novacHrvatska je, kao što svi znamo, izuzetno zadužena zemlja, s bankarskim sustavom kao jedinom prosperitetnom i izuzetno dohodovnom privrednom granom, zaslugom politike, u stranim rukama. I mnoge druge zemlje nalaze se u financijskim teškoćama zbog dugova kreditorima, ne samo tranzicijske u našem okruženju, poput Mađarske i Rumunjske, „malih baltičkih" država oslobođenih stega bivšeg Sovjetskog Saveza. Globalna je ekonomska kriza prvenstveno kriza morala, nereguliranog svjetskog bankarskog poslovanja, temelja kapitalizma zasnovanog na burzovnim špekulativnim transakcijama, takozvanim „burzovnim derivatima", što je drugo ime za „kladionica na dobre koeficijente"! U međuvremenu i odnos snaga privreda se izmijenio, pa polagano ali sigurno primat nad Europom i USA, preuzimaju gospodarski divovi iz Azije, prvenstveno Kina, uz Koreju i Japan.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

hr kunaSezona je godišnjih odmora, Vlada se odmara, državni su službenici također na zasluženom odmoru. Radna vremena brojnih institucija su prilagođena trenutku tj. skraćena, a građani koji „nešto trebaju" pri ulasku u njih moraju biti naoružani strpljenjem. Turizam je opet spasitelj hrvatskog gospodarstva, barem prema g. ministru Bajsu. Iako turisti „manje troše" pa nam gđa. Kosor s odmora u Vili Jadranka poručuje, da turistički prihod neće biti dovoljan za pokriće svih „rupa u proračunu". Novine su nam ponovno dobile sigurnu temu za razbibrigu puka, u liku i djelu Zdravka Mamića i „vječnog nam Dinama", a kako kruha još ima, to je, bar za vrijeme turističke sezone sigurno razdoblje „socijalnog mira".(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Kaing Guek EavProsječan Hrvat danas malo što zna o državi Kambodži (Kampućija). Uostalom, kao što i malo koji Kambodžanac (etnički Kmeri) vjerojatno pojma nema o Hrvatskoj. Ova, ne tako mala zemlja s oko 14 milijuna stanovnika, u drugoj je polovici XX. st.. pretrpjela strašna ratna razaranja i ljudske gubitke, kada se na nju „prelio" ratni sukob iz susjednog Vijetnama. Interesi velikih sila, u sukob tada neizravno ili izravno upletenih SAD, Kine i SSSR-a, te pobjednika rata na Indokineskom poluotoku, Vijetnama, na vlast u ovoj napaćenoj zemlji doveli su 1975. Crvene Kmere, prokomunističku organizaciju pod vodstvom uvjerenog komuniste Pol Pota. Nevjerojatno surov režim prema svim neistomišljenicima u vlastitom narodu „priuštio" je upravo nezamislive patnje i smrt, a trajao je sve do „mira" i tranzicije u ponovno uskrslu Sihanukovu kraljevinu, uspostavljenu pregovorima u Parizu 1989. godine.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Josipović i TadićNaglašavajući atmosferu srdačnosti i spremnosti u rješavanju problema prošlosti izvještaji dnevnog tiska i ostalih medija o posjetu predsjednika RH Ive Josipovića Srbiji, te domaćinstvo koje mu pruža predsjednik Boris Tadić, odudaraju od inače uobičajenih izvješća međudržavnih poglavarskih posjeta. U toj idiličnoj atmosferi, gdje se predsjednici, u istupima pred predstavnicima medija međusobno natječu u izljevima osobnog prijateljstva pažljivijem će promatraču ipak ostati, upravo zbog prošlosti, ponešto gorčine i čuđenja, ali i „pitanja u zraku". Za početak, jako bode u oči obostrano istovjetan stav glede tužbi Međunarodnom sudu u Haagu o genocidu, bolje rečeno o „obostranom odustajanju" od njih.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

PeščenicaJedan je naš list 6. srpnja objavio mali članak, zapravo obavijest, negdje u sredini novina. Neuočljivo na stranici, zapravo kada bolje promislim, na način na koji su se „nepodobne informacije" objavljivale u tisku pred 20-ak godina. Nije da se vijest nije objavila, ali urednik je postigao da je „nitko ne pročita". O čemu je riječ? Jedan mali mjesni odbor na rubu zagrebačkog Žitnjaka od 1993 g. nosio je ime hrvatskog književnika Mile Budaka. Dakako, mnogobrojne generacije srednjoškolaca koje su odrastale i formirale se kao osobe, stvarale obitelji i odgajale svoju djecu, u razdoblju od 1945. do danas, o književniku Mili Budaku ne znaju ništa, niti su imali prilike nešto pročitati i formirati osobni sud o literarnoj ostavštini. Knjige ovog autora su „spaljene na lomači", nova izdanja nisu tiskana, a bogme niti jedan upravitelj knjižnica, do dana današnjeg, nije želio riskirati osobnu karijeru stavljajući prijeratna izdanja na raspolaganje eventualnim znatiželjnicima.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićCrvena boja je od pamtivijeka boja Hrvatske, u grbu i na zastavi odraz naše davne i slavne prošlosti, naš ponos - danas na žalost primjetan jedino na velikim sportskim priredbama kada su „tribine" obojene u „kockice". Naš aktualni Predsjednik tijekom predizborne kampanje obećao je kako će „zacrveniti Hrvatsku", doduše, nije mislio na duh i smisao crvene boje u našoj tradiciji, već na ideološku totalitarnost i isključivost osobnog svjetonazora, svojstvenog miljeu iz kojeg je proizašao. Većina birača, tada u predizborno vrijeme, nije shvaćala što je današnji Predsjednik tada mislio ostvariti „bojanjem Hrvatske u crveno". (D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Stjepan MesićBivši je predsjednik Mesić 6. svibnja posjetio Gimnaziju u Zaboku i pri susretu s učenicima, valjda u sklopu obilježavanja 65 godina pobjede nad fašizmom, održao prilično „nadahnut" govor, koji nužno traži reakciju sa svih razina. Prema medijskim priopćenjima bivši je predsjednik učenicima podario slijedeće povijesne bisere: 1. „Republika Hrvatska je stvorena u NOB-u, a obranjena u Domovinskom ratu" ! 2. „Ustaše su se '45. povlačili da bi se predali Englezima, no Englezi su se držali one da se vojska mora predati onima protiv kojih je ratovala. Postali su žrtve osvete, no osveta je bila neminovna jer su zločini koje su počinili bili toliko strašni da ju je bilo nemoguće izbjeći". 3. Riječi u izvještaju nisu točno navedene ali stoji : „ ... rekao da se knjige s manipulacijama o naravi fašizma i antifašizma na kioscima u Hrvatskoj mogu kupiti za "smiješno mali novac". 4. Mesić se dotaknuo i povijesne uloge Josipa Broza Tita te kazao kako je on neodvojiv od antifašizma, koji je za njega bio nepolitički pokret i izraz stremljenja ka slobodi. Smatra kako bi se bez antifašističkog pokreta, a zbog dogovora u Jalti, Hrvatska utopila u Kraljevini Jugoslaviji. Po Mesiću, da nije bilo Tita, Hrvati bi rat završili na strani gubitnika i postali tek povijesna činjenica kao Iliri, Tračani ili Kelti.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

KatynU tjednu pred Uskrs ove 2010.g. jedna malena „vanjskopolitička" vijest zaokupila je pažnju tek ponekog čitatelja dnevnog tiska. Naime ruski premijer Vladimir Putin, bivši operativac zloglasne KGB, smogao je snage da zajedno s poljskim premijerom Donaldom Tuskom u blizini Smolenska obilježe komemorativni skup - obljetnicu jednog od najvećih zločina sovjetske ere. Upravo kroz sudbinu demokratske Poljske u II. svjetskom ratu, koja je nestala „gentelmentskim" sporazumom dvoje najvećih diktatora suvremen civilizacije (pakt Hitler-Staljin) ogleda se sva surovost politike u kojoj vlada „pravo jačeg". Sam zločin u Katynskoj šumi desetljećima je bio prešućivan u „sovjetskom lageru", ali i u bivšoj nam komunističkoj Jugoslaviji, sve do pada komunizma 1990. Upravo zato i generacije Hrvata do danas „pojma nemaju" ili vrlo površno znaju što se to dogodilo o Katynu. Standardni obrazac ponašanja komunista, svugdje u svijetu, spram činjenica koje teško diskreditiraju ideju ili praktičnu provedbu ustroja komunizma, ili tzv. „soft verziju" ideologije – socijalizam, primijenjen je i u slučaju Katynskog zločina.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Naša JugoslavijaDnevni je tisak ovih dana prenio vijest kako je 21. ožujka u Zagrebu održan osnivački skup Udruženja „Naša Jugoslavija". Međutim, informacija o ovome događaju ostala je škrta, pa se ne zna tko su inicijatori i gdje je održan skup. Međutim, naveden je osnovni cilj: „Provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti da se nacionalnost Jugoslaven uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim zemljama nastalim na području nekadašnje SFRJ". Ovaj osnovni cilj Udruženja u slatkorječivom priopćenju sa skupa dopunjen je argumentacijom da kao Jugoslaveni oni imaju pravo na očuvanje identiteta, povijesne, umjetničke, jezične i književne baštine. Nadalje, u priopćenju novosnovani Jugoslaveni navode kako je riječ o temama koje su niz godina u javnosti negativno predstavljane ili su postale tabu teme, te tako poznato zvuči i tvrdnja da je neophodno raditi na nadilaženju nacionalnih podjela te približavanju ratom zavađenih naroda i stvaranju prijateljskih odnosa.(D.Tučkar)

Add a comment        
Pon, 28-11-2022, 05:45:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.