrsne nove poslovne poduhvate, kao u području medija, a čudno je, s obzirom na poslove vezane uz internetske portale, sadržaje, kako portala tako i IPTV (internetska TV) da HT nije i ranije ugrabio dio ovog tržišta.

Nova šuškanja govore i u ubacivanju u turizam i ugostiteljsvo, ali i u potpuno nova područja kao što je prodaja osiguranja. Ovo svaštarenje, koje si ne mogu dopustiti ostali hrvatski telko operateri, ipak se svodi na činjenicu HT „gubljenja fokusa" na izvornu djelatnost telekomunikacija, čime se i vraćamo na početak priče i odgovornosti države za operativno funkcioniranje i budućnost jednog od temeljnih sustava države.

Burna i neizvjesna transformacija telko tržišta svijeta ili What's up Mark?

Za razliku od Hrvatske, u kojoj operatori i u 2014. ponudom „ostaju zarobljeni" tehničkim mogućnostima sustava od prije 5-6 godina, ove veljače u Barceloni (Mobile World Congress 2014) se tresu višedesetljetna svjetska telekomunikacijska operaterska „carstva", zbog pitanja „What's up Mark?". Pogađate, radi se o Marku Zuckerbergu, osnivaču Facebooka, te njegovoj najnovijoj akviziciji nove, ali planetarno popularne aplikacije, WhatsApp, za nevjerojatnih, spektakularnih 19 milijardi dolara!

markzuckerbergSvima vama što ste na „vi" sa Vašim osobnim računalima, pametnim telefonima i sličnim igračkicama što, htjeli mi to priznati ili ne, upravo dramatično preoblikuju ljudsku svakodnevnicu, ako malo bolje promislite, više nego jasno govori što je to „digitalna ekonomija". Upitajte se da li se ovi volumeni trgovine dionicama jedne kompanije mogu postići u nekim drugim gospodarskim sferama? Što je to potrebno za „proizvodnju", Facebook-u, kompaniji procijenjenoj na fantastičnu vrijednost od 180 milijardi US $ ili upravo spomenutoj „What's up"? Osim, dakako, nekog uredskog prostora sa internom informatičkom infrastrukturom, potrebni su svakako vrlo obrazovani zaposlenici i što još?

Pa, potrebna je baza za „digitalnu ekonomiju XXI stoljeća", a to je, mnogima vrlo magloviti pojam laički zvan INTERNET! On omogućava pristup milijardama stanovnika ovog planeta, fizičkim ili „digitalnim" proizvodima poduzeća ove nove ekonomije. To su „tvornice budućnosti", bez dimnjaka što zagađuju okoliš i rijeka radnika, proletera što svakog dana mukotrpno rade za niske nadnice. Ali, te „tvornice", često doslovno nastale u garažama pametnih studenata poput Billya Gatesa ili Marka Zuckerberga, trebaju tu „vražju" poveznicu sa „svjetskim oblakom komunikacije", INTERNET-om.

InternetPotrebna je baza za „digitalnu ekonomiju XXI stoljeća", a to je, mnogima vrlo magloviti pojam laički zvan INTERNET! On omogućava pristup milijardama stanovnika ovog planeta, fizičkim ili „digitalnim" proizvodima poduzeća ove nove ekonomije. To su „tvornice budućnosti", bez dimnjaka što zagađuju okoliš i rijeka radnika, proletera što svakog dana mukotrpno rade za niske nadnice. Ali, te „tvornice", često doslovno nastale u garažama pametnih studenata poput Billya Gatesa ili Marka Zuckerberga, trebaju tu „vražju" poveznicu sa „svjetskim oblakom komunikacije", INTERNET-om.A ovog, danas bez financijskog doprinosa „digitalnih tvornica", danas, u svijetu grade isključivo telekomunikacijske tvrtke, bile one specijalizirane za „trgovinu prijenosa gigabytea informacija" širom globusa, ili „lokalne" tvrtke prodavači ili preprodavači telko usluga neposrednim korisnicima. I tu se pojavljuje strah svjetskih telekomunikacijskih divova, a da o malim „lokalnim" kompanijama poput HT-a u Hrvatskoj i ne govorimo, kako će INTERNET, u kojeg su polagali nade za zaradu, biti njihov uzrok propasti. Zašto?

Da bismo razumjeli kako se, tehnološkim razvojnim skokovima, dramatično mijenjaju prilike telekomunikacijskih operatora, moramo razumjeti tehnološku evoluciju, koja se posljednjih 20-ak godina dogodila i koja sve bržim koracima kreće naprijed. Telekomunikacije su ulaskom u novi milenij došle u razinu implementiranog koncepta, kada se „sve telko usluge" pružaju kroz koncept JEDNE „mreže", zvane INTERNET.

A ona je pak postavljena na fizičku osnovicu, kablove, primarno „optičke", što omogućuju danas prijenose ogromnih količina „bitova i byteova", zvanih sadržaj (telekomunikacijska usluga). Svjetski operatori znaju da sa INTERNETOM nestaje koncept tarifiranja prijenosa glasovne komunikacije kakvu smo do sada znali, jer, razgovori „kroz internet" postaju besplatni, a pri tome ne mislim na pojedinačne razgovore kroz SKYPE.

Naime i telko operatore, izmjenjuju svoju „mrežnu strukturu", bacajući u koš povijesti klasične telefonske centrale, mijenjajući ih sa računalnim poslužiteljima, čime sav glasovni promet seli u sferu INTERNET-a. Ovim konceptom, ali i odlukom političkih tijela na pr. ujedinjene Europe, nestaju EU interne „međudržavne tarife" što su generirale ogroman dio zarada operatora, postajući „lokalnim EU pozivima". No, ključno je kako je koncept interneta, kao „jedine mreže" svih telko-usluga, upravo preduvjet nastakna kompanija poput Facebooka.

Zašto čelnici telko operatora svijeta noćima ne spavaju pri spomenu Facebooka danas, može se iskazati u dvije tvrdnje:

VladaOva Milanovićeva „koalicija" dosljedna je u svom „daltonizmu razaznavanja boja", pa zapostavljajući telekomunikacijski sustav, u stvari pili granu mogućnosti gospodarskog razvoja. Jer, budite iskreni i pokušajte odgovoriti, bi li u Hrvatskoj danas, neki mladi „IT geak" sa faksa, poput Zuckerberga, mogao ostvariti neku svjetski revolucionarnu ideju u sferi „digitalne ekonomije"? Čak i da ima početni kapital i da okupi adekvatan team suradnika?• U tehnološkom smislu, korisnici WhatsAppa mogu besplatno slati poruke uz korištenje WI-FI, čime se zaobilazi potreba za skupim mobilnim podatkovnim paketima koje nude telekomi. Samim time, tradicionalna usluga SMS-a postaje bespotrebna za današnjih 1,2 milijarde korisnika Facebooka i 450 milijuna korisnika WhatsAppa.

• Operateri su ti što grade i održavaju fizičku mrežu, preko koje radi „internet" i aplikacije Facebook i WhatsApp, a što traži ogromne svote godišnje, dok ove kompanije, odnosno facebook danas, u to ne ulažu niti centa. Zuckerberg stvara svijet u kojem Facebook omogućuje besplatne usluge, što mu donosi nove korisnike, ubire prihode od reklama, a telekom operateri "plaćaju ceh".

Upravo ta fizička osnovica, ti optički kablovi, što bi trebali povezati svaki građevinski objekt sa „internetom", ono je što Hrvatskoj nedostaje. A nedostaje, jer se NE GRADI, jer mali operatori nemaju tu financijsku snagu, a onog najvećeg, HT, „država", u formi Račanove „koalicije", predala je, za bagatelu, „državnom" telekomu Njemačke. Ova Milanovićeva „koalicija" dosljedna je u svom „daltonizmu razaznavanja boja", pa zapostavljajući telekomunikacijski sustav, u stvari pili granu mogućnosti gospodarskog razvoja. Jer, budite iskreni i pokušajte odgovoriti, bi li u Hrvatskoj danas, neki mladi „IT geak" sa faksa, poput Zuckerberga, mogao ostvariti neku svjetski revolucionarnu ideju u sferi „digitalne ekonomije"? Čak i da ima početni kapital i da okupi adekvatan team suradnika?

Iako ima svjetlih primjera manjih kompanija što iz Hrvatske posluju s „cijelim svijetom", to samo svjedoči kako u Hrvatskoj ima darovitosti. No, da je netko od tih uspješnih firmi slučajno nastanjen negdje u ruralnim ili otočkim krajevima, izvan glavnih prometnica Slavonije ili na pitomim brežuljcima Hrvatskog Zagorja, velika je vjerojatnost kako bi svoju ideju mogao ostvariti jedino selidbom. Jer nema fizičke „mreže" ili adekvatnog interneta.

Osobno, znam kako našem nadležnom ministru Siniši Dončič-Hajdašu, nije lako, bavi se „monetizacijom cesta", prodajom HŽ Carga, pa kuda da sada još misli o nečemu što „lijepo funkcionira", kao telekomunikacije. Zato, možemo ga samo prupitati „What's up Siniša ?".

Kuda plovi TELE2 brod ?

Htjeli to priznati ili ne, neovisno o statusu „trećeg" na hrvatskom tržištu usluga mobilne telefonije, TELE2 je pridonio razbijanju duopola i snizio cijene usluga korisnicima. Ipak, ma koliko se Uprava Tele2Htjeli to priznati ili ne, neovisno o statusu „trećeg" na hrvatskom tržištu usluga mobilne telefonije, TELE2 je pridonio razbijanju duopola i snizio cijene usluga korisnicima. Ipak, ma koliko se Uprava TELE2 u Zagrebu, na čelu sa atraktivnom, ali što je važnije i stručnom, CEO Malin Holmberg trudila prikazati prisustvo u Hrvatskoj dugoročnim projektom, izvjesnu sudbinu ovog operatora, o kojoj se već godinu dana „šuška" u zagrebačkim krugovima poznavatelja telko prilika, ipak će odrediti ono što odluči „Stockholm". A tamo se upravo događaju neki „čudni" potezi Uprave matične TELE2.TELE2 u Zagrebu, na čelu sa atraktivnom, ali što je važnije i stručnom, CEO Malin Holmberg trudila prikazati prisustvo u Hrvatskoj dugoročnim projektom, izvjesnu sudbinu ovog operatora, o kojoj se već godinu dana „šuška" u zagrebačkim krugovima poznavatelja telko prilika, ipak će odrediti ono što odluči „Stockholm". A tamo se upravo događaju neki „čudni" potezi Uprave matične TELE2.

Naime, najnovije vijesti, gotovo ekskluzivne govore, kako je TELE2, finiširao prodaju TELENORU, za 86 mil. eura, rezidencijalnih korisnika nepokretne mreže, kao i poslova vezanih uz bakarne i optičke mreže. Ovih je pak dana objavljena vijest i kako TELE2 „razmišlja" o prodaji svoje filijale u Norveškoj. Koliko „razmišlja", svjedoči i činjenica da lani u prosincu, TELE2 u Norveškoj nije sudjelovao u aukciji spektra za 4G mobilnu mrežu. Komparacija ovog poteza TELE2 Norveška, s odbijanjem TELE2 u Hrvatskoj da bude sudionik „Linićeve monetizacije" 4G frekvencijskog spektra, kojim je ovaj naumio upotpuniti „crnu rupu" zvanu budžet, vjerojatno ipak govori sama za sebe, o nagađanjima oko dugoročne sudbineTELE2 u Hrvatskoj.

Ako ovome pribrojimo i činjenicu kako je s odlaskom 2013.g., završena operacija „merginga" poslovanja sa ROSTELCOM u Rusiji, procijenjeno za oko 1,9 milijardi US $, može se samo zaključiti kako vlasnici TELE2, glavni „shareholderi", mijenjaju svoj fokus i djelovanje, polako sa područja telekomunikacija, prema nekim izvorima, očito, dugoročno profitabilnijem području „medija", društvenih mreža i sl.

Kako će se odluke iz Stockholma odraziti na telekomunikacijsko tržište ili sustav telekomunikacija malene Hrvatske, bojim se da nadležni ministar, ali i mnogi drugi „stručnjaci" i nadležni, opet, uopće ne uočava kao potencijalni problem za kojeg se treba i „potencijalno" pripremiti. Osobno, vjerujem kako mu je glavna briga bilo nedavno hapšenje u Rumunjskoj, njegovog glavnog sugovornika u naprasno prekinutim pregovorima, kandidata za kupovinu HŽ Carga, a što je očito iznevjerilo Linićeva očekivanja punjenja beznadno prazne Vladine kase!

Što se nosi ove godine ?

Ne, ne namjeravam završiti ovaj prilog sa osvrtom na ženama najdraže modne teme, „krpice i cipelice", već zapravo, jako „trendy" postavljam pitanje razumljivo svim „freakovima i geakovima". Vama, koji još uvijek govorite „starohrvatski", moram prevesti neke od ovih napisanih suvremenih riječi „novohrvatskog", što su tako drage lektorima najtiražnijih pisanih medija i svih TV kanala, pri čemu uvijek, makar i s malobrojnim primjerima, strši naša javna dalekovidnica.

Hrvatska pametna mladež, rekli bi lumeni, informatike i novih tehnologija (nekritički, iz „američkog engleskog" preuzeta terminologija, u hrvatskim medijima počesto napisano ili izgovoreno, kao frikovi i gikovi), vrlo dobro znaju što su najvrućije tehnološke „igračkice". U potjeri za profitima, svjetske korporacije stvaraju potražnju i zaradu, kreirajući produkte za koje vas, kao potencijalne kupce, ogromnom promičbom, uvjeravaju kako su to stvari „bez kojih više ne možete živjeti".

Tako su nastale, danas već u nesmiljenom tržnom ratu raznih proizvođača, spravice o kojima smo do jučer čitali u SF knjigama, podnosno, oni s malo više „iskustva na leđima", usporedbu „igračkica" bi potražili u filmovima o James Bondu. Nije samo riječ o pametnom ručnom satu (smartwatch) ili „pametnim naočalama" (sada već čuvene Googleglass), sada se govori i o „pameti" u vašoj odjeći, tenisicama ili cipelama, nakitu trakama kojima vežete kosu ili ih imate na zapešću dok „joggirate" ili trčkarate nasipom uz Savu.

PrilagodbaHrvatska se ne će izvući iz, aktualne, dimenzijama usporedive, svemirske crne rupe gospodarstva, organiziranjem „radnih akcija Brčko –Banovići" i tisućama brigadira sa lopatama i krampovima, iako bi nas mnogi rado vratili u to vrijeme i te ideološke okvire. Evolucija se može dogoditi samo prilagodbom novonastalim gospodarskim prilikama našeg okoliša, a što je cijeli svijet, te što podrazumijeva kako je danas upravo „digitalna ekonomija" ona koja generira najveći i najbrži prihod.Aplikacije koje ove spravice čine „pametnim" pojavljuju se upravo eksponencijalnom brzinom, otvarajući poslovne prilike i mogućnost uspjeha preko noći, mnogim do sada bezimenim firmama, lociranim bilo gdje u svijetu. Dakako, uz ipak jedan preduvjet. Da postoji „internet" tamo gdje želite razviti posao, ili gdje kao korisnik, te vaše spravice želite koristiti. Jest, u pravu ste kada razmišljate o ovoj „pošasti ili marketinškom teroru" tehnologije, kao čistom konzumerizmu i nepotrebnim generatorima potražnje, kao osnove globalizma.

Ali, Hrvatska se ne će izvući iz, aktualne, dimenzijama usporedive, svemirske crne rupe gospodarstva, organiziranjem „radnih akcija Brčko –Banovići" i tisućama brigadira sa lopatama i krampovima, iako bi nas mnogi rado vratili u to vrijeme i te ideološke okvire. Evolucija se može dogoditi samo prilagodbom novonastalim gospodarskim prilikama našeg okoliša, a što je cijeli svijet, te što podrazumijeva kako je danas upravo „digitalna ekonomija" ona koja generira najveći i najbrži prihod.

Ova Vlada svojim potezima upravo urušava i do sada, kako-tako stabilan sustav obrazovanja, od osnovne škole do visokog školstva, čime šalje jasnu poruku o njenom viđenju značaja obrazovanja dolazećih generacija, koje će živjeti u vremenu virtualnosti i „digitalne ekonomije". Ipak smo „mi" percipirani kao zemlja za turizam i golf, zemlja sobarica, konobara, kuhara i sličnog pratećeg osoblja.

Vlada svojim potezima poput prijedloga novog Zakona o radu ili „organiziranja" rada u bolnicama, upravo tjera i posljednje „frikove i gikove", raznih struka, mlađe, fakultetski obrazovne, naivno uvjerene da u Hrvatskoj mogu naći mjesto za život, da kupe kofere na rasprodaji u nekom od mnogobrojnih trgovačkih centara inozemne robe. Ali, u skladu sa svjetskim trendovima, očekujem, kako će kroz sustav javne nabave, nabaviti svu silu ovih pametnih tehničkih stvarčica, kojima će svi dužnosnici nesumnjivo biti, ako ne efikasniji, onda bar "pametniji"!

Damir Tučkar

Pon, 23-11-2020, 16:48:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.