2014. - godina raspetljavanja ili nastavak njemačkog upravljanja hrvatskim sustavom telekomunikacija?

Hrvatska je bremenita gospodarskim problemima pod kojima stenju i gospodarstvo i gotovo sve stanovništvo i svi „staleži" društva, osim, dakako, političkih i tajkunskih „elita", te posebno trpi pritisnuta pod „ideološkim" teretom Vlade, inače nedorasle prevladavanju političkih izazova vremena i okoline u kojoj djeluje. U takvim okolnostima nije čudo da se jedan „infrastrukturni" sustav države kao što su telekomunikacije potpuno izgubio iz fokusa javnosti, medija, ali i politike, koja u njemu ne vidi i ne prepoznaje uistinu golemu prepreku i još veću priliku, mogućeg gospodarskog razvoja u globalnim, svjetskim uvjetima danas prevladavajuće tzv. digitalne ekonomije.

I dok je u 90-ima sustav telekomunikacija, izgrađen prvenstveno velikim naporima tada monopolnog HT-a i odricanjima njegovih zaposlenika, dosegnuvši, iz potpuno devastiranog sustava, razine najrazvijenijih zemalja svijeta, danas, dvanaest godina nakon obavljene privatizacije HT-a u vrijeme SDP Vlade Ivana Račana, HT posluje u tržnom okruženju, u sličnim „polu-monopolnim" uvjetima, posebno u području mreže nepokretnih telekom usluga.

U tehničkom smislu HT sustav nepokretne mreže gotovo se tehnološki nije izmijenio, dok tehnički sustav mreže pokretnih usluga „kaska" za sličnim sustavima zemalja EU ili npr. azijskih zemalja poput J.Koreje. Razlog zaostajanja izgradnje telekomunikacijskog sustava Hrvatske leži prvenstveno u političkoj odluci, svih dosadašnjih Vlada, koje su „digle ruke" od ovog sustava države i razvojnu strategiju prepustile „tržnoj utakmici" telekom gospodarskih subjekata Hrvatske i agenciji-regulatoru (HAKOM).

U praksi to je značilo da sve ovisi u cijelom proteklom desetljeću o HT-u, jedinom operatoru financijski spodsobnom da na području cijele države održava, gradi i unapređuje tehničke sustave telekomunikacijskih usluga, u skladu s brzim tehnološkim promjenama. Dakako, novi većinski HT vlasnik, Deutsche telekom, iskoristio je situaciju, slično kao i u brojnim drugim zemljama, posebno tranzicijskim, gdje je stjecao vlasničke udjele u mnogobrojnim operatorima telko usluga, te je u Hrvatskoj vješto „diktirao tempo" investiranja, posebno u tehničke sustave.

Investiranje puževim korakom

A taj „tempo", posljednjih godina, značio je da se investicije odvijaju „puževim korakom", tj. da ih gotovo i nema. Država Hrvatska kroz HAKOM nije znala ili nije htjela ili je ZaostajanjeU tehničkom smislu HT sustav nepokretne mreže gotovo se tehnološki nije izmijenio, dok tehnički sustav mreže pokretnih usluga „kaska" za sličnim sustavima zemalja EU ili npr. azijskih zemalja poput J.Koreje. Razlog zaostajanja izgradnje telekomunikacijskog sustava Hrvatske leži prvenstveno u političkoj odluci, svih dosadašnjih Vlada, koje su „digle ruke" od ovog sustava države i razvojnu strategiju prepustile „tržnoj utakmici" telekom gospodarskih subjekata Hrvatske i agenciji-regulatoru (HAKOM).jednostavno rečeno bila preslaba u odnosu na DT, naći formulu kojom bi se tehnički sustav telekomunikacija države i dalje izgrađivao kao i u npr. Njemačkoj. Nije tajna kako su svi dosadašnji najodgovorniji čelnici državne agencije HAKOM (osim posljednje godine), pa i većina ostalih uposlenih u proteklom razdoblju, zaduženi za telekomunikacijski sustav države, na te pozicije došli upravo iz HT-a.

Ova je kompanija jedan od „najvećih uplatitelja" u državni budžet, posebno do lani bogatih, godišnjih dividendi, pa ne treba čuditi i da je ta kompanija i njen čelnik, kod raznih državnih tijela i dužnosnika, svakako imala i nekako, sa strane sagledano, u brojnim situacijama i poseban tretman. U smislu politike, Hrvatska u takvom odnosu nije ništa posebnija, pa i od jedne Njemačke, u kojoj, kada „Siemens kihne" – zatrese se cijeli Bonn! No, Hrvatska je politika dopustila da se degradira, kroz godine stagnacije investicija, jedan ključni sustav države, uz, u stvarnosti ipak neizgrađenu ravnopravnu tržnu utakmicu sudionika krhkog telko tržišta.

Zbog čega pate korisnici, kako obični građani, tako i priivredni subjekti. U zadnje vrijeme pate i neke firme i firmice, smanjivanjem opsega poslova ili snižavanjem cijena njihovih usluga prema HT-u, izniknule na desetljetnim „godišnjim procesima reorganizacije i optimizacije internih poslovnih procesa HT-a", kojima je HT smanjivan uz otpuštanja „tehnoloških viškova" i „outsorcing poslova", a što ove 2014. godine ulazi u terminalnu fazu.

Crtice iz zimske svakodnevnice Hrvatskog telekoma

Siječanj u HT-u je protekao u znaku napuštanja HOTO tornja, desetljetnog simbola snage i moći ove kompanije i preseljenja u još glamuroznije zdanje na kraju grada, SKY TOWER. Proces je daleko od završetka, zbog mnogi, kompleksnih razloga, iako je mnogo uposlenih već pronašlo svoje radne stolove u uredima tzv. „open space concepts". U HT-u je engleska terminologija, govor, pa i službeni, pisani materijali, još početkom milenija uglavnom zamijenio uporabu hrvatskog jezika, pa se eto i ja njime koristim da čitatelji lakše osjete čari rada u HT-u .

Doduše, nije baš bilo nekog zakonskog uporišta, nema ga niti danas, no tko bi to zamjerio „strateškom partneru države", engleski ipak nije „strani" njemački jezik. Najmanje bi to uradili zaposlenici kojima je do danas jedina briga i misao vodilja, kako sačuvati radno mjesto još jednu godinu i još jedan ciklus reorganizacija, optimizacija poslovnih procesa i kreiranja listi „tehnološkog viška".

Poznato je kako će zaposlenici koji su već u SKY Officu, ali i oni što bi tek trebali doći sa glavnih većih zagrebačkih HT lokacija, u HYPO toweru, kod HEPa u Vukovarskoj, Palmotićevoj, i nekim drugim, prilično nemirni u isčekivanju srpnja 2014. Tada se očekuju liste nepotrebnih i obznana reorganizacije i novi Kolektivni ugovor i završetak preseljenja ...

Rezultati poslovanja HT-a u 2013 g. jasno iskazuju pogoršanje svih trendova, posebno financijskih koji jako interesiraju „dioničare u Bonnu", te su, kao jedan od poteza novog CEO Davora Tomaškovića, Upravu HT-a već napustila dva člana, zadužena za financije i tehniku. Slijedit će još i druga imenovanja na svim razinama, ali i neizbježne „liste nesposobnih" i „liste tehnoloških viškova". O procesima „outsourcinga" nekih poslovnih cjelina, kao što je npr. TEHNIKA, priča se i pregovara s kompanijama poput Ericssona i Siemensa, već dugo.

Telekomunikacijski operator koji se lišava, već godinama, ljudi i poslova tzv. TEHNIKE, kao smisla djelatnosti telekomunikacija – to je stvarno „originalni" pristup, ali u skladu sa svjetskim trendovima. Doduše, nekih drugih operatora, pomalo različitih od HT-a u Hrvatskoj, drugačijih po vlasničkoj strukturi, dosegu na lokalnom, svjetskom ili potencijalnom novom pan EU tržištu ili po nekim drugim usporedivim parametrima.

Gubitak fokusa na osnovnu djelatnost

HT se već davno lišio i poslova i prihoda vezanih uz pružanje informacija ili tiskanja imenika o korisnicima telefonije, lišio se i većim dijelom poslova izgradnje, održavanja FokusOstaje dojam kako je Uprava posljednjih godina, u potrazi za zaradom, ali i osobnim, godišnjim, ne baš zanemarivo malim bonusima, izgubila fokus na osnovnu djelatnost kompanije – telekomunikacije. Što i nije neočekivano s obzirom na profil i edukaciju članova Uprave u proteklom razdoblju, kojima je ipak najvažnija stvar „marketinški prodati priču korisniku", jer tehniku telekomunikacija baš i ne poznaju, ako se izuzmu „službeni" DT techno-gadgeti u njihovim ručicama!korisničke nepokretne mreže, ali je zato počeo zarađivati na provizijama naplate računa komunalaca ili „prodaje" električne energije, uskoro, vjerojatno i plina, uz pouzdano „ubacivanje" u najnoviji prostor korištenja mobilnih gadgeta kao „lisnice", za plaćanja usluga i roba drugih pružitelja. Ovo posljednje je isto najnoviji svjetski tehnološki trend koji se ne može izbjeći i koji mijenja svakodnevnicu ljudi.

Ipak, ostaje dojam kako je Uprava posljednjih godina, u potrazi za zaradom, ali i osobnim, godišnjim, ne baš zanemarivo malim bonusima, izgubila fokus na osnovnu djelatnost kompanije – telekomunikacije. Što i nije neočekivano s obzirom na profil i edukaciju članova Uprave u proteklom razdoblju, kojima je ipak najvažnija stvar „marketinški prodati priču korisniku", jer tehniku telekomunikacija baš i ne poznaju, ako se izuzmu „službeni" DT techno-gadgeti u njihovim ručicama!

Bilo kako bilo, HT danas, s dionicom na povijesno najnižim vrijednostima, od oko 169 kn, na Zagrebačkoj burzi i dogovorenom 2013. dividendom od 9 kuna, što je višestruko manje od svih dosadašnjih isplaćenih dividendi, ušao je u godinu neizvjesnu glede konačnog broja uposlenih na kraju 2014, neizvjesnog Kolektivnog ugovora, uz više posla na manji broj uposlenih i sasvim izvjesnih novih lošijih uvjeta rada, ne samo u SKY Officeu.

U siječnju je preko 30 zaposlenih iskoristilo mogućnosti dosadašnjeg Kolektivnog ugovora, pokupilo otpremninu i bez „ičije prisile" sami su odabrali rastanak sa nekada „najpoželjnijim poslodavcem". Svakako puno govori podatak, kako je od 5700, na ovaj ili onaj način danas zaposlenih u HT-u, samo njih 12 starijih od 60 godina. Gaussova bi krivulja, dobro poznata matematički i statistički školovanijim čitateljima, ipak sugerirala neki drugi očekivani broj na krivulji dobnih kategorija zaposlenika.

Svjedoči to jasno kako su „iskusniji zaposlenici" odavno razumjeli što se u ovoj kompaniji događa, te odabrali osobno zdravlje ispred nešto dužeg, doduše neizvjesnog, perioda redovnih prihoda. Hoće li novi CEO Davor Tomašković, uspjeti preokrenuti negativne trendove u HT-u, nije samo stvar HT-a, već je to, zbog svega ranije rečenog, i od značaja za stabilnost, sigurnost cijelog državnog sustava telekomunikacija!

Osobno, nadam se kako to susjedi u SKY Officeu, državna Agencija HAKOM i njeno čelništvo – razumije! Jer, ne čini mi se da baš „država" ovo razumije, nakon što je u okviru traganja za mjerama ušteda na svemu i svačemu, procurila glasina o objedinjavanju i ukidanju državnih raznoraznih agencija.

Ministar i telekomunikacije

Ministar Hajdaš-Dončić, sustav telekomunikacija u okviru svoje nadležnosti uopće ne doživljava kao problematičan, jer je trenutno u „fazi" prodaje autocesta i traganju za idejom MinistarMinistar Hajdaš-Dončić, sustav telekomunikacija u okviru svoje nadležnosti uopće ne doživljava kao problematičan, jer je trenutno u „fazi" prodaje autocesta i traganju za idejom što sa HŽ-om, ali možda se ipak jednom dosjeti kako njegovi razgovori, mailovi ili SMS poruke što ih ministri koriste na najnovijim „pametnim telefonima", traže tehničku podlogu, sustav kojim treba znati upravljati. A tada se ne bi propitkivali, putuju li ove poruke prostranstvima interneta, u Njemačku i USA, kroz kontrolirane komunikacijske poslužitelje gdje možda budu arhivirane i prosljeđivane „zainteresiranima".što sa HŽ-om, ali možda se ipak jednom dosjeti kako njegovi razgovori, mailovi ili SMS poruke što ih ministri koriste na najnovijim „pametnim telefonima", traže tehničku podlogu, sustav kojim treba znati upravljati. A tada se ne bi propitkivali, putuju li ove poruke prostranstvima interneta, u Njemačku i USA, kroz kontrolirane komunikacijske poslužitelje gdje možda budu arhivirane i prosljeđivane „zainteresiranima".

Od izvršne vlasti neovisna Agencija HAKOM (barem na papiru neovisna) uglavnom regulira „tržnu utakmicu" operatora na slabašnom tržištu Hrvatskih telco usluga, a gotovo je potpuno impotentna na implementacije politika strategije razvoja telekomunikacija u Hrvatskoj. Jer, i vrapci bi već trebali znati, kako interes države za ovaj sustav nije jednak interesima pojedinih operatora telekomunikacijskih usluga koji djeluju na tržištu. I u tome se danas vidi „mudrost" politike u Njemačkoj, koja svoje telekomunikacije nije „privatizirala" i koja i dalje kupuje telekom operatore u sferi EU što je smatra „zonom interesa".

Tako je ovih dana obznanjeno kako je DT kupio preostalih 39% dionica T-Mobile u Češkoj za oko 800 milijuna eura, a u listopadu je zbog pokrenute 4G mobilne mreže i koncesije na 800 MHz spektar češkoj državi uplatio 85 mil eura. Kada ministar Linić usporedi ove brojeve, s onima koje je on postigao kod prodaje spektra za 4G mrežu dvama hrvatskim operatorima, vjerojatno mu se ne čini više kako je napravio jednokratno dobar posao.

A i onima koji su početkom drugog milenija dogovarali i potpisali cijenu prodaje (ili predaje) cijele kompanije HT i svih gruntovno i negruntovno upisanih resursa Deutsche telekomu, mogli bi se ozbiljno zamisliti i usporediti svotu dobivenu za 39% mobilnog poslovanja u češkoj, s ukupnom svotom koju su „oni" priskrbili državi. Tko zna, možda i u toj „sitnici" privatizacije leži dio današnjih Linićevih budžetskih briga.

Hrvatska udruga poslodavaca i nezaobilazni Ivica Mudrinić

HUP je osnovan 1993. godine kao dobrovoljna, neprofitna i neovisna udruga poslodavaca, a od 1994. je jedini reprezentativni predstavnik poslodavaca u GSV, u procesima tripartitnog socijalnog dijaloga u RH. Iako je Ivica Mudrinić zasnovao radni odnos u Bonnu 2014 g., gdje mu je DT osigurao sobu, tajnicu i fikus, te predobro plaćeno radno mjesto i za gospodarske prilike u Njemačkoj, savjetnika Uprave, u nekoj formi „internacionalne jedinice DT", vidimo kako ovaj „izuzetno sposoban manager" i dalje nesebično koristi svoje vrijeme za pomoć HUP-u.

Hrvatska udruga poslodavacaTako je izaslanstvo HUP-a 13. veljače 2014., pod vodstvom Predsjednika Ivice Mudrinića u Bruxellesu, nakon Linića i njegova plana rebalansa budžeta i ušteda, povjereniku Europske komisije za monetarne i ekonomske poslove Olliju Rehnu predstavilo svoje ideje o tome kako na najbolji mogući način provesti Postupak prekomjernog deficita (EDP), a da se pritom ne zaustave investicije i da se ne odrazi negativno na gospodarstvo i razvoj.

Šturo priopćenje govori kako Predsjednik HUP-a izlaz iz krize u Hrvatskoj vidi u smanjenju troškova, a ne u podizanju ili uvođenju novih poreza. Oni što malo bolje analiziraju pozadinu, jasno prepoznaju kako su s pozicije poslodavaca, među troškovima, jedna od glavnih stavki i troškovi rada! Stoga ne treba mnogo muke, kako se može zaključiti da je HUP u Bruxellesu lobirao za podršku EU politici nižih cijena rada u RH, čemu se raduju dioničari svih velikih globalnih kompanija, poput DT-a, što posluju u Hrvatskoj.

Sasvim logično i legitimno, ali nekako ne pristaje u kontekst „interesa Hrvatske", jer te iste kompanije, zahvaljujući politici i potpisanim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, poreze, koji tako nedostaju Linićevoj crnoj rupi budžeta, uplaćuju u matičnim zemljama. No, tko je „nama" kriv, što se država odrekla vlasničkih udjela u svim većim nekada hrvatskim kompanijama sa svjetskim renomeom, poput INE, Plive, pa i HT-a. Dobiti samo ove tri kompanije, da su ostale u vlasništvu Hrvatske, danas naš financijaš Linić, ne bi brinuo brigu oko isplate mirovina bar za 3 mjeseca u godini. I uz ovaj omjer zaposlenih i nezaposlenih, kojih će ubrzo biti preko 400.000 formalno evidentiranih.

Uspješni manager Ivica Mudrinić

No, vratimo se našem uspješnom manageru Ivici Mudriniću, koji usprkos svih poslova i zaduženja kojima su ga obasuli u Bonnu, očito namjerava iz potpuno plemenitih pobuda IvicaNaš Ivica, ako i ne bude odabran na HGK transparentnom natječaju za mogućeg najboljeg Predsjednika HGK, ipak ostaje u Hrvatskoj jer i dalje ima privatnih problema, što mu ih je zadala ministrica Mrak-Taritaš, radi legalizacije raznih objekata, sagrađenih uz tri palme na njegovom kornatskom otočiću sreće. Zato će, siguran sam, i dalje puno boraviti u Hrvatskoj i tražiti mogućnosti da i dalje sve svoje sposobnosti i umijeće stavi na raspolaganje nekom od „tijela" države Hrvatske.pomoći državi Hrvatskoj svim svojim znanjem i slobodnim vremenom, jer slovi i kao jedan od kandidata za upražnjeno mjesto Predsjednika Hrvatske gospodarske komore. Dok nam bivši Predsjednik Nadan Vidošević u Remetincu razmišlja gdje, što i zašto je pogrješio u svojoj dugoj i uspješnoj karijeri i stjecanju svog prvog i kasnije svih ostalih milijuna nekih valuta, kao glavni kandidat na natječaju HGK od prošlog tjedna, šuška se, ipak slovi Damir Kuštrak, član Uprave Agrokora, a u sporednoj je ulozi kandidata i Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa i jedan od vodećih HNS-ovih političara.

Naš Ivica, ako i ne bude odabran na HGK transparentnom natječaju za mogućeg najboljeg Predsjednika HGK, ipak ostaje u Hrvatskoj jer i dalje ima privatnih problema, što mu ih je zadala ministrica Mrak-Taritaš, radi legalizacije raznih objekata, sagrađenih uz tri palme na njegovom kornatskom otočiću sreće. Zato će, siguran sam, i dalje puno boraviti u Hrvatskoj i tražiti mogućnosti da i dalje sve svoje sposobnosti i umijeće stavi na raspolaganje nekom od „tijela" države Hrvatske.

Kao što je i početkom 90-ih, iz Kanade donio svoje patente i nesebično ih darovao državi. U znak zahvalnosti, dobio je stan, na korištenje, ali ga je i dobrim kreditom kasnije otkupio, a to svakako ulazi u onaj životni obračun sposobnosti stjecanja „prvog milijuna u karijeri". Kasnije se milijuni skupljaju puno lakše!

Svakako, to je uspješan poslovni čovjek u kojeg, da su se radni ljudi RH ugledali, danas ne bi prekapali po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, koje će naš eko-ministar Zmajlović sada brojiti digitalnim brojilom. Time će onemogućiti moguće buduće prevare u sustavu reciklaž, no o onim prevarama „brojenja plastičnih boca", iz nedavne prošlosti, ministar baš i nije govorio. Valjda zato da ga se ne priupita kako da se „isisani" novac vrati u budžet. Uostalom, neka institucije rade svoj posao!

Damir Tučkar, dipl. ing.

 

Sub, 28-11-2020, 23:29:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.